JAPANSKO tržište dionica oporavilo se za više od 10 posto, nakon što je dan ranije zabilježilo rekordni pad, oporavljaju se i ostala azijska dionička tržišta nakon oštrih korekcija uslijed straha od mogućeg izbijanja recesije u najvećem svjetskom gospodarstvu, a smiruju se i nestabilnosti i na deviznim tržištima.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 6,00 sati bio je u plusu oko tri posto.

Istodobno, Nikkei indeks bio je u plusu čak 10,47 posto, u potpunosti izbrisavši gubitke od dana ranije, kada je potonuo 12,4 posto i zabilježio najveći dnevni postotni gubitak od Crnog ponedjeljka 1987. godine uslijed straha investitora da bi SAD mogao utonuti u recesiju zbog slabih pokazatelja o zapošljavanju i industrijskoj aktivnosti u srpnju.

Korekciji cijena dionica na Tokijskoj burzi jučer je doprinijelo i postupno zaustavljanje tzv. vezane trgovine, u kojoj investitori uzimaju kredite u japanskoj valuti, koja je dosad bila jeftina a kamatne stope u Japanu ultra-niske, kako bi financirali kupnje rizične imovine s visokim prinosom u ostatku svijeta.

Dodatno, prošloga tjedna Bank of Japan podigla je kamatne stope na 0,25 posto, razinu koja u toj zemlji nije zabilježena proteklih 15 godina te najavila da će smanjiti izdašne kupnje državnih obveznica, a po riječima stratega pri Daiwa Securitiesu Kenji Abea, to je uplašilo tržište da središnja banka možda prebrzo zateže monetarnu politiku.

"Kolaps u ponedjeljak podsjetnik je da je gotovo nemoguće diverzificirati rizik dionica po regiji ili po sektoru ili načinu ulaganja tijekom velikih korekcija ili medvjeđih tržišta. Prilike će se opet pojaviti, ali po našem mišljenju, u ovom je trenutku prerano uskočiti (natrag na tržište)", rekao je Stephen Dover, glavni tržišni strateg i voditelj Franklin Templeton instituta u Franklinu Templeton.

I ostale azijske burze jutros se oporavljaju, pri čemu je južnokorejski Kospi u plusu 4, 3 posto, australski ASX za 0,44 posto, hongkonški HSI za 0,46 posto, a indeks šangajske burze za 0,04 posto.

Tečaj dolara 'liže' rane

Na deviznim tržištima u tečaj dolara 'liže rane' od dana ranije. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, blago se oporavio s jučerašnje najniže razine u zadnjih sedam mjeseci od 102,15 bodova. Trenutno je u plusu 0,12 posto, na 102,81 bod.

Pritom je tečaj dolara jutros ojačao prema jenu za 0,73 posto, na 145,22 jena, nakon što je dan ranije potonuo za 1,5 posto, na 141,675 jena.

Američka valuta smanjila je svoje gubitke i prema još jednoj sigurnoj valuti u neizvjesnim vremenima - švicarskom franku, ojačavši 0,34 posto, tako da se frankom trguje po 0,8552 franka, dok prema euro gotovo da i nije bilježila promjene, pa euro stoji 1,095 dolara.

Prošlotjedni slabiji od očekivanja američki makroekonomski pokazatelji, kao i razočaravajuće zarade dijela velikih tehnoloških kompanija i pojačane zabrinutosti oko situacije u kineskom gospodarstvu izazvali su globalne rasprodaje dionica i valuta koje nose visoke prinose.

Također, tečaj jena ojačao je s nanjniže razine u 38 godina prema dolaru, na kojoj je bio početkom srpnja, za otprilike 10 posto i zahvaljujući podizanju kamatnih stopa u Jpanau po prvi put u 17 godina, što je smanjilo vezanu trgovinu. U ponedjeljak je globalni bijeg iz rizične imovine krenuo iznenađujuće brzim tempom.

"Rasprodaje koje se manifestiraju divljim promjenama na valutnim tržištima oštre su i brze, ali obično vrlo kratkog vijeka. Tržišta su očito nervozna zbog različitih puteva kojima idu središnje banke, što dovodi do velike volatilnosti", tumači Jamie Cox, izvršni partner u Harris Financial Group.

Tržišta sada očekuje da će Fed sniziti kamatne stope do kraja godine za 109 baznih bodova, a pritom očekuju da ih već u rujnu snizi za pola postotnog boda.

"Održavamo određeni stupanj smirenosti jer ne očekujemo nikakvu pretjeranu reakciju čelnika središnje banke. Očekujemo da će predsjednik Feda Jerome Powell dati jasnije smjernice na ovogodišnjem ekonomskom simpoziju u Jackson Holeu kasnije u kolovozu", rekao je Christian Scherrmann, ekonomist u DWS-u.

Na naftnim tržištima cijene barela su porasle, pri čemu je barel Brenta na londonskoj burzi u plusu 1,65 posto, na 77,56 dolara, a WTI-ja na američkom tržištu za 1,86 posto, na 74,3 dolara.