Što se događa s vremenom? 2018. je počela ekstremno, a toga će u budućnosti biti sve više
Ilustracija: 123rf (Fotografija ne prikazuje događaje iz teksta)
DANAS se obilježava Svjetski meteorološki dan. Na stranicama DHMZ-a stoga je objavljeno stanje klime u 2017. godini, koje se fokusira na ekstremne vremenske događaje i događaje velikog utjecaja.
Ove se godine Svjetski meteorološki dan obilježava pod motom "Pripravnost na vrijeme - Klimatska inteligencija".
2017. godina jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja
Vrlo aktivna sezona uragana na Sjevernom Atlantiku, obilne monsunske poplave na indijskom potkontinentu i nastavak intenzivnih suša u dijelovima istočne Afrike pridonijeli su statusu 2017. kao najskuplje godine u povijesti mjerenja u smislu ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, objavljeno je na stranicama DHMZ-a.
Veliki utjecaj ekstremnih vremenskih događaja na ekonomski razvoj, sigurnost hrane, ljudsko zdravlje i migracije naglašava se u SMO-ovoj Izjavi o stanju globalne klime u 2017.
Izvješće koje je sastavila Svjetska meteorološka organizacija oslanjajući se na podatke nacionalnih meteoroloških zavoda i partnera Ujedinjenih naroda pruža detaljne informacije za pomoć u ostvarenju međunarodnih ciljeva u području smanjenja rizika od katastrofa, održivog razvoja i klimatskih promjena.
Svjetska meteorološka organizacija 23. ožujka objavila je Izjavu koju donosi već dvadeset i petu godinu za redom.
Njome se potvrđuje da je 2017. bila jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja te najtoplija godina bez utjecaja pojave El Niño. Također se analiziraju drugi dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su povećane koncentracije ugljičnog dioksida, podizanje razine mora, smanjenje površine morskog leda, toplina i zakiseljavanje oceana.
Globalna srednja temperatura u 2017. bila je za oko 1,1 °C viša od predindustrijske. Petogodišnji prosjek globalne temperature za razdoblje 2013. - 2017. najviši je petogodišnji prosjek u povijesti mjerenja. Devet najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je nakon 2005., a pet najtoplijih nakon 2010. godine, objavljeno je u izvješću.
Što nas čeka 2018.?
"Početak 2018. nastavio je gdje je stala 2017., s ekstremnim vremenskim događajima koji su odnijeli ljudske žrtve i uništili izvore egzistencije. Na Arktiku su zabilježene neobično visoke temperature, a gusto naseljena područja sjeverne polutke pogodile su velike hladnoće i razorne zimske oluje.
Australiju i Argentinu pogodili su ekstremni toplinski valovi, u Keniji i Somaliji nastavila se suša, a južnoafrički grad Cape Town suočio se s akutnim nestašicama vode," rekao je glavni tajnik SMO-a Petteri Taalas.
"Znanstveno razumijevanje našeg složenog klimatskog sustava značajno je napredovalo od prve Izjave o stanju globalne klime 1993. godine. To uključuje i našu sposobnost bilježenja pojave ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja i razmjera u kojima se oni mogu pripisati ljudskim utjecajima te vezu između klimatskih promjena i epidemija i vektorski prenosivih bolesti," rekao je Taalas.
"U proteklih četvrt stoljeća koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi porasla je od 360 dijelova na milijun (ppm) na više od 400 ppm. Još će se generacijama zadržati iznad te razine te tako naš planet osuditi na topliju budućnost s više ekstremnih vremenskih, klimatskih i vodnih događaja", izjavio je Taalas.
Izravna mjerenja CO2 u atmosferi u proteklih 800 000 godina pokazala su prirodne varijacije između 180 i 280 ppm. "To dokazuje da današnja koncentracija CO2 od 400 ppm premašuje prirodnu varijabilnost koja je postojala stotinama tisuća godina", navodi se u Izjavi.
Zbog katastrofa povezanih s vremenom 2016. raseljeno je 23,5 milijuna ljudi
U 2017. godini zabilježen je osobito velik broj ozbiljnih katastrofa s velikim ekonomskim utjecajima. Osiguravajuća grupa Munich Re procijenila je ukupne gubitke od katastrofa povezanih s vremenom i klimom u 2017. na 320 milijardi američkih dolara, što je najveći ikad zabilježeni godišnji ukupni iznos (prilagođen za inflaciju).
Sezona uragana 2017. u Sjevernom Atlantiku bila je najskuplja u povijesti za Sjedinjene Države, a na malim otocima u Karipskom moru, poput Dominike, izbrisala je desetljeća napretka i razvoja, što je djelomično posljedica visoke površinske temperature mora.
Nacionalni centri za informacije o okolišu procijenili su ukupne gubitke u Sjedinjenim Državama koje su prouzročili uragani Harvey, Irma i Maria na 265 milijardi američkih dolara. Svjetska banka procijenila je ukupnu štetu i gubitke od uragana na Dominiki na 1,3 milijarde američkih dolara ili 224 % bruto nacionalnog proizvoda (BDP) te države, javlja DHMZ.
Utjecaj klimatskih promjena naročito je snažno pogodio izložene narode, kao što je pokazala studija Međunarodnog monetarnog fonda, kojom se upozorava da bi porast temperature od 1 °C znatno smanjio stope gospodarskog rasta u mnogim siromašnijim državama.
Ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom u stalnom je porastu od 1980. Oko 30 % svjetskog stanovništva trenutačno živi u klimatskim uvjetima koji se najmanje 20 dana godišnje odlikuju potencijalno smrtonosnom temperaturom, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije koji se citiraju u Izjavi. Uključen je i dio o odnosu između klime i epidemije zika virusa u Sjevernoj i Južnoj Americi 2014. - 2016.
Zbog katastrofa povezanih s vremenom 2016. raseljeno je 23,5 milijuna ljudi. Kao i prethodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s poplavama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji.
Poplave i suše utječu na poljoprivredu
Interno raseljavanje masovnih razmjera nastavlja se u cijeloj Somaliji uslijed suše i oskudice hrane.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) zabilježio je 892 000 slučajeva raseljenih osoba povezanih sa sušom od studenog 2016. do prosinca 2017. Na Rogu Afrike, nakon podbačaja kišne sezone 2016., uslijedila je intenzivna sušna sezona u siječnju i veljači 2017. te slaba kišna sezona od ožujka do svibnja.
U Somaliji je od lipnja 2017. suša pogodila više od polovice poljoprivrednih površina, a krda stoke smanjila su se za 40 - 60 % od prosinca 2016. zbog povećane smrtnosti i prisilne prodaje prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetskog programa za hranu.
Na poljoprivredni sektor utjecale su poplave, osobito u azijskim državama. Obilna kiša u svibnju 2017. dovela je do snažnih poplava i klizišta u jugozapadnim područjima Šri Lanke. Negativni utjecaj poplava na proizvodnju usjeva dodatno je pogoršao uvjete oskudice hrane u zemlji već pogođenoj sušom, navode Organizacija za hranu i poljoprivredu i Svjetski program za hranu, prenosi DHMZ.
Rekordne temperature u oceanima
Globalna temperatura površine mora u 2017. bila je nešto niža od razina zabilježenih u 2015. i 2016., ali je i dalje treća najviša u povijesti mjerenja. Globalna količina topline u oceanima, mjera topline u oceanima kroz gornje slojeve do 2 000 metara, dosegnula je nove rekordne razine u 2017.
Prema Izjavi, intenzitet gotovo svih pojedinačnih komponenti podizanja razine mora pojačao se proteklih godina, osobito otapanje polarnih ledenih pokrova, posebice na Grenlandu i u manjoj mjeri na Antarktiku.
Iznadprosječna razina temperature površine mora uz istočnu obalu Australije rezultirala je značajnim blijeđenjem koralja na Velikom koraljnom grebenu drugu godinu za redom.
Izjava o klimi sadržava poseban odjeljak posvećen zakiseljenju oceana, javlja DHMZ.
Tijekom proteklih 10 godina razne studije potvrdile su da zakiseljavanje oceana izravno utječe na stanje koraljnih grebena, na uspješnost, kvalitetu i okus ribe i morskih plodova iz uzgoja te na preživljavanje i kalcifikaciju nekolicine ključnih organizama. Te promjene imaju kaskadni učinak na mrežu proizvodnje hrane i očekuje se da će sve više utjecati na ekonomije obalnih država, navodi Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a.
Stanje ledenih površina
Tijekom čitave 2017. godine površina morskog leda na Arktiku i Antarktiku bila je dobrano ispod prosjeka 1981. - 2010. Zimski maksimum arktičkog morskog leda bio je najniži maksimum u povijesti satelitskog praćenja. Ljetni minimum bio je osmi najniži u povijesti mjerenja, no usporeno ponovno zamrzavanje ponovo je rezultiralo rekordno niskom površinom morskog leda u prosincu.
Površina morskog leda na Antarktiku tijekom cijele godine bila je na rekordno niskim razinama ili blizu njih.
Promjena u bilanci mase grenlandskog ledenog pokrova od rujna do prosinca 2017. bila je blizu prosjeka. Porast ukupne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda iz protekla dva desetljeća. Grenlandski ledeni pokrov od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi tona ledene mase.
Površina snježnog pokrova na sjevernoj polutki većinu godine bila je blizu ili neznatno viša od prosjeka razdoblja 1981. - 2010.
Ravnateljica DHMZ-a: Toplija budućnost nam je izvjesna
Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek istaknula je kako se ostvaruju prognoze znanstvenika te da nam je "toplija budućnost izvjesna", a s njom i sve češći ekstremni vremenski i hidrološki događaji. Podsjetila je da je prošla, 2017. godina, bila jedna od tri najtoplije otkako postoje meteorološka mjerenja na svijetu.
"2018. nije nas pomazila, donijela nam je ponovno ekstreme krajem veljače, Hrvatsku je zahvatila ekstremna hladnoća s velikom količinom snijega. Zahvatila je i velik dio Europe, gdje je taj val hladnoće odnio desetke ljudskih života i nanio znatnu materijalnu štetu, a ovih dana u mnogim krajevima Hrvatske svjedočimo poplavama i odronima kao posljedicama naglog topljenja snijega i zatopljenja koja su slijedila nakon toga", rekla je Ivančan- Picek.
Kako bi se smanjile buduće štete od ekstrema, Svjetska meteorološka organizacija, među ostalim, globalno potiče uspostavu standardizirane meteorološke infrastrukture, razvoj i primjenu numeričkog modeliranja vremena i klime te uspostavu sustava ranog upozoravanja, istaknula je, dodajući kako su u DHMZ-u aktivno uključeni u rad i donošenje odluka Svjetske meteorološke organizacije, ali ponajprije poduzimaju aktivnosti kako bi zadovoljili rastuću potrebu hrvatskih građana i institucija za informacijama.
Branka Ivančan-Picek rekla je da će se realizacijom dvaju velikih strateških projekata: modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u RH (Metmonic) te proširenjem i modernizacijom državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (AIRQ) znatno poboljšati kvaliteta mjerenja i osigurati češći, prostorno gušći i pouzdaniji podatci mjerenja.
"Tim projektima namjeravamo znatno osuvremeniti rad te poboljšati kvalitetu naših proizvoda i usluga uvođenjem novih tehnologija, uvjeta rada i opreme s kojom radimo, a to u konačnici znači veću sigurnost i ugodnost života naših građana, doprinos zaštiti prirode te održivom gospodarskom razvitku", poručila je.
Voditeljica projekta Metmonic, Nataša Strelec Mahović, istaknula je kako će se tim projektom, koji će se provoditi do kraja rujna 2021., modernizirati cijela meteorološka motriteljska mreža u Hrvatskoj. Uspostavit će se 450 novih automatskih meteoroloških mjernih postaja radi pravodobnih upozorenja na opasne meteorološke pojave, a i prognoze vremena bit će točnije i preciznije, osobito kratkoročne, naglasila je.
Voditeljica projekta AIRQ Cleo Kosanović rekla je da će tim projektom, koji će se provoditi 48 mjeseci, uspostaviti sustav za upravljanje kvalitetom zraka s cjelovitim sustavom za mjerenja, čime će se zadovoljiti svi kriteriji očuvanja okoliša i zdravlja ljudi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati