NA PARLAMENTARNE izbore 5. srpnja i u kampanju koja je pred nama idemo izravno iz izvanrednog stanja. Doduše neproglašenog, ali ipak je našim životima puna dva mjeseca upravljao, a donekle upravlja još uvijek, Nacionalni stožer Civilne zaštite, tijelo bez političkog legitimiteta. Oni su jednostavno oktroirana grupa koja je trebala spasiti Hrvatsku od pandemije, no sa slabljenjem opasnosti od zaraze počeli su donositi sve čudnije odluke koje se mogu objasniti samo političkim interesima vladajućeg HDZ-a.

>> Milanović objavio: Izbori su 5. srpnja

Premalo umrlih od Covida 19

Potpuna karantena u koju su nas zatvorili za rezultat je imala jako maleni broj umrlih od covida-19, ali i skršenu ekonomiju. I većina drugih zemalja je uvela slične mjere, a zabrana putovanja je posebno jako pogodila Hrvatsku koja više od većine zemalja ovisi o turizmu. Punu silinu posljedica osjetit ćemo tek za tri ili četiri mjeseca i zato se Andreju Plenkoviću i njegovom HDZ-u silno žurilo raspustiti sabor i što prije odraditi izbore prije nego što građani postanu svjesni da smo svi skupa na koljenima i da možemo samo pružiti ruke i prositi milostinju. Ako nam je itko uopće bude htio i mogao dati.

>> Austrijski list: Plenković raspisao izbore prije ekonomskog sloma na jesen

>> Stožer je danas dokazao da je postao HDZ-ov predizborni cirkus

Donekle paradoksalno, ali istinito: HDZ-u bi odgovaralo da protuepidemijske mjere nisu bile tako učinkovite. Par tisuća mrtvih, sportske dvorane prepune bolesnika na vojničkim krevetima, iscrpljeni liječnici i prestrašeni građani povećali bi njihove šanse na izborima jer se ovako čini da je sve bilo besmisleno i štetno. 

SDP bi mogao biti relativni pobjednik izbora

Ispitivanja raspoloženja birača pokazuju da su HDZ, koji na izbore izlazi samostalno, i SDP-ova koalicija Restart manje-više izjednačeni. Ovisno o metodi i uzorku ankete pokazuju razlike koje ponegdje znaju odudarati i za tri postotna poena od ostalih, ali svi trendovi govore o izjednačenoj utrci u kojoj će doslovno svaki glas biti važan. Pojava Miroslava Škore i njegovog Domovinskog pokreta dodatno komplicira situaciju i to prvenstveno za HDZ.

>> Nova anketa: HDZ i SDP na razlici od jedan posto, evo kako stoji Škoro

Na predsjedničkim izborima Zoran Milanović je uspio pobijediti čak i u tradicionalnim utvrdama HDZ-a poput Zadra, što se ne mora preslikati na parlamentarne izbore, ali pokazuje da se stvari mijenjaju. Sada im pak Škoro otima glasove na koje su dosad mogli komotno računati. Zahvaljujući izbornom sustavu mogli bi u tim izbornim jedinicama, Lici, Slavoniji i Dalmaciji, ostati najjača stranka, ali s manje mandata nego što su dosad osvajali. S druge strane SDP bi sa svojim glasovima, prema sadašnjim trendovima, mogao postati relativni pobjednik izbora, ali bez šanse za sastavljanje vlasti.

>> SDP je prepisao SDP-ov program, pogledajte ovo

Restart koalicija nema više s kime koalirati

"To mi se čini kao izgledan scenarij. I sam Plenković je rekao da na izborima očekuje isti broj mandata kao 2016., a to mu nije dovoljno za sastavljanje vlasti. S druge strane SDP praktično nema s kime koalirati. Ako neka od lijevih ili liberalnih koalicija i prijeđe prag s njima su se već posvadili oko raspuštanja sabora. Čak su im i odnosi s IDS-om jako loši jer se dio SDP-ovaca se zalaže za ukidanje županija, a IDS-ovci nikada neće dozvoliti da se Istra administrativno spoji s nekim drugim. Oni Učku doživljavaju kao Himalaje koje ih dijele od ostatka Hrvatske", rekao je za Index politički analitičar Žarko Puhovski.

Ako se neka od manjih lijevih ili liberalnih opcija i dobaci do sabora i uz to bude voljna za suradnju to im neće biti ni približno dovoljno za većinu.

>> Ovo je Mrsićev slogan, napao je Bernardića

Škorini zastupnici ne bi s Plenkovićem i Pupovcem

I dok je SDP u Restartu okupio manje-više sve s kojima može surađivati te nema puno manevarskog prostora za privlačenje dovoljno nužnih zastupnika za sastavljanje saborske većine, mnogi računaju da bi HDZ mogao sastaviti većinu sa Škorinim zastupnicima i manjinama.

>> Bartulica: Neka Petir objasni zašto je išla s Plenkovićem, on je bio za Istanbulsku

"Škoro se može dobaciti do 15, možda i 20 mandata. Čak i ako se Plenković i Škoro dogovore sigurno im trebaju manjine. No tu ima puno problema. Dio onih na Škorinim listama cijelo svoje političko postojanje temelje na sukobu s Miloradom Pupovcem, kao zastupnikom srpske nacionalne manjine ili sa samim Plenkovićem. Ti teško da bi pristali ući u takvu većinu", rekao je Puhovski.

Politička kriza bi mogla potrajati mjesecima

Vrlo lako bi nam se, dakle, moglo dogoditi da u saboru imamo tri veće grupe od kojih ni jedna ne može sakupiti 76 zastupnika za izglasavanje vlade.

"To bi moglo potrajati tjednima, pa i mjesecima. Za to vrijeme će Plenković i dalje vladati kao punopravni premijer, a ne kao šef tehničke vlade jer to već i sada čini. Birači bi već i mogli zaboraviti da su bili na izborima kada dođe do konačnog dogovora ili do odluke o ponavljanju izbora", rekao je za Index Josip Kregar, sociolog sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. I Kregar i Puhovski se slažu da je ponavljanje izbora vrlo izgledan rasplet političke situacije.

Prvi i najizgledniji scenarij - ponavljanje izbora

"To najviše odgovara SDP-u koji bi na ponovljenim izborima mogao još bolje proći", smatra Puhovski.

"Ponavljanje izbora odgovara SDP-u, ali i Andreju Plenkoviću jer još neko vrijeme nastavlja vladati kao i dosad, a uz to njemu su ovi izbori ionako više trenutak za konačni odstrel stranačke opozicije nego prilika za potvrdu legitimiteta vlasti", slaže se Kregar.

Ponavljanje izbora je prema našim sugovornicima vrlo vjerojatno i to bio prvi scenarij za rasplet političke krize koja je pred nama. Negdje na jesen bismo ponovno izašli na birališta i pokušali izabrati novu vladu. I to ne bi bio nikakav problem da pred nama nije golema ekonomska kriza. Kako se stvari budu pogoršavale sve više će jačati potreba ne samo za vladom koja može i zna izvući zemlju iz ponora. Tu su moguća dodatna tri scenarija, od kojih jedan ne isključuje i ponavljanje izbora.

Drugi scenarij - velika koalicija

Drugi scenarij je velika koalicija HDZ-a i SDP-a. O njoj se govori već deset godina kao o jednom od rješenja za hrvatske probleme. Oni koji je zagovaraju govore o konsenzusu najjačih političkih opcija kao receptu za bolju Hrvatsku. Drugi, pak, veliku koaliciju vide kao posljednji stadij pljačke Hrvatske u kojem otimačina neće biti ni najmanje kontrolirana ikakvom jakom opozicijom. 

>> Plenković o "velikoj koaliciji": U HDZ-u sve pršti od želje za koalicijom s SDP-om

Suradnja HDZ-a i SDP-a bila bi moguća da ih vode razumni ljudi

"Velika koalicija bi bila razumno rješenje kada bi u strankama bili razumni ljudi. No oni su toliko puta ponovili da je suradnja nemoguća da sada ne mogu preko noći promijeniti stav i sastaviti većinu. Bez ponovljenih izbora to ne bi išlo", smatra Kregar, a s njime se slaže i Puhovski.

"Ni oni, ni njihovi birači ne mogu progutati veliku koaliciju bez novih izbora", rekao je Puhovski. Taj scenarij nas, dakle, također vodi u dugo doba nestabilnosti i ponavljanja izbora dok nekome ne dosadi i dogovori suradnju dvije stranke koje su Hrvatsku i dovele gdje je danas – na dno Europe. 

Treći scenarij - dogovor Škore i Plenkovića

Treći je, pak, scenarij da dođe do dogovora između Miroslav Škore i Andreja Plenkovića. Već smo rekli da su pred tim brojne prepreke, ali Plenković je već pokazao da može sa svakim trgovati, ako će ga to održati na vlasti, a ni Škori dogovori nisu mrski. Tu je najveće pitanje što će Škoro tražiti i hoće li htjeti ono što mu Plenković nikako ne može dati.

>> Škoro objasnio što znači fotografija s bivšim premijerom Oreškovićem

"Nema šanse da Plenković postupi kao Karamarko u situaciji s Mostom i prepusti premijersku poziciju slabijem partneru. On ne može biti drugi čovjek", smatra Puhovski.

"Ne smatram da je potpuno nemoguć dogovor Plenkovića i Škore jer poslije izbora će nastupiti period bez ikakve ideologije i gledat će se samo matematika. Škoro u toj situaciji može puno tražiti, ali zatraži li mrvicu previše Plenković će ići na nove izbore. Oni koji ucjenjuju mogu se vrlo lako prevariti", rekao je Josip Kregar koji nam predviđa razdoblje velikih nestabilnosti u kojem će želja za vlašću igrati dominantnu ulogu. 

Četvrti i najmanje izgledan scenarij - vlada nacionalnog jedinstva

Četvrti scenarij je najmanje izgledan. To je da kriza bude toliko jaka i razorna da se kao u vrijeme rata formira vlada nacionalnog jedinstva. Za takav očajnički potez nužan je veliki angažman predsjednika Republike Zorana Milanovića i odgovornost koju on najvjerojatnije ne želi preuzeti.

"Milanović se gotovo histerično pokušava prikazati neutralnim i sigurno neće nikome ići na ruku. Pogotovo ne SDP-u. Dat će mandat onome tko donese 76 potpisa podrške, iako oni zapravo ništa formalno ne znače", smatra Puhovski.

Da će veliku ulogu u postizborno vrijeme, ne samo ceremonijalnu s dočekivanjem mandatara koji će donijeti 76 potpisa podrške, igrati predsjednik Republike smatra i Kregar iako on ponešto drugačije vidi Milanovićevu ulogu.

"Milanović ne želi preuzeti odgovornost"

"Milanović sigurno neće kako Kolinda Grabar-Kitarović formirati rezervnu vladu, jer bi time preuzeo odgovornost koju ne želi. On se ne petlja ni u što što bi moglo biti problematično, što je pokazao i kod krize s koronom kada je prešutno pristao na smanjivanje svojih ovlasti. No prilike će ga natjerati da preuzme aktivniju ulogu", zaključuje Kregar. 

>> Milanović Plenkoviću: Kupio si glasove žetonima i sad radiš ovo jer možeš

Peti scenarij - rješenje tek 2021. godine

A što bi zapravo Milanović htio, teško je dokučiti. Suradnja s Plenkovićem mu, blago rečeno, dosad nije bila bajna, ali zapravo otkako je on postao predsjednik nisu ni imali velike prilike za suradnju. Bili smo ili u izvanrednom stanju ili u predizbornoj kampanji u kojoj Plenković ne smije ispasti blizak predsjedniku koji je došao s ljevice. Nakon izbora to bi se lako moglo promijeniti i Milanović bi zaista mogao biti najbolji prijatelj Plenkoviću, što je svojedobno i obećao.

>> Milanović o izborima: Vi izađite, a ja ću vidjeti

S druge strane, ne treba zaboraviti da je postao predsjednik s potporom SDP-a i da toj stranci jako puno duguje. No nju vodi Davor Bernardić prema kojem Milanović nikada nije pokazao ni najmanje sklonosti. Vrlo vjerojatno mu ne bi bilo mrsko da SDP osvoji i mandat manje od HDZ-a i da stranačka opozicija ponovno nasrne na Beru, smijeni ga i na ponovljenim izborima kandidira nekoga tko mu je bliži. Tada bi im mogao čak i pomoći. No s tim, petim, scenarijem već zalazimo u 2021. godinu i situaciju kada će birači shvatiti da ne samo da nemaju novca da djeci kupe darove za pod bor, nego ni bor koji bi okitili za Božić.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.