U POSLJEDNJIH tjedan dana u Hrvatskoj zabilježen je niz ružnih incidenata kojima je zajedničko da su s jedne strane maskirani muškarci u crnoj odjeći, a s druge strane predstavnici srpske manjine, srpski sportaši ili kulturnjaci.

Zajednički nazivnik napadača jest da ne žele da se "preko medija i kulture nameću obrasci velikosrpskog narativa", kako je to rečeno u subotu na prosvjedu Torcide na splitskoj Rivi, na kojem je par tisuća okupljenih tražilo hitno puštanje iz pritvora huligana uhićenih u prvom od tih incidenata. 

Osjećaji ispred zakona i Ustava

Ti "obrasci velikosrpskog narativa", prema njihovu mišljenju, nameću se kulturnim sadržajima koji se obilježavaju u studenom, mjesecu kada Hrvatska obilježava žrtvu Vukovara. Trebaju li, dakle, Srbi u studenom zaboraviti tko su, prestati disati i zaustaviti sve svoje društvene aktivnosti u studenom? Ako pitate aktualnu HDZ-ovu ministricu kulture, gradonačelnika Vukovara i maskirane huligane u crnom, odgovor je potvrdan.

Mi smo pitali sociologa i pravnika. Kruno Kardov rođeni je Vukovarac, danas izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Matija Miloš ustavni je teoretičar s riječkog Pravnog fakulteta.

Kardov kaže da se nečije ograničavanje slobode zbog situacije jer se u tom mjesecu obilježava neka obljetnica, samo relativizira posljedica rata, dok ustavni teoretičar Miloš ističe kako se ne može inzistirati "na osjećajima", i to mimo Ustava, ali i zakona. No krenimo redom.

Napadi na djecu i umirovljenike

Prije šest dana maskiranim huliganima u Splitu zasmetali su folklorni sadržaji na Danima srpske kulture. Skupina od pedesetak mladića u crnom prekinula je program rekavši da se ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara. Folkloraši su, recimo i to, bila djeca iz Novog Sada, a publika umirovljenici. 

Nastavilo se u Zagrebu kada je pedesetak maskiranih došlo pred Srpski kulturni centar te skandiralo "O Hrvatska, nezavisna država" i "Za dom spremni". Nakon incidenta su se u javnosti pojavile tvrdnje da je izložba o Dejanu Medakoviću provokacija jer je bio član radne skupine Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) za izradu Memoranduma, dokumenta koji će kasnije Slobodanu Miloševiću poslužiti kao temelj njegove zločinačke politike.

Nastavilo se prosvjedom Torcide u Splitu da bi u subotu navečer u Rijeci je spriječen mogući veći incident nakon što je policija dobila dojavu o okupljanju maskiranih osoba u blizini Centra Zamet, gdje se održavalo Balkansko prvenstvo u karateu za mlađe uzraste. Po svemu sudeći, htjeli su napasti mlade sportaše, djecu iz Srbije.

Zabrana "ne zbog sadržaja, nego zbog dojma"

Naposljetku je vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček zatražio da se u Vukovaru odgodi izložba fotografija "Srpkinja - heroina Velikog rata", koja govori o srpskim ženama u Prvom svjetskom ratu, i to zato što "ulazimo u dane sjećanja na žrtve Vukovara".

Njemu je dala za pravo HDZ-ova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je rekla da takva izložba u Vukovaru nije prihvatljiva, i to "ne zbog sadržaja, nego zbog dojma".

Ukratko, da se pita huligane, ministricu i ekstremno desne političare, Srbi bi trebali zaboraviti da postoje u studenom i sakriti se u neku rupu do prosinca. No valja naglasiti da se Dani srpske kulture održavaju svake godine od 2006. godine, a od tada pa do danas većina kulturnih sadržaja održavala se u studenom.

Dani srpske kulture odvijaju se od 2006. godine. Zašto u studenom?

Cilj Dana srpske kulture je, prema navodima organizatora, "reafirmacija srpsko-hrvatske kulturne suradnje, poticanje recipročnih programa hrvatske kulture u Srbiji te obogaćivanje kulturne ponude, a naglasak im je na recentnoj, živoj, intrigantnoj umjetnosti koja ima zapažen odjek u vlastitoj kulturnoj sredini".

Zašto je veliki dio tih sadržaja gotovo svake godine bio u studenom? Zato što je "Prosvjeta", kao organizator tih Dana, osnovana 18. studenoga 1944. godine u Glini na Baniji, neposredno nakon osnivanja Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a.

Sve do ove godine nitko nije povezivao Dane srpske kulture s mjesecom u kojem se obilježava sjećanje na žrtve Vukovara. Sociolog Kardov kaže da danas, 30 godina nakon rata, ne možemo govoriti o posljedicama rata jer se tako relativiziraju stvarne posljedice i stvarne žrtve rata.

Kardov: Ili političari imaju kičmu da štite Ustav ili nemaju

"Sada se svatko može prikazati kao žrtva rata jer mu nešto smeta. Ako mi danas, 30 godina nakon rata, moramo pristati na ograničavanje slobode zbog situacije jer se obilježava neka obljetnica, mi tako relativiziramo posljedice rata", kaže Kardov u razgovoru za Index, dodajući kako u tom relativiziranju nema objektivnih okolnosti.

Za Miloša tu dilema nema. On kaže da se u Republici Hrvatskoj mora poštovati sloboda izražavanja, kao i da se manjinama mora dopustiti da gaje svoju kulturu. Kardov podsjeća kako su svi ovi događaji zapravo imali svoj početak još ovog ljeta, a da je ovo tek nastavak.

"Događajima u Splitu prethodio je cijeli niz događaja na kulturnim manifestacijama ovog ljeta. Od zabrana pa do napada na novinare. Ni jedan političar tu ne može sada okolišati. Ili imaju kičmu da štite ustavni poredak ili nemaju", kaže Kardov, dodajući da su današnji događaji samo pitanje koliko fašizma mi danas želimo imati.

Miloš: U državi vođenoj vladavinom prava nebitno je što se čini jednoj ministrici 

Kako ističe Kardov, jedino građani u fašističkom režimu zadnji mogu spoznati obilježje fašizma. Podsjetili smo Kardova i Miloša na izjavu ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koja kaže da izložba u Vukovaru nije prihvatljiva, i to ne zbog samog sadržaja, nego zbog dojma.

"Da je to rekao ministar branitelja, ja bih to nekako i razumio. Ministru branitelja je to posao, to mu je resor. No, ministrica kulture!?", kaže Kardov, dodajući da ministrica ovim činom samo pokazuje da kultura više nema nikakvu intrinzičnu vrijednost. Miloš kaže da su osjećaji subjektivni, a zakon jasan.

"U posljednje vrijeme inzistira se na osjećajima i to mimo Ustava i zakona. Tako je i ministrica kulture nedavno naglasila da joj se nešto čini neprimjerenim, što je u državi vođenoj vladavinom prava nebitno. Ako se žele ograničiti određeni sadržaji, treba donijeti zakon u skladu s Ustavom. Bez toga može se samo primjenjivati postojeće pravo, sukladno ustavnim standardima, a ne osjećajima", kaže Miloš u izjavi za Index.

Kardov ističe kako je porazno da ministarstvo kulture zapravo ovim derogira autonomiju kulture. Isto tako, kako je naglasio Kardov, ova vlast i institucije pokazuju isti narativ već 30 godina, a koji je ispražnjen od bilo kakvog smisla i svrhe.

"Tri su glavna faktora današnjeg stanja"

"Možda se sve moglo objasniti osjećajima prije dvadesetak godina, no danas to više ne prolazi", kaže Kardov. O inicijativi da Srbi zaborave na svoje manifestacije u Hrvatskoj za vrijeme studenoga, Kardov kaže da nitko ne može zaboraviti ono što jest na jedan dan, a kamoli na mjesec dana.

Na izravan upit kako smo došli do toga da govorimo trebaju li Srbi imati svoje sadržaje u studenom, Miloš kaže kako se zapravo u posljednje vrijeme dogodila "savršena oluja" i ono što gledamo danas posljedica je niza faktora.

"Na globalnoj razini, posebno u Europi, sve više jača iliberalno tumačenje zakona, različitosti, manjinskih i osnovnih ljudskih prava. To je, rekao bih, prvi faktor", kaže Miloš, dodajući kako je bitan faktor i činjenica da se u Hrvatskoj nije ulagalo u građanski odgoj, već se sve baziralo na nekakvom emotivnom odnosu prema državi kao majci, bez prave edukacije.

"Danas su na tapeti Srbi, sutra Hrvati"

"Sve to naravno odgovara aktualnoj vlasti koja ne mora puno raditi da bi se održala na vlasti. Dovoljno je dati poticaj tim 'osjećajima' i emocijama. I na kraju, sve su glasniji oni koji kažu da je temelj naše države rat", kaže Miloš. Naime, temelj svake države mora biti Ustav, a ne rat, ističe Miloš.

"Vi kada imate u temelju države rat, onda on nikada ne prestaje. Taj rat je živ, vi tu nemate vladavinu prava već 'osjećaje' koji su ispred vladavine prava. Imate proizvodnju neprijatelja. Danas su na tapetu Srbi, a sutra Hrvati", kaže Miloš. Za Kardova dileme nema jer, kako kaže, sve ovo zapravo i nema veze s ratom.

"Riječ je o lešinarenju i pokušaju mobilizacije s najgorim mogućim političkim ciljevima", kaže Kardov na kraju.