NAKON dva masakra u manje od 48 sati u Srbiji, mnogi se pitaju što je to nagnalo osnovnoškolca i mladog čovjeka na ovakve monstruozne činove. S druge strane, neki psiholozi i sociolozi upozoravaju da bi jedan od uzroka tome mogli biti nasilan sadržaj i promocija kulture nasilja, posebice u reality showovima koji su u Srbiji daleko najzastupljeniji sadržaj programskih shema.

>>Ovo je napadač iz Srbije. Pucao iz kalašnjikova, ubio najmanje osam ljudi

Masovnom ubojici iz Srbije uzor bio kriminalac iz Zadruge

Uroš Blažić, koji je u četvrtak navečer ubio osam osoba u Mladenovcu nedaleko od Beograda, bio je prijatelj sudionika reality showa, a uzor mu je bio Kristijan Golubović, poznati osuđivani srpski kriminalac kojeg su proslavili reality showovi. Točnije, "proslavile" su ga tuče i agresivni ispadi u emisiji Zadruga, gdje je nerijetko fizički nasrtao na druge sudionike, a posebice žene, pljuvao na njih, ali ih i udarao.  

Golubović je 2020. godine jednoj od sudionica Zadruge u prijenosu uživo direktno prijetio smrću, za što on, ali ni Pink televizija, koja prenosi ovaj show, nikada nisu odgovarali.  

Stručnjaci godinama upozoravali na nasilje u srpskim realityjima

Te je godine Savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) predložio svojoj stručnoj službi Pravilnik o vremenu emitiranja realityja "prisilnog okruženja", prema kojemu je emitiranje reality sadržaja trebalo biti ograničeno na prikazivanje od 23 do 6 sati ujutro.

Tada su okupljeni na sjednici zaključili da takvi realityji imaju izrazito štetan utjecaj na maloljetnike, ali i na cijelo društvo. Isticali su da se na televizijama s nacionalnom pokrivenošću promoviraju kriminalci i primitivizam koji je "poguban za društveni život, ali i svijest ljudi".

Judita Popović, članica savjeta, tada je za BBC rekla: "Takva vrsta programa je neprikladna, pogotovo za djecu. Nismo imali namjeru biti cenzori. Smatram da ovaj prijedlog ima osnovu u zakonu, on predviđa regulaciju sadržaja koji mogu naškoditi fizičkom, moralnom ili mentalnom razvoju maloljetnika."

Druga članica, Višnja Aranđelović, također je kritizirala pretjeranu zastupljenost reality showova na srpskim televizijama, upozoravajući da bi njihov sadržaj opasno mogao utjecati na razvoj maloljetnika.

"Bojim se da takav program može utjecati na generacije koje stasavaju. Na nama je odgovornost da zaštitimo prije svega maloljetnike. U realityju ne možemo očekivati ništa pametno kada vidimo sudionike i iz kog društvenog sloja dolaze. Ne mogu shvatiti zašto im se daje toliki prostor u elektronskim medijima", rekla je tada za BBC.

Sociolog Cvejić: Masakr u Mladenovcu može se povezati s nasiljem u realityjima 

Tada je član REM-a bio profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu te potpredsjednik pokreta Srbija-Centar Slobodan Cvejić. On kaže da se oko ovog prijedloga dugo diskutiralo, ali da je na kraju sve "palo u vodu". Kao razlog navodi Vučićevu kontrolu nad dijelom članova REM-a.    

"Nas devet članova savjeta REM-a dugo smo diskutirali, ali je na kraju nedostajao jedan glas da se prijedlog usvoji. Obrazloženje onih koji su glasali protiv bilo je da nismo cenzori. Zapravo je pravi razlog bila činjenica da je REM kontroliran od strane Vučićeve mašinerije", kaže nam Cvejić.  

Priča da je u međuvremenu najavljivao pokretanje postupka protiv Golubovića zbog prijetnji smrću jednoj od sudionica, i to na televiziji. No, kaže da ga je preduhitrio sud koji nije utvrdio nikakav prekršaj kod Golubovića.  

"Rekao sam tada da ću od Savjeta REM-a tražiti pokretanje prijave kaznenog djela protiv Kristijana Golubovića. Ta tema se odugovlačila, savjet o tome nije diskutirao, da bi u međuvremenu po nekoj drugoj tužbi sud presudio da to što je on napravio nije kazneno djelo", kaže.

Nastavno na povezanost napadača iz Mladenovca i Kristijana Golubovića, Cvejić kaže da se sada konačno vidi direktan dokaz koji povezuje nasilje u realityjima sa stvarnim životom.

"Ja sam godinama govorio o tome, a to je ignorirano. Na Savjetu REM-a većina članova smatrala je da ljudi uglavnom sami odlučuju hoće li gledati neki program. Naravno da nije tako. Kultura nasilja reproducira se kroz razne programe. Ja sam kritizirao i poneke serije i filmove poput Južnog vjetra", kaže. 

"Osuđeni kriminalac proslavljen u reality showu snima glazbeni spot s djecom u školi"

Osvrnuo se i na prozivke upućene Goluboviću od strane javnosti nakon što je objavljen video u kojemu se vidi da je upravo on nedavno bio gost u jednoj beogradskoj školi, gdje je razgovarao s djecom. Iz škole su naknadno objasnili da to nisu bili učenici te škole, već djeca koja su s Golubovićem trebala biti u glazbenom spotu.

"Nedavno se digla frka jer je osuđivani kriminalac Kristijan Golubović snimao spot u školi. Taj isti čovjek je u jednoj emisiji na programu Happy objašnjavao kako se prilikom pljačke obijaju armirana stakla u draguljarnicama.

Kristijan Golubović je snimao glazbeni spot u školi. Bend kojemu glumi u spotu mogao je pozvati bilo kojeg glumca, a ne čovjeka koji je problematičan na razne načine", komentirao je Cvejić za Index. 

Naknadno je u petak inspekcija ministarstva poslala dopis školi u kojem se navodi da je došlo propusta u radu ravnateljice, kada je na nepropisan način ustupila prostorije škole grupi Crni Cerak i Kristijanu Goluboviću, za potrebe snimanje spota. Ravnateljica je smijenjena.

>>Smjenjuju ravnateljicu škole u kojoj je predavao kriminalac Kristijan Golubović

Savo Manojlović: Kriminal, nasilje i prostitucija u Srbiji su prezentirani kao pozitivne vrijednosti

Pokret Kreni-Promeni danas je izašao u javnost povodom posljednjih tragedija koje su pogodile Srbiju. Njegov predsjednik Savo Manojlović tom je prilikom pokazao 112 dopisa koje su slali nadležnim institucijama povodom Narodne inicijative za ograničavanje reality programa. 

Podsjetio je na Narodnu inicijativu koja je predana 2019. godine, a koju su potpisala 42.852 građana.  

"Njome je traženo ograničavanje reality programa, pola sata kulturnog programa za djecu i pola sata kulturnog programa za maloljetnike. Ovo je 112 dopisa koje smo slali i četiri godine tišine o ovom problemu. Ovo je dokaz da su institucije zakazale", poručio je Manojlović. 

"Nitko ovdje ne tvrdi da je jedini uzročnik onoga što nam se danas događa kao društvu reality program, ali kriminal, nasilje i prostitucija, koji su prezentirani kao pozitivne vrijednosti, sigurno nemaju blagotvoran utjecaj za nas kao društvo.

Ovo je problem koji moramo riješiti svi zajedno kroz ustavne mehanizme i institucije, a ne urušavajući sustav ove države. Ne želimo da djecu Srbije obrazuju Kristijan Golubović i Zmaj od Šipova, hoćemo da se obrazuju po modelu Jovana Jovanovića Zmaja i bajki Hansa Christiana Andersena", rekao je Manojlović.  

U većini srpskih televizija reality showovi prednjače u programskoj shemi

Reality showovi u Srbiji se prikazuju već dvadeset godina, a sudeći prema vodećim programima, oni čine većinu programske sheme. Tako se na Pinku reality show Zadruga, poznat po stalnim ekscesima i fizičkim sukobima između svojih sudionika, prikazuje gotovo deset puta dnevno. 

Isto tako, na programu Happy nekoliko puta u danu prikazuje se reality Provodadžija, također poznat po sukobima između sudionika, ali i njihovu omalovažavanju i ismijavanju. Naime, voditeljica je u ulozi provodadžije, odnosno posrednika pri sklapanju braka te pomaže sudionicima da pronađu srodnu dušu, iz čega nerijetko proizlazi ismijavanje koje se kasnije proteže po društvenim mrežama, a očigledno i među velikim brojem publike koja ovaj reality prati ispred malih ekrana.  

IMDB-ov popis koji broji 92 srpska realityja pokazuje da je najgledaniji show u Srbiji Ceca i deca, koji prati život ove poznate srpske pjevačice. Među prvih pet najpopularnijih smjestili su se Zadruga te Parovi, emisija koja obiluje svađama, tučama i pornografijom, zbog čega je nekoliko puta pauzirano njezino emitiranje. 

Ipak, sudionici Parova u Srbiji su iz emisije izašli kao "zvijezde", a brojni od njih pokrenuli su influencerske karijere ili nastavili sudjelovati u drugim realityjima. 

Cvejić: I mnogi drugi sadržaji na srpskim televizijama su vrlo sporni. Iza svega stoji interes

Cvejić također ističe da reality programi nisu jedini problem.  

"Na programu Happy emitiraju se problematični sadržaji i u drugim emisijama gdje gostuju kriminalci, ratni zločinci i propagiraju svoje stavove. Ima jako puno spornih emisija. O Šešeljevim gostovanjima da i ne govorim...

>>Bolestan za Haag, zdrav za reality: Šešelj u "Farmi" pljuvao po Hrvatskoj

Primjerice, vlasnik i glavni urednik Pinka Željko Mitrović svojevremeno je propagirao ozoniranje krvi kao metodu za borbu protiv covida. Niti je on liječnik niti on smije tako svoje ideje prolongirati. Svejedno, u savjetu REM-a nije bilo dovoljno zainteresiranih za pokretanje procedure. 

Tu je sprega interesa u pitanju. Mitrović vodi vrlo ozbiljan i jak biznis, a zauzvrat medijski pokriva vladajuću stranku koja je sama po sebi jedno tijelo ili manifestacija klijentelističke mreže koja je u nekim svojim segmentima povezana i s kriminalom.  

Ne smije se zanemariti činjenica da se radi o ozbiljnim financijskim interesima isprepletenima s političkim. Na vlasti je jedna oligarhija koja putem medija kontrolira veliki dio biračkog tijela i na taj način omogućuje da se Vučićeva vlast održi", kaže.

Nastavno na dva krvava događaja koja su ovaj tjedan potresla Srbiju, Cvejić komentira da se oni ne mogu predvidjeti, ali da se nije učinilo ništa da bi se umanjila vjerojatnost takvih događaja. Ističe i važnost mentalnog zdravlja.

"Baš kada smo pomislili da smo krenuli nešto postići, skliznuli smo još jedan nivo niže. Mentalnim zdravljem se dugo nitko u Srbiji ne bavi ozbiljno. Program zaštite mentalnog zdravlja u Srbiji postoji za razdoblje od 2019. do 2026. godine, ali se na implementaciji slabo radi. Pričamo o tome konstantno, stručnjaci stalno upozoravaju na njegovu važnost.

Ovakve tragične događaje nije moguće predvidjeti, ali nismo ni umanjili vjerojatnost takvih događaja", zaključuje Cvejić.  

Ni korona nije stala na put snimanju realityja u Srbiji

Nakon uvođenja zaštitnih mjera od koronavirusa te regulacijom okupljanja, činilo se da je sve stalo. Ipak, srpski realityji nastavili su sa snimanjima, što je izazvalo negodovanje brojnih inicijativa.  

Jedna od tih inicijativa bila je upravo Kreni-promeni, koja je pokrenula peticiju za obustavom snimanja reality showova. Naime, TV Pink i TV Happy su tijekom pandemije koronavirusa emitirali emisije u čijem je snimanju sudjelovao veći broj sudionika od dozvoljenog. Uz to, iz inicijative su kritizirali pretjerano prikazivanje nasilja na TV ekranima. 

"Promoviranje negativnih vrijednosti poput nasilja, ispoljavanja frustracija i negativne energije pogubno utječu na psihičko stanje ljudi, stvarajući dodatno osjećaj bijesa, nemoći, uplašenosti, agresije i beznađa", rekli su tada.

I tada su se žalili na nedostatak emisija kulturnog i obrazovnog karaktera.

"Iako su određene televizije privatne, riječ je o pružateljima općih medijskih usluga koji prema važećim propisima imaju obavezu emitirati, između ostalog, i znanstveno-obrazovni program, kulturno-umjetnički program, dokumentarni program, dječji program i program za maloljetnike.

Ne računajući RTS, udio ovih vrsta programa u programu privatnih televizija je uglavnom 0%, čime se neosporno krši postojeći zakon. U trenutnoj situaciji kada socijalna izolacija utječe i na psihičko stanje građana, neophodno je da televizije s nacionalnom frekvencijom počnu brinuti o javnom interesu", poručili su tada.  

Nakon masakra povećan interes za peticiju i ukidanje dozvola Pinku i Happyju

Trenutno inicijativa provodi peticiju za ukidanje dozvola televizijama Pink i Happy jer smatraju da u prevelikoj mjeri krše Zakon o elektronskim medijima. Peticiju je do sada potpisalo preko 350.000 ljudi, a samo u posljednja 24 sata preko 150.000 građana.

"Iako opći pružatelji medijskih usluga, što znači da moraju imati dokumentarni, kulturni, znanstveno-obrazovni i dječji program, ove dvije televizije s dječjim programom imaju veze samo kada u studio pozovu lokalnog političara za kog svjedoci tvrde da podvodi maloljetnice, i mi imamo obavezu stati na put takvim gadostima, bez obzira na potencijalna neslaganja, politička razilaženja ili različita opredjeljenja", rekao je Luka Tripković iz Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i inicijative Kreni-Promeni.