SIRIJA će u nedjelju imenovati svoj prvi parlament nakon ere Assadovih, u procesu koji je kritiziran zbog nedostatka demokracije, a trećinu članova imenuje privremeni predsjednik Ahmed al-Šaraa.

Očekuje se da će formiranje ovog parlamenta učvrstiti moć Ahmeda al-Šaraa, koji je u prosincu 2024. svrgnuo Bashara al-Assada na čelu islamističke koalicije, čime je okončan više od trinaest godina građanskog rata.

Dvije sjeveroistočne provincije u Siriji pod kontrolom Kurda, kao i Sweida na jugu, poprište nedavnog nasilja gdje su Druzi većinsko stanovništvo, isključene su iz procesa, što znači da će nakon ovih izbora u parlamentu biti upražnjena mjesta, a žene su nedovoljno zastupljene.

Struktura novog parlamenta

Budući parlament, čiji se mandat može obnavljati svake dvije i pol godine, imat će 140 članova koje imenuju lokalni odbori formirani od izbornog povjerenstva, a imenuje ih ministar vanjskih poslova Faruk al-Chareh, dok 70 članova imenuje privremeni predsjednik.

Vlasti tvrde da su pribjegle ovom sustavu umjesto općeg prava glasa zbog nedostatka pouzdanih podataka o stanovništvu i nakon raseljavanja milijuna Sirijaca zbog rata.

Građani žele izravne izbore

Neizravno glasanje uključuje ukupno 6000 birača koji će glasati u regionalnim izbornim kolegijima počevši oko 9 sati po lokalnom vremenu, a birališta se zatvaraju oko 17 sati. Odbor koji je imenovao Sharaa odobrio je 1570 kandidata koji su ovog tjedna predstavili svoje programe na seminarima i debatama. No, javna predizborna kampanja bila je prigušena, bez vidljivih plakata ili reklamnih panoa u većim gradovima, rekli su Reutersovi novinari.

"Podržavam vladu i spreman sam je braniti, ali ovo nisu pravi izbori", kaže Louay al-Arfi, umirovljeni državni službenik.

"To je nužnost prijelazne faze, ali želimo izravne izbore", dodaje 77-godišnjak, sjedeći s prijateljima u kafiću al-Rawda u središtu Damaska.

Nova vlast raspustila je Narodnu skupštinu, koja je desetljećima bila samo registar moći pod klanom Assad. Novi parlament obavljat će zakonodavne funkcije do donošenja trajnog ustava i održavanja novih izbora, prema Ustavnoj deklaraciji proglašenoj u ožujku.

Ahmed al-Šaraa izjavio je u rujnu da je u ovom trenutku nemoguće održati izravne izbore. Posebno je naglasio da prisutnost velikog broja Sirijaca u inozemstvu bez odgovarajućih dokumenata komplicira situaciju.

Stotine tisuća Sirijaca pobjeglo je iz zemlje, ponekad tajno, tijekom građanskog rata koji je započeo 2011. godine represijom prodemokratskih prosvjeda i ostavio više od pola milijuna mrtvih.

Kritike civilnog društva

Nedjeljno glasanje kritizirale su organizacije civilnog društva, koje osuđuju pretjeranu koncentraciju moći u rukama predsjednika i nedostatak zastupljenosti etničkih i vjerskih zajednica u zemlji.

U izjavi sredinom rujna, 14 nevladinih organizacija tvrdilo je da je to predsjedniku omogućilo da "konstituira parlamentarnu većinu na temelju ljudi koje sam odabere ili čiju odanost jamči", što bi moglo "potkopati načelo pluralizma na kojem se temelji svaki istinski demokratski proces".

"Možete ovaj proces nazvati kako god želite, ali to nisu izbori, to je imenovanje", rekao je za AFP Bassam al-Ahmad, izvršni direktor pariške nevladine organizacije "Sirijci za istinu i pravdu".

Kandidati ne smiju biti "pristaše starog režima, niti promovirati secesiju ili podjelu" zemlje, prema izbornim pravilima.

"Izbori su mogli predstavljati novi politički zaokret nakon pada starog režima, ali marginalizacija mnogih regija pokazuje da se pravila političkog sudjelovanja ne poštuju", žali se Nichan Ismail, 40-godišnji učitelj s kurdskog sjeveroistoka.

Pregovori između Kurda, koji zahtijevaju decentralizirani sustav upravljanja, i vlade, koja odbacuje "bilo koji oblik" decentralizacije, još nisu zaključeni.