Foto: Vladimir Dugadžić / Cropix

IZVANRASPRAVNO vijeće splitskog Županijskog suda uvažilo je argumente obrane te odbilo žalbu Državnog odvjetništva na puštanje šestorice osumnjičenih za propast Credo banke.

Istražni zatvor tražen je da osumnjičenici ne utječu na svjedoke, a sud smatra da za to nema nikakve bojazni niti realne osnove budući da su dokazi u poslovnoj dokumentaciji koja se već tri tjedna temeljito izučava u Zagrebu i Splitu.

Novi ZKP prepun slabosti

Članovi vijeća, suci istrage, nisu htjeli ići protiv odluke kolegice Ljiljane Stipišić, koja je prva odbila određivanje istražnog zatvora. Odluka je očekivana i ukazuje na sve nedostatke novog Zakona o kaznenom postupku, čija je intencija bila stvaranje zakonskih okvira za brže i efikasnije postupanje Državnog odvjetništva.

Otkriva se, međutim, da je novi ZKP prepun slabosti. A jedna je, evidentno, izašla na vidjelo i u slučaju Credo banke. Naime, kako se osumnjičenici terete za zloporabu položaja i ovlasti, nije više moguće odrediti istražni zatvor zbog teških okolnosti djela, jer je to moguće samo onda kada je zapriječena kazna dugotrajnog zatvora. Kako zloporaba to nije, bankare nije bilo moguće smjestiti u zatvor po tom osnovu.

Državnom odvjetništvu nije preostalo drugo nego da se pozovu na bojazan od utjecaja na svjedoke. Banka je likvidirana pa nema opasnosti od ponavljanja djela, a ni osumnjičenici nisu pokazali namjeru da bježe pa ih se nije moglo zatvoriti ni po tom pritvorskom osnovu.

Za Alpe Jadran banku pritvor, a šteta pet puta manja?

Splitski sud spasio je tako Hajduk neviđene blamaže, jer će potpredsjednik Nadzornog odbora Šime Luketin ostati na slobodi tijekom istrage propasti Credo banke. Luketinu je žena sutkinja pa se mnogi pitaju je li splitski sud pravo mjesto da se odlučuje o pritvoru za njezinog supruga.

Osim Luketina, rešetaka su se, makar za sada, spasili i vlasnici banke Boris Barač i Mirko Vuković, njihovi sinovi, Vibor i Marko, članovi Kreditnog odbora te član Uprave Mato Mišić. Državno odvjetništvo ih sumnjiči za izvlačenje sredstava, čime je banka ostala bez jamstvenog kapitala. HNB je ustanovio i lažiranje poslovne dokumentacije.

Valja se u ovim trenucima svakako podsjetiti i slučaja propale Alpe Jadran banke, čiji su čelnici završili u pritvoru, unatoč pet puta manjoj šteti. Tada nije važio novi ZKP pa se za zloporabu moglo pritvarati i zbog teških okolnosti djela.