SLOVENSKO državno vijeće, svojevrsni "drugi dom" parlamenta, rijetko daje zakonske inicijative, no jučer je prihvatilo prijedlog zakona kojim bi se riješilo problem korisnika bankarskih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

Prijedlog zakona predviđa da se banke koje su od sredine 2004. do kraja 2010. godine odobravale takve kredite obvežu da takve kreditne ugovore konvertiraju u standardne eurske kredite na dan sklapanja ugovora s valutnom klauzulom, s time da na iznos zajma obračunaju kamate koje su se u to vrijeme obračunavale za kredite u eurima.

"Takvo bi rješenje bankama omogućilo da nakon konverzije ostvaruju normalnu dobit, uobičajenu na kredite u eurima bez valutne klauzule, ali bi zajmoprimcima morale vratiti ekstradobit nastalu zbog korištenja valutne klauzule", kazao je predsjednik Državnog vijeća Alojz Kovšca, jedan od inicijatora takvog zakonskog prijedloga.

Više zakonskih inicijativa

Državno vijeće je 40-članski "gornji dom" slovenskog parlamenta, čiji se članovi biraju kombiniranim sustavom između predstavnika različitih društvenih interesnih slojeva i cehovskih udruga. Rijetko se odlučuje na zakonske inicijative, no ima mogućnost privremene suspenzije već prihvaćenih zakona, o kojima onda parlament ponovo mora glasati.

Kako je Alojz Kovšca naveo u slučaju zakonskog prijedloga za "švicarske" kredite, usvajanjem ovakvog zakonskog prijedloga ukinule bi se "protukonvencijske, protuustavne i protupravne" posljedice primjene stranih valuta i valutnih klauzula u kreditnim ugovorima, dok bi sami kreditni ugovori ostali na snazi.

"Banke kredite s valutnom klauzulom uopće nisu smjele nuditi, a središnja banka ih je morala zabraniti, no to nije učinila", izjavio je Kovšca te dodao da Slovenija, ako ne donese zakon kojim će to pitanje riješiti, riskira da bude osuđena na Europskom sudu za ljudska prava, a u tom bi slučaju sama morala nadoknaditi štetu onima koji su rizične kredite uzimali.

Iako je do sada bilo više zakonskih inicijativa za rješenje tog pitanja, u parlamentu se o tome nije odlučivalo, a nenaklonjenost tzv. "sistemskom" zakonu o kreditima u 'švicarcima' javno su izrazili Nacionalno bankarsko udruženje, središnja banka i Ministarstvo financija pa ni sada nije izvjesno da će ga zastupnici uzeti u proceduru.

U sporovima između zajmoprimaca i banaka pred slovenskim sudovima još nije bilo presude koja bi ukazala kakvu će sudsku praksu sudovi zauzeti.

Velike oscilacije

Lani je donesena jedna presuda Višeg suda u korist korisnika kredita kojom je konkretan kreditni ugovor s klauzulom u francima proglašen ništetnim, ali je u drugom slučaju Vrhovni sud postupio suprotno i ocijenio da za poništenje takvog ugovora nema pravnog temelja.

Banke koje su izdavale takve kredite tvrde da se velike oscilacije tečaja švicarskog franka u odnosu na euro, što je dovelo u probleme korisnike takvih kredita, nisu mogle predvidjeti i negiraju da se radilo o unaprijed ukalkuliranoj dobiti, a središnja je banka u svojoj analizi navela da s društvenog stajališta ne bi bilo opravdano da se svi zajmoprimci u sistemskom zakonu o "švicarcima" izjednače jer su te kredite uzimale različite kategorije i slojevi stanovništva, a neki su i svjesno ulazili u rizik.

Kako tvrdi središnja banka, u ukupnom broju svih kredita odobrenih u Sloveniji u najkritičnijem razdoblju od 2004. do 2008. godine krediti s klauzulom u francima činili su samo deset posto kreditnih ugovora, a još je manji udio kad se imaju u vidu samo stambeni krediti.

Prema evidenciji središnje banke, ukupni iznos svih stambenih kredita u Sloveniji je s krajem prošle godine iznosio  6,2 milijarde eura, od čega se samo 387 milijuna još odnosi na kredite u švicarskim francima.

Isto tako, tvrde u središnjoj banci, udio onih koji ne plaćaju kreditne obveze bankama po kreditima ne razlikuje se bitno od onih koji su uzeli "švicarske" ili eurske kredite, što prema toj analizi ukazuje da teškoće u vraćanju nisu uzrokovale tečajne razlike i oscilacije između eura i franka, nego osobne teškoće onih koji su se kreditima prezadužili.