SJEDINJENE Države proglasile su "Cartel de los Soles" (Kartel Sunca) stranom terorističkom organizacijom, tvrdeći da skupinu vode visoki dužnosnici venezuelanske vojske predvođeni predsjednikom Nicolásom Madurom. Vlada u Caracasu oštro je odbacila te navode kao "smiješnu laž" i dovela u pitanje samo postojanje kartela, piše BBC.

Odluka Washingtona i reakcija Venezuele

Proglašenje terorističkom organizacijom daje američkim sigurnosnim i vojnim agencijama šire ovlasti za djelovanje protiv skupine. SAD posljednjih mjeseci intenzivira pritisak na Madura, čiju administraciju smatra nelegitimnom nakon prošlogodišnjih izbora, ocijenjenih kao namještenih.

Venezuelansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da "kategorički, čvrsto i apsolutno odbacuje" odluku SAD-a. Diosdado Cabello, ministar unutarnjih poslova i pravosuđa, kojeg Washington smatra jednim od vođa kartela, ponovno je tvrdnje nazvao "izmišljotinom". "Kad god im netko smeta, imenuju ga vođom Cartela de los Soles", rekao je u kolovozu.

Sumnje u postojanje kartela izrazio je i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, koji je napisao da je riječ o "izmišljenom izgovoru krajnje desnice za rušenje vlada koje im se ne pokoravaju".

Porijeklo imena i nejasna struktura

Izraz "Cartel de los Soles" pojavio se početkom 1990-ih u venezuelanskim medijima, nakon optužbi za trgovinu drogom protiv generala zaduženog za borbu protiv narkotika. Naziv se odnosio na oznake u obliku sunca na epoletama generala.

Mike LaSusa, stručnjak za organizirani kriminal, kaže da se termin uskoro počeo koristiti za sve dužnosnike povezane s krijumčarenjem droge, bez obzira jesu li bili dio iste strukture.

Teorije o nastanku mreže

Prema Raúlu Benítez-Manauu, stručnjaku sa sveučilišta UNAM, aktivnost skupine potječe iz kasnih 1980-ih, nakon sloma kolumbijskog Medellín kartela. Kako su stare rute postale nesigurne, dio venezuelanskih vojnih dužnosnika navodno je omogućio alternativne putove za transport kokaina.

Mreža je, tvrdi, ojačala tijekom predsjedništva Huga Cháveza. Chávez je prekinuo suradnju venezuelanske vojske s američkom DEA-om, što je prema Benítez-Manauu ostavilo prostor za ilegalne aktivnosti pojedinih časnika.

Simpatije prema kolumbijskoj gerilskoj skupini Farc, koja se financirala trgovinom drogom, bile su još jedan čimbenik. Bivši agent DEA-e Wesley Tabor tvrdi da je Farc "pronašao sigurno utočište u Venezueli" i da su neki vladini dužnosnici postali partneri u krijumčarenju.

Optužnice i svjedočenja prebjega

Za razliku od klasičnih narko-kartela, Cartel de los Soles nema jasnu hijerarhiju, nego više funkcionira kao "sustav raširene korupcije", tvrde stručnjaci. SAD ustraje na tome da mreža seže do najviših razina vlasti.

Godine 2020. američko ministarstvo pravosuđa optužilo je Madura i još 14 dužnosnika za zavjeru s kolumbijskim oružanim skupinama s ciljem dopreme kokaina u SAD. Među imenovanima su Maduro, Cabello, bivši šef obavještajne službe Hugo Carvajal i general Clíver Alcalá.

Optužbe se temelje na iskazima bivših dužnosnika koji su pobjegli u SAD. Leamsy Salazar, nekadašnji šef osiguranja Huga Cháveza, još je 2014. tvrdio da je Cabello na čelu kartela. General Alcalá predao se DEA-i 2020. i priznao pomaganje Farc-u.

Ove je godine i Hugo Carvajal priznao krivnju na američkom sudu za trgovinu drogom i narko-terorizam. "Tijekom godina on i drugi dužnosnici koristili su kokain kao oružje, preplavljujući američke gradove", rekao je tužitelj na suđenju.

Pritisak Washingtona i milijunske nagrade

Maduro i Cabello ostaju u Venezueli, a SAD je povisio nagrade za informacije koje bi dovele do njihova uhićenja - 50 milijuna dolara za Madura i 25 milijuna za Cabella. Caracas optužbe dosljedno odbacuje kao pokušaj da se opravda američko uplitanje.

U posljednjem priopćenju venezuelansko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je američku odluku "smiješnom izmišljotinom" i "podlom laži" s ciljem opravdavanja "ilegalne intervencije protiv Venezuele".