SNIMKA smaknuća mlade Sirijke od strane njenog vlastitog brata, borca u Slobodnoj sirijskoj vojsci, zbog "časti", objavljena je prošlog mjeseca na društvenim mrežama i užasnula Sirijce i aktiviste za ljudska prava.

Kako javlja The Guardian, Raša Bseis oteta je i odvedena iz izbjegličkog kampa koji se nalazi u zoni na sjeverozapadu Sirije pod kontrolom pobunjenika koji su u savezu s Turskom, samo 2 kilometra od turske granice. Na snimci koja je objavljena na društvenim mrežama njen brat stoji iznad prestravljene djevojke s kalašnjikovom u ruci i gleda u kameru, dok ona moli za milost. 

"Hajde, Bašare, operi svoju čast"

"Pazi da vidimo i tvoje i njeno lice", kaže glas muškarca koji snima smaknuće. Drugi muškarac iza kamere potiče Bašara Bseisa, krvnika svoje sestre: "Hajde, Bašare - operi svoju čast." Bez riječi, Bašar ispaljuje rafal iz kalašnjikova u Rašu. Njena agonija trajala je devet dugih sekundi prije nego što je izdahnula. Sve se dogodilo u pograničnom gradu Džarabulusu.

Zašto je ubijena? Zbog glasina da je počinila preljub, za što je u fundamentalističkoj interpretaciji muslimanskog šerijatskog zakona - i prema tumačenju njenog brata i njegovih sudionika u zločinu - kazna ni manje ni više nego smrt. Sve je počelo kada je muškarac koji se udvarao Raši, a ona ga odbila, objavio "inkriminirajuće" fotografije koje upućuju na njen navodni blud. 

Čak i u opustošenoj Siriji, gdje su u sedmogodišnjem ratu ubijene stotine tisuća ljudi, ovo ubojstvo šokiralo je lokalnu zajednicu - prije svega zbog činjenice da je na društvenim mrežama podijeljeno na tisuće puta. 

Nakon što je gnjusni zločin odjeknuo diljem Sirije - i šire - Slobodna sirijska vojska (FSA) ogradila se od njega. "Ono što je (Bseis) učinio nije etika Slobodne sirijske vojske i u suprotnosti je s principima naše revolucije", rekao je glasnogovornik FSA Mustafa Sedžari za The Guardian i dodao da je u tijeku istraga te da je vojni sud za ubojicu raspisao uhidbeni nalog.

Tri tjedna nakon smaknuća, ubojica nije uhićen

Međutim, ni tri tjedna nakon objave stravične snimke počinitelj još uvijek nije uhićen ni kažnjen za ovaj zločin, budući da je borac paravojske koja kontrolira ovaj dio Sirije i koja ima vlastitu policiju i sudove. Mnogi se boje da nikad i neće biti kažnjen, a među njima je i sirijska aktivistkinja u egzilu Lubna Mrie. 

"To su ljudi koji ne vide nikakav sram u ubijanju djevojke, ali zato vjeruju da ono ispire sram koji je ona donijela čitavoj obitelji. Nevina djevojka je mrtva jer je netko objavio njene fotografije na Facebooku", rekla je Mrie u razgovoru za The Guardian.

Iako se ne događaju samo na Bliskom istoku, odnosno u muslimanskim zajednicama, takozvana ubojstva iz časti raširena su u regiji, pa tako i u Siriji, gdje "nisu ekskluzivna za jedno područje ili sektu ili frakciju", objašnjava Mrie. Takva su se ubojstva događala i prije nego što je rat počeo 2011., kada su udruge za ženska prava u Siriji procjenjivale da oko 300 djevojaka i žena u toj zemlji godišnje ubiju članovi njihovih obitelji. 

Do 2009. ubojstva zbog časti nisu se kažnjavala u Siriji

Štoviše, do 2009., u navodno sekularnoj Siriji, ubojice nisu odgovarale ako bi opravdale svoj zločin obranom časti obitelji. Režim je tek te godine ukinuo takav zakon i uveo zatvorsku kaznu - od maksimalno dvije godine.

"Sjećam se da sam imala devet godina kad sam prvi put vidjela snimku tipa koji razbija lubanju svojoj sestri kamenom dok cijelo selo gleda i kliče", kaže Mrie. 

S druge strane, žene su od izbijanja rata bile žrtve masovnog silovanja od strane vojnika regularne vojske i paravojnih jedinica režima Bašara al-Asada, što je dodatno potaknulo oružani otpor i prebjege iz vojske u redove pobunjenika. 

Danas je teritorij koji drže pobunjenici daleko manji nego prije nekoliko godina, ali čini se da će ostati pod njihovom kontrolom, budući da su Sirija i Rusija odustale od novih ofenziva, nakon dogovora s Turskom koja podupire pobunjenike uz svoju granicu. Institucionalna zaštita ženskih i općenito ljudskih prava, međutim, i dalje je u najboljem slučaju nedostatna.

Aktivistkinja: To je anarhija

Ola Marva, načelnica zaštite u udruzi Women Now For Development, ima i mnogo teže riječi o ovoj situaciji: "To je anarhija - jedina vladavina je ona tradicije i običaja i frakcija." Čak i ako žene, primjerice, prijave seksualno nasilje, ne mogu računati na podršku jer "nema pravog zakona ili vlasti na koju se mogu osloniti", dodaje Marva. 

Turska je značajno investirala u zonu Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje je podupirala u izbacivanju Islamske države, ali i kurdskih pobunjenika koje inače podržava SAD, s ovog područja. Turska obučava i borce te policajce iz redova pobunjeničkog FSA, a tvrdi da kroz takvu podršku pokušava očistiti i ekstremizam iz njihovih redova.

Ravnateljica za ljudska prava iz turske vladajuće stranke AKP izjavila je za The Guardian da "osuđuju ovaj incident jasno i eksplicitno" te da "pokušavaju ispraviti načinjene pogreške''. ''Ipak, finalna odluka je samih pobunjenika. Kao promatračka zemlja, savjetujemo ih o normama ljudskih prava - ali na kraju dana, FSA je nadležan", zaključuje. 

UN je u lipnju ove godine objavio vrlo zabrinjavajući izvještaj o kršenju ljudskih prava i vladavine prava na sirijskom teritoriju koji je posredno pod kontrolom Turske. "Turska je, barem javno, pokušala profesionalizirati svoje pobunjeničke saveznike unutar Sirije - ali nisu ozbiljno investirali u to. Zato još uvijek imate pobunjeničke grupe koje čine zvjerstva, napadaju civile, sprečavaju sudove da uhićuju ljude, što nekima dozvoljava da krše ljudska prava nekažnjeno", upozorava Haid Haid, znanstveni suradnik u Međunarodnom centru za studiju radikalizacije.