SIRIJSKI predsjednik Ahmed al-Šara posjetit će danas Pariz, što će biti njegovo prvo putovanje u Europu od svrgavanja Bašara al-Asada u prosincu, a cilj posjeta je jačanje međunarodne potpore tranziciji u ratom razorenoj Siriji.

Al-Šara, bivši vođa islamističke skupine Hajat Tahrir al-Šam, koja je bila povezana s al-Kaidom, dobio je iznimku od Ujedinjenih naroda kako bi mogao putovati u Francusku, budući da se još uvijek nalazi na međunarodnoj listi sankcioniranih zbog povezanosti s terorizmom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će al-Šaru u Elizejskoj palači, a dvojica čelnika razgovarat će o očuvanju sirijskog suvereniteta, zaštiti manjina nakon nedavnih napada na alavite i druze, borbi protiv ekstremista Islamske države te koordinaciji humanitarne pomoći i gospodarskoj obnovi, uključujući moguće ublažavanje sankcija, objavili su francuski dužnosnici.

Francuska kao ključni međunarodni posrednik

"S obzirom na goleme izazove pred Sirijom, očekuje se podrška Francuske i drugih ključnih međunarodnih partnera", rekao je dužnosnik Elizejske palače. "Nismo naivni u pogledu Šarine prošlosti, ali imamo jasne zahtjeve za tranzicijski proces."

Francuska je pozdravila pad Asadova režima i posljednjih mjeseci intenzivirala kontakte s prijelaznim sirijskim vlastima. U travnju je u Damask poslala mali tim diplomata, što se smatra korakom prema mogućem ponovnom otvaranju veleposlanstva.

Pariz se pozicionira kao ključni međunarodni posrednik, nakon što je prekinuo kontakte s Asadovom vladom od 2012., za razliku od nekih drugih zapadnih zemalja koje su kasnije nastavile dijalog.

Francuska je tradicionalno podupirala sekularnu oporbu u egzilu te kurdske snage na sjeveroistoku Sirije, gdje već ima raspoređene specijalne postrojbe. U posljednjim mjesecima Pariz je posredovao između al-Šare i kurdskih dužnosnika u kontekstu povlačenja američkih snaga i pokušaja nove sirijske vlasti da vrati kontrolu nad cijelim teritorijem.

Francuski izvori navode da se vodi dijalog s SAD-om o preuzimanju veće uloge u toj regiji u kontekstu povlačenja američkih trupa.

Ekonomski interesi i pitanje sankcija

Prema procjenama Svjetske banke, obnova Sirije mogla bi stajati više od 250 milijardi dolara. Al-Šara će u Parizu zatražiti ublažavanje međunarodnih sankcija kako bi se pokrenulo gospodarstvo nakon 14 godina rata i razaranja.

Sjedinjene Države, Europska unija i Velika Britanija uvele su stroge mjere protiv Asadova režima, a dio tih sankcija još uvijek pogađa ključne financijske i energetske institucije, sada pod prijelaznom upravom.

Iako je EU već ublažila neke sektorske mjere, sankcije prema pojedincima i entitetima istječu 1. lipnja, a njihovo produljenje zahtijeva jednoglasnu odluku svih 27 članica Unije. Europska komisija razmatra i djelomično ukidanje sankcija, primjerice za središnju banku Sirije ili ključne institucije za obnovu.

"Ključno pitanje ostaju američke sankcije, koje još uvijek ograničavaju sposobnost sirijskih prijelaznih vlasti da uđu u fazu obnove i privuku strane investicije", poručio je izvor iz francuskog predsjedništva.

Macron će se tijekom sastanka zalagati za političku odgovornost, borbu protiv nekažnjivosti te zaštitu svih sirijskih manjina, uz poruku da međunarodna zajednica ima odgovornost pomoći Siriji da izađe iz višegodišnje krize.