Spora smrt Pokrovska
NEKADA je Pokrovsk bio utočište, strateški važan ukrajinski grad koji je, unatoč ratu, cvjetao zahvaljujući svom položaju na istoku, svega 48 kilometara od bojišnice. No, to je bilo prije ljeta 2024., kada je brzi ruski prodor progutao ovo industrijsko središte u razornom sukobu, bitci koja nakon 18 mjeseci tek sada ulazi u svoju završnu fazu i ostavlja grad u ruševinama.
Razina razaranja tolika je da Pokrovsk više nije ni strateški važan. Stanovništvo mu je desetkovano, industrija uništena, a opskrbni pravci preusmjereni. Umjesto toga, postao je krvavi putokaz u trenutku dok mirovni pregovori ponovno započinju, piše The Guardian.
"Postoje prilično jaki vojni argumenti da Ukrajina prepusti teritorij", rekao je Nick Reynolds, analitičar kopnenog ratovanja pri institutu Royal United Services. "Ali politički, Ukrajina prepoznaje da odustajanje od teritorija neće nužno zaustaviti rat. Odustajanje od zemlje značilo bi borbu istih bitaka na drugačijem terenu."
Od užurbane baze do prve crte bojišnice
Ovaj industrijski grad, s prijeratnim stanovništvom od 60.000 ljudi i prepoznatljivim peterokatnim stambenim blokovima iz komunističkog doba, bio je značajan i prije invazije. Rudnik desetak kilometara zapadno bio je najveći ukrajinski dobavljač koksnog ugljena, ključne sirovine za proizvodnju čelika. S proizvodnjom od 6 milijuna tona godišnje, zajedno s bratskim rudnikom zapošljavao je 10.000 ljudi.
Nakon početka ruske invazije u veljači 2022., mnogi su stanovnici napustili grad. Međutim, dok su se drugdje fronte stabilizirale, a linije kod Avdiivke držale, strateški položaj Pokrovska došao je do izražaja. Njegov željeznički kolodvor postao je ključno distribucijsko središte, a ceste glavna veza za prijevoz trupa i zaliha iz Dnjipra prema obrambenom pojasu u Donjeckoj oblasti, kao i za noćnu evakuaciju ranjenika.
Do ljeta 2022. Pokrovsk se pretvorio u užurbanu pozadinsku bazu. Unatoč policijskom satu u 19 sati, broj stanovnika vratio se na prijeratnu razinu. Hotel Družba, poznat po svojoj sovjetskoj uslužnosti, bio je neprestano pun vojnika na dopustu, njihovih partnera, humanitaraca, vojnih instruktora i novinara.
"Grad je dobio poticaj od svih ljudi koji su dolazili", rekao je Oleksandr Nesterenko, javni aktivist iz Pokrovska. Stan koji se prije rata iznajmljivao za 100 dolara mjesečno, "na vrhuncu 2023. koštao je između 350 i 600 dolara", dodao je, a trgovine s vojnom opremom nicale su "svaka 3 metra".
Prekretnica i početak opsade
Situacija se počela mijenjati u kolovozu 2023. godine. Tjednima ranije kružila su upozorenja da Rusi ciljaju hotele u blizini bojišnice. 8. kolovoza dvije rakete Iskander pogodile su stambenu zgradu pokraj hotela Družba u razmaku od 40 minuta - drugi udar bio je očit pokušaj ciljanja spasilaca. Poginulo je sedam osoba. Za novinare, Pokrovsk je postao mjesto kroz koje se samo prolazi.
Pad Avdiivke u veljači 2024., djelomično uzrokovan obustavom američke vojne pomoći, donio je dramatičnu promjenu. Uslijedio je relativno brz ruski prodor kroz slabo branjene pozadinske linije, a do kolovoza su osvajači stigli na samo 11 kilometara od grada. Civilima je naređena evakuacija. Knjige iz knjižnice su spakirane, a natpisi s trgovina skidani.
Iako se očekivalo da će Pokrovsk pasti za nekoliko tjedana, to se nije dogodilo. Pritisak je djelomično ublažen iznenadnim ukrajinskim upadom u Rusiju istog ljeta, a branitelji su se bolje organizirali. Ruska vojska, nesposobna za izravan napad, započela je postupno poluokruženje, na kraju nadjačavši branitelje u omjeru osam prema jedan, kako je prošlog mjeseca izjavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Grad duhova
Ruske snage usredotočile su se na uništavanje ukrajinskih FPV posada dronova i postigle zračnu dominaciju, ciljajući preostale opskrbne rute zaštićene mrežama protiv dronova. Rotacije i evakuacije postajale su sve opasnije, ostavljajući branitelje iscrpljenima. Nesterenko, aktivist, napustio je grad u jesen 2024., no vraćao se povremeno kako bi pomogao. Njegov posljednji posjet bio je u ožujku ove godine. Najsigurniji način za ulazak bio je pješice, jer su automobili bili preočita meta.
"U to vrijeme još je radila jedna trgovina, mješovita roba, i imala je Starlink internet i generator, tako da ste još uvijek mogli plaćati karticom", prisjetio se. "Nije ostalo mladih ljudi. Svi kupci bili su stariji od 50 godina, i nitko od njih ne bi ni trepnuo niti čučnuo kad bi eksplozija bila blizu. Bili su toliko naviknuti na to, uopće nisu reagirali, bilo je to tako primjetno."
Rudnik koksnog ugljena zatvoren je u siječnju, a njegovi tuneli su namjerno urušeni i sada su poplavljeni. Posljednja trgovina zatvorila je svoja vrata u kolovozu. Procjenjuje se da u Pokrovsku i obližnjem Mirnohradu živi još oko 2100 civila, uglavnom čekajući dolazak Rusa. Nesterenko je grad opisao kao "potpunu ruševinu. Nema plina, nema vode, nema struje i nema grijanja."
Od listopada, ruske trupe infiltriraju se u malim skupinama, koristeći kišno i maglovito vrijeme kako bi izbjegle dronove. Njihov cilj je akumulirati snage unutar grada i napasti ukrajinske položaje. U međuvremenu, visoka cijena obrane Pokrovska osjeća se drugdje - ukrajinska bojišnica popušta kod Huljajpolja, 96 kilometara jugozapadno.
"Ukrajina je u vrlo teškoj poziciji, iako je velika zemlja i teritorij gubi samo polako", zaključio je Reynolds. "U međuvremenu, čak i ako Rusija nastavi napredovati, nije jasno u kojoj će mjeri njezini civili u budućnosti trpjeti brojke regrutiranih i ubijenih."