HOĆE LI američki predsjednik Donald Trump zaista poslati vojsku na prosvjednike u vlastitoj zemlji? Mnogi se to pitaju ovih dana, kako u SAD-u, tako i u ostatku svijeta.

No u određenom smislu to je pitanje izlišno jer je Trump već aktivirao vojsku i Nacionalnu gardu u području glavnog grada Washingtona, koji je izravno pod jurisdikcijom savezne vlade na čelu s predsjednikom. Pentagon je tako u utorak priopćio da je oko 1600 vojnika već raspoređeno u okolici Washingtona te da su u stanju "pojačane pripravnosti".

>>Vojska raspoređena u okolici Washingtona, u stanju su pojačane pripravnosti

Ipak, glasnogovornik Pentagona Jonathan Rath Hoffman dao je do znanja da vojnici zasad nisu raspoređeni u samom glavnom gradu, već u vojnim bazama u njegovoj okolici. 

Trump je, podsjetimo, u ponedjeljak u svom govoru, koji je zgrozio kritičare i oduševio pristaše, zaprijetio da će poslati "vojsku na ulice i brzo riješiti problem za njih", misleći na guvernere i gradonačelnike, u slučaju da oni ne budu mogli obuzdati nerede koje, tvrdi Trumpova administracija, predvode anarhisti i pripadnici radikalnog lijevog pokreta Antifa. Na taj način će, rekao je, "vratiti sigurnost u Ameriku".

Podsjetimo, prosvjedi i neredi, koji već više od tjedan dana traju diljem SAD-a, izbili su zbog brutalnog policijskog ubojstva 46-godišnjeg nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, u Minnesoti, 25. svibnja.

Vojni helikopteri nadlijetali prosvjednike u Washingtonu

Iako vojnici nisu na ulicama Washingtona, grad su u utorak nadlijetali policijski (FBI) ili vojni helikopteri UH-72 Lakota i UH-60, piše portal The Drive. 

Neki su helikopteri letjeli nisko iznad okupljenih mirnih prosvjednika zaglušujući ih svojom bukom u očitom pokušaju da ih rastjeraju. 

"Helikopter se zaustavio iznad mnoštva u Petoj ulici u Washingtonu pokušavajući otjerati ljude bukom i vjetrom", napisala je na Twitteru reporterka Daniella Cheslow uz nevjerojatnu snimku.

S druge strane, Nacionalna garda, koja je tehnički dio rezervnih snaga Američke vojske i Američkih zračnih snaga, ali je pod nadležnošću pojedinih guvernera, već je aktivirana u brojnim saveznim državama kako bi pomogla policiji da uvede red. Više od 17 tisuća pripadnika Nacionalne garde poslano je na teren u 24 savezne države, javlja portal Military Times. 

>>SAD gori kao nikad od 1960-ih: "Stvari bi mogle eskalirati, Amerika je puna oružja"

U međuvremenu, snage vojne policije poslane su danas na ulice samog Washingtona. Britanski ITV snimio je zaista rijedak prizor - američke vojnike razmještene u kordonu na stepenicama Lincolnovog memorijala s mirnim prosvjednicima okupljenima podno ove američke znamenitosti. 

Bivši zapovjednik američke vojske: Naši sugrađani nisu neprijatelj i nikad to ne smiju postati

Oporbeni demokrati u međuvremenu su oštro osudili Trumpovo potpirivanje ionako kaotične situacije i rasnih nemira kakvi nisu zadesili SAD od šezdesetih godina prošlog stoljeća. 

"Ovo nisu riječi predsjednika. Ovo su riječi diktatora", ustvrdila je na Twitteru demokratska senatorica Kamala Harris.

"Koristi američku vojsku protiv Amerikanaca. Bacio je suzavac na mirne prosvjednike i ispaljivao gumene metke. Za fotografiju", prozvao ga je na Twitteru predsjednički protukandidat Joe Biden podsjećajući da je policija protiv mirnih prosvjednika oko Bijele kuće upotrijebila suzavac i gumene metke kako bi Trump mogao neometano otići do obližnje oštećene crkve i tamo se fotografirati s Biblijom u ruci.

No još je značajnije to što je Trumpa prozvao i bivši načelnik Združenog stožera oružanih snaga SAD-a, general Mike Mullen. "Naši sugrađani nisu neprijatelj i nikad to ne smiju postati", napisao je Mullen u kolumni za časopis Atlantic. Dodao je kako američki gradovi nisu "borbeni prostori i ne smiju to nikad postati" aludirajući na bizarnu izjavu ministra obrane Marka Espera da treba "dominirati borbenim prostorom" u kontekstu suzbijanja nereda.

Trump može poslati vojsku na temelju zakona o pobuni iz 19. stoljeća

Što se tiče slanja vojske u ostatak SAD-a i ovlasti predsjednika da to napravi a da guverneri od njega to formalno ne zatraže - nema jedinstvenog stava. Trumpova administracija tvrdi da predsjednik za to ima ovlast prema zakonu o pobuni iz 19. stoljeća - točnije, iz 1807. - koji je donesen kako bi se lakše suzbili oružani ustanci američkih Indijanaca. Prema tom zakonu, Bijeloj kući nije potrebno odobrenje guvernera kad je situacija takva da savezna država ne može provoditi zakon ili kad su prava građana ugrožena. 

>>Je li Amerika na rubu revolucije?

No naknadni zakon donesen 1878., takozvani Posse Comitatus, uvelike je ograničio ovlasti savezne vlade da angažira vojsku za domaće potrebe uz prethodno odobrenje Kongresa. 

Ipak, profesor prava sa Sveučilišta u Teksasu Robert Chesney ocijenio je za BBC da predsjednik može jednostrano poslati vojsku ako ocijeni da su prava građana, odnosno pravni poredak u saveznoj državi ugroženi.

Zakon o pobuni aktiviran je, od njegovog stupanja na snagu, nekoliko desetaka puta, uključujući nekoliko puta tijekom rasnih nemira i borbe za crnačka građanska prava u pedesetima i šezdesetima. Posljednji put aktiviran je 1992. za vrijeme velikih nereda u Los Angelesu izazvanih policijskim premlaćivanjem crnca Rodneyja Kinga koje je također snimljeno kamerom.

Ipak, jasno je da bi slanje vojske u ovom slučaju bilo daleko većih razmjera jer su neredi rašireni po čitavoj zemlji. Stoga smo za mišljenje o ovoj situaciji bez presedana upitali vojnog analitičara portala „OBRIS – Obrana i sigurnost“ Igora Tabaka. 

Igor Tabak: Prosvjednici nisu samo crnci, ovo je nadišlo slučaj Georgea Floyda

"Ako striktno tumačimo propise, teško da postoji situacija u kojoj predsjednik može poslati vojsku bez poziva guvernera. Pitanje pravne osnove je izuzetno upitno i lako bi dovelo do niza sudskih sporova, možda čak i problema na licu mjesta, između snaga pojedinih saveznih država i saveznih oružanih snaga. No jako je teško reći kako bi to u današnje doba izgledalo", kaže nam Tabak. 

"Ipak, čitava je situacija dovoljno neugodna da je Trump u posljednja dva dana, čini se, odustao od toga, jer je vojska izašla samo na ulice u Washingtonu, pošto je to federalni teritorij koji nema guvernera kao ostatak SAD-a", nastavlja Tabak. 

"Zakon Posse Comitatus iz 1878. brani djelovanje federalne vojske u obavljanju policijskih zadaća na prostoru SAD-a. Dakle, situacija bi morala biti potpuno van tog okvira. Da, ponekad se posezalo za Zakonom o pobunama (Insurection Acts iz 1807), ali uvijek vrlo prostorno i vremenski ograničeno. Velika većina tih slučajeva imala je u svojoj podlozi radničke i rasne pobune, na koje se reagiralo silom temeljem poziva guvernera", objašnjava nam ovaj vojni analitičar.

U svakom slučaju, ako bi došlo do daljnje militarizacije suzbijanja nereda u SAD-u, postavlja se pitanje kakve bi to posljedice imalo u zemlji koja je najviše naoružana na svijetu - oko 330 milijuna građana ima ukupno preko 390 milijuna komada vatrenog oružja, ne računajući policiju i vojsku. To je više nego što imaju građani idućih deset država na ljestvici - Indije, Kine, Pakistana, Rusije, Brazila, Meksika, Njemačke, Jemena, Turske i Francuske - zajedno. 

"Tu treba uzeti u obzir nekoliko stvari. Prvo, da su ovo najveće demonstracije i neredi ovog tipa od šezdesetih, dakle situacija bez presedana u novije doba, s tim da prosvjednici nisu samo Afroamerikanci, već i Latinoamerikanci, bijelci i ostali. To je preraslo slučaj ubojstva Georgea Floyda, pa i kontekst policijskog nasilja i počelo se ticati kompletnog odnosa rasa u SAD-u, ali i reakcije vlasti na takve situacije ", ističe Tabak. 

"Ovo bi u teoriji moglo prerasti u građanski rat, ali nadajmo se da za to nema apetita"

"Kao drugo, postalo je jasno da prosvjedi ipak nisu homogeni. Veliki dio prosvjednika preko dana demonstrira mirno, u skladu s prvim amandmanom američkog ustava. No noću im se priključuju neki drugi, koji se metoda, a vjerojatno i ciljevima različiti. To su skupine koje žele izazvati sukob s vlastima, pale, provaljuju, pljačkaju. Tu ima, prilično je jasno, i radikalno lijevih i anarhističkih, ali i radikalno desnih organizacija koje igraju na kartu izazivanja rasnog rata", dodaje naš sugovornik: "Te organizacije, odnosno milicije, od kojih je dio s puškama prosvjedovao i protiv mjera karantene, dolaze iz jednog specifičnog, krajnje desnog dijela američke političke scene, koji je militantan i na momente nepomirljiv prema centralnoj državnoj vlasti."

Možemo li se ipak nadati da Trump neće dalje eskalirati situaciju? Tabak misli da je to jako neizvjesno: "U ponedjeljak su bila otvorena vrata za kaos, u smislu sukobljavanja federalnih i lokalnih vlasti na sudskoj razini, a možda i na samom terenu, što bi u teoriji moglo prerasti u građanski rat, ali nadajmo se da za to nema apetita. Tome svjedoče i današnje izjave američkog ministra obrane Espera, da se on protivi spominjanim oblicima korištenja vojske protiv demonstranata".

"Tu imamo 50 samostalnih saveznih država od kojih svaka ima svoju Nacionalnu gardu, poneke i sa zračnim jedinicama, koje nemaju dužnost koordinirati se s federalnim vlastima ako to guverner odbije. To je taj federalizam koji je u temelju SAD-a", navodi Tabak: "Trenutno izgleda da se situacija počinje smirivati ili bar konsolidirati."