Slovačka je u dva vikenda testirala skoro cijelu populaciju. Što su postigli time?
VIŠE testiranja postala je svojevrsna mantra koju stručnjaci, od Svjetske zdravstvene organizacije nadalje, ponavljaju vlastima kao glavni savjet u borbi s koronavirusom.
No Slovačka je jedna od rijetkih i dosad najveća zemlja na svijetu koja je otišla korak dalje i odlučila testirati čitavu svoju populaciju kako bi utvrdila pravo epidemiološko stanje i "uhvatila" one koji su zaraženi, a koji su promaknuli u uobičajenom dnevnom testiranju.
Prvi dio masovnog testiranje proveden je 31. listopada i 1. studenog, a u njemu je testirano više od 3.6 milijuna ljudi - čak dvije trećine stanovnika Slovačke.
Ukupno 38.359 ljudi, odnosno 1,06 posto, bilo je pozitivno na koronavirus i moraju u karantenu, priopćio je nakon ovog prvog kruga testiranja konzervativni premijer Igor Matovič, koji je pokrenuo ovaj projekt kako bi usporio širenje koronavirusa i izbjegao zatvaranje zemlje.
>>Dvije trećine Slovaka testirano na koronavirus, pozitivnih 1 posto
Kritike zbog nepouzdanih brzih testova
Ipak, neki stručnjaci su kritizirali projekt jer su korišteni antigenski testovi koji su mnogo brži, ali i daleko manje pouzdani od laboratorijskih PCR testova. Stručnjaci su naveli da su antigenski testovi bolji za ciljane programe i da ih treba provoditi zajedno s drugim mjerama. Matovič je rekao da je vlada svjesna toga, ali je smatrala da bi koristio i polovičan uspjeh u otkrivanju zaraženih ljudi.
Djeca do 10 godina nisu se testirala, a testiranje za sve ostale bilo je dobrovoljno. No oni koji su odlučili da se neće testirati morali su također ići u svojevrsnu karantenu, odnosno nisu smjeli dva tjedna dolaziti na posao.
Sljedećeg vikenda, 7. i 8. studenog, Slovačka je provela drugu rundu testiranja, ali samo u regijama gdje je više od 0.7% testiranih bilo pozitivno. Testiranje je provedeno u 45 od 79 okruga zemlje, na oko 2 milijuna ljudi, a ovog je puta bilo samo 0.63% pozitivnih, odnosno 13.509 ljudi.
Posebno je zanimljivo da je u Slovačkoj krivulja broja novozaraženih bila u eksplozivnom porastu do 4. studenog, kada je počela drastično padati. Sa sedmodnevnog prosjeka od 2547 potvrđenih slučajeva dnevno 4. studenog, Slovačka se spustila na sedmodnevni prosjek od 1270 slučajeva dnevno 20 dana kasnije. Otada je zabilježila blagi rast koji ipak nije ni približan rastu u listopadu pa tako trenutno ima prosjek od 1417 novih slučajeva dnevno.
Je li do naglog pada krivulje dovelo testiranje, lockdown ili oboje?
Iz ovih podataka moglo bi se zaključiti da je masovno testiranje i stavljanje pozitivnih (i onih koji se nisu htjeli testirati) u karantenu zaista bio faktor u obaranju epidemiološke krivulje.
"Unutar tjedan dana - zaista, u tjedan dana - oni su zaustavili eksponencijalni rast virusa na razini zemlje, do toga da se incidencija prepolovila. Dva tjedna kasnije, pala je još više. Oni će sad raditi treće masovno testiranje ovaj tjedan. Mislim da je to najbolji dokaz koji imamo, u ovom trenutku, da ovo može funkcionirati"; komentirao je profesor epidemiologije Michael Mina s Harvard T. H. Chan School of Public Health za medije 18. studenog.
I zaista, kako piše američki časopis Fast Company, reproduktivni broj širenja virusa R (koji označava prosječni broj osoba koje zaražena osoba dalje zarazi) pao je već do 15. studenog na razinu između 0.7 do 0.9. Podsjetimo, kad je R ispod 1, broj zaraženih počinje opadati.
I slovački ministar zdravstva komentirao je da je program masovnog testiranja "slomio krivulju" i "usmjerio je naglo prema dolje", ističući kako će se testiranje ipak morati nastaviti ili će krivulja ponovo početi rasti.
Valja, međutim, primijetiti da je Slovačka krajem listopada uvela stroge restriktivne mjere koje se slobodno mogu opisati kao lockdown. Tako je na tjedan dana napuštanje doma bilo dozvoljeno samo zbog odlaska na radna mjesta, zbog odlaska u kupnju namirnica i ostalih kućnih potrepština te u hitnim slučajevima. A zabrana okupljanja više od šestero ljudi iz različitih kućanstava ostala je na snazi i nakon toga, zbog čega je i u Bratislavi, kao i u Zagrebu i drugim europskim gradovima, nedavno organiziran prosvjed protiv strogih mjera.
Stoga je moguće i da su ove mjere, a ne masovno testiranje, bile glavni uzrok drastičnog opadanja broja zaraženih. Dapače, protivnici masovnog testiranja ranije su rekli da se nedavni pad novih slučajeva dogodio zbog djelomičnog zatvaranja u listopadu te da nema veze s masovnim testiranjem.
Slovačka veća od Hrvatske, a ima dvostruko manji broj dnevno umrlih
Dnevni brojevi umrlih u Slovačkoj, čije kretanje obično slijedi kretanje broja zaraženih s kašnjenjem od nekoliko tjedana, posljednja tri tjedna stagniraju i ne pokazuju znakove pada. Sedmodnevni prosjek umrlih u Slovačkoj je trenutno 24 u jednom danu, prema stranici Worldometers.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj, koja ima milijun i pol manje stanovnika nego Slovačka, taj je prosjek trenutno 59 umrlih - više nego dvostruko. A poznato je da se hrvatske službe itekako muče s testiranjem dovoljnog broja ljudi za praćenje tijeka epidemije, što potvrđuju i vrlo visoki postoci pozitivnih među testiranima.
Spomenuti harvardski epidemiolog smatra da bi se Amerika trebala ugledati na Slovačku.
"Ovo testiranje moglo je omogućiti da se Dan zahvalnosti održi normalno, da smo počeli s time u kolovozu. Ovo testiranje može nam još uvijek omogućiti da imamo mnogo bolji Božić. Ali moramo početi danas", poručio je Mina.
Luksemburg je inače prva zemlja koja je provela testiranje cijele populacije od 600 tisuća stanovnika, i to još u svibnju.
Ipak, Slovačka je na kraju odgodila još jedan krug testiranja na razini cijele zemlje, zakazan za ovaj vikend - 6. i 7. prosinca. Ponovljeno masovno testiranje naišlo je na otpor gradskih i lokalnih čelnika zbog logističkih poteškoća održavanja masovnog testiranja.
>>Masovno testiranje u Južnom Tirolu, otkrili 3185 zaraženih
U masovno testiranje ići će i Austrija i Slovenija, talijanski Južni Tirol već ga proveo
U međuvremenu, i druge su zemlje, odnosno pokrajine, odlučile slijediti primjer Slovačke. Talijanska pokrajina Južni Tirol provela je 23. studenog dobrovoljno masovno testiranje svojih građana na koronavirus, na koje se odazvalo 343.227 ljudi, odnosno dvije trećine južnotirolskog stanovništva.
Neki talijanski virolozi također su izrazili kritike zbog masovnog testiranja, tvrdeći da se zbog nepouzdanih brzih testova radi o "uzaludnom rasipanju novca".
>>Ima li smisla masovno testiranje na koronu?
"Masovna testiranja u osnovi imaju smisla. Znamo da oko trećina zaraženih ne obolijeva, ali da širi virus", komentira pak Matthias Orth, šef laboratorija u bolnici Marienhospital u Stuttgartu i predsjednik strukovnog Udruženja njemačkih laboratorijskih liječnika (BDL), u razgovoru za Deutsche Welle.
Odlučujući faktor za tijek infekcije je pronalaženje asimptomatičnih zaraženih osoba s velikom količinom virusa u organizmu. "Umjesto da se testiraju sa simptomima, fokus bi se morao prebaciti na one koji nemaju vidljive znakove bolesti", smatra Orth.
>>Slovenija kreće u masovno testiranje građana
S druge strane, masovno testiranje planira i Austrija, a Slovenija je već naručila 1.5 milijuna brzih antigenskih testova za koronavirus koji bi se trebali početi koristiti ove godine.
Masovnije testiranje antigenskim testovima provodit će se jer Slovenija ne raspolaže dovoljnim brojem PCR testova, a sve kako bi se nastojalo bolje kontrolirati širenje virusa u populaciji i utvrđivanje asimptomatskih slučajeva te tako pokušalo smanjiti drugi epidemijski val, pojasnio je slovenski ministar zdravstva Tomaž Gantar.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati