ZASTUPNICI Europskog parlamenta pozvali su danas na plenarnoj sjednici na bolje uvjete rada u zdravstvu i veća ulaganja u taj sektor kako bi se odgovorilo na nedostatak više od milijun zdravstvenih djelatnika u Europskoj uniji.

Procjenjuje se da u Europskoj uniji nedostaje 1.2 milijuna liječnika, medicinskih sestara i primalja, a Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će do 2030. u EU-u nedostajati čak 4.1 milijun zdravstvenih radnika, iako ima više zdravstvenih radnika i njegovatelja nego ikad prije.

Rumunjka Roxana Minzatu, povjerenica za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost, rekla je eurozastupnicima u Strasborgu da EU mora poboljšati uvjete rada kako bi zdravstvena profesija bila privlačnija.

Predložena je Unija vještina

Minzatu je istaknula da će Komisija predstaviti inicijativu za Uniju vještina koja će se usmjeriti na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, razvoj vještina prilagođenih budućim potrebama, privlačenje i integraciju kvalificiranih radnika iz inozemstva, kao i priznavanje različitih vrsta osposobljavanja.

Tomislav Sokol (EPP/HDZ), koordinator zastupnika Europske pučke stranke za zdravstvene politike, govoreći ispred svojeg kluba zastupnika upozorio je na problem koji pogađa Hrvatsku.

"Velik problem predstavlja odlazak zdravstvenog osoblja iz manje razvijenih država članica u one razvijenije. Primjerice, procjenjuje se da je između 2010. i 2018. četrdeset tisuća liječnika iz država europskog istoka i jugoistoka migriralo prema zapadu, a ta je brojka znatno veća ako uključimo i medicinske sestre.

"Najviše zdravstvenih djelatnika nedostaje u ruralnim područjima"

Nedostatak zdravstvenih djelatnika posebno je značajan u ruralnim područjima i na otocima, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj", rekao je u raspravi Sokol.

Sokol je dodao da na broj zdravstvenih djelatnika utječu neodgovarajuće plaće, preopterećenost i neadekvatni uvjeti rada i pozvao da zdravstvo bude prioritet u pregovorima o idućem Višegodišnjem financijskom okviru.

Iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika

U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika, a na to ih je uglavnom prisililo loše upravljanje i organizacija sustava zdravstva, pokazalo je istraživanje hrvatskih sociologa objavljeno u časopisu Migracijske i etničke teme.

Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godina, s prosječno osam godina radnog iskustva, a među kojima je 57 posto liječnica. Najviše ih je otišlo 2023., njih čak 158 se navodi u tom istraživanju.