NEKADAŠNJI predsjednik vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić i Vladimir Šeks, pisac Ustava i nekadašnji predsjednik sabora, gostovali su u N1 Studiju uživo povodom Dana državnosti. Govorili su o ulozi Franje Tuđmana u stvaranju države i složni su u tome da Hrvatska nema većeg državnika od njega. Komentirali su i optužnice protiv četvorice pilota koje su podignute u Srbiji. Obojica smatraju da ih uopće ne treba primiti te da Srbija nema pravo podići optužnicu u ovom slučaju.

Gregurić kaže kako treba biti realan i sagledati okolnosti u kojima je Hrvatska nastajala. "Kad gledamo današnja politička kretanja, trebamo biti sretni i ponosni na ono što smo postigli 90-ih. Nismo imali baš mnogo prijatelja, a bilo je mnogo otpora, kočenja… Unatoč svemu, Hrvatska pliva dobro i trebamo biti sretni time što smo u ovih 30-ak godina učvrstili državu", kaže i dodaje kako bi volio da mladi danas s poštovanjem gledaju na stvaranje Hrvatske te da razmirice treba ostaviti po strani.

"Onog časa kad je počela ozbiljna agresija na Hrvatsku i kad je bilo pitanje hoćemo li se uspjeti othrvati, pokojni predsjednik je imao duha i sluha da ujedini narod do kraja. U vladi su bili članovi svih političkih stranaka. Danas mislim da Hrvatska nije u opasnosti zbog ovih nesuglasica, ali vrijedilo bi veće političko jedinstvo u stvarima koje bi pomogle da Hrvatska ide brže naprijed", kaže Gregurić.

"Početak stvaranja države"

Vladimir Šeks osvrnuo se na izbor datuma kada se (opet) slavi Dan državnosti.

"Taj dan, 30. svibnja, i predsjednik je Tuđman istaknuo prilikom prve obljetnice Dana državnosti, kao dan nacionalnog jedinstva, nacionalne pomirbe u hrvatskom narodu. To je bio nagovještaj, ne samo smjene političkog sustava i dolaska nove političke garniture nego je označilo početak etape za stvaranje suverene i samostalne hrvatske države", kaže Šeks dodajući da su nakon toga došli Božićni Ustav, referendum o neovisnosti i odluka sabora o neovisnosti te odluka o raskidu veza s Jugoslavijom.

"To je bio temeljni zalog da smo uspješno prebrodili sve. To su bile sve postaje na križnom putu hrvatske državnosti. Zašto predsjednik Republike negira taj dan i označava kao HDZ-ovski dernek? Nije to nikako HDZ-ovski dernek, treba znati da su u tom prvom saboru sjedili i zastupnici drugih stranaka. Po Ustavu je svaki građanin dužan poštivati Ustav i zakone, a predsjednik je prvi od čuvara. Stoga, jako mi je žao što se on ne pridružuje tom jednom danu kojim je počela prva postaja na putu hrvatske državnosti i što ga stavlja u kontekst uskih stranačkih interesa. Nadam se da će se oko nacionalnih blagdana postići jedinstvo kao što se postiglo s vladom nacionalnog jedinstva", kaže Šeks.

"Nismo imali pomoć kakvu danas ima Ukrajina"

"Zaboravlja se da smo mi rat financirali sami. … Nismo imali pomoć kakvu danas ima Ukrajina. Mi smo sve to morali učiniti sami. Pa čak i nakon priznanja. Tek poslije se mogla osjetiti međunarodna prisutnost u Hrvatskoj, ali uvijek plaćena. Da se moglo bolje, uvijek se može bolje. U energetici smo mogli učiniti više, imali smo novaca u velikim javnim poduzećima koja nisu dovoljno efikasna. Na kraju, to je infrastruktura, imate HEP koji je faktor razvoja i proizvodnje, bez obzira na konkurenciju. Imamo ceste, ali sigurno bi sada jedna razvojna strategija, koju vlada radi, mogla omogućiti da se brže koriste resursi koje imamo. To je poljoprivreda… Ali žalosno je da mi nemamo gotovo tijesto od tog žita koje izvozimo. Puno je stvari koje treba dotjerati. Posebno treba naglasiti, uz energetsku stabilizaciju i rat, pokazuje se da imamo komparativne prednosti koje će sada doći do izražaja. To je naftovod, plinovod… Često sam bio kritičan prema izgradnji plinovodne mjere prema Dalmaciji, a sad se pokazuje koliko je ona bila korisna", govori Gregurić dodajući kako misli kako, uz svu kritiku, ipak treba reći kako je mnogo učinjeno da bi se unaprijedilo gospodarstvo u Hrvatskoj.

Optužnice protiv pilota

"Srbija nema pravo optuživati, suditi, procesuirati zločine koji su se dogodili na području drugih država. Ovaj se, ako ga je bilo, dogodio na području BiH. Je li to fantomska ili medijska optužnica, to ćemo još vidjeti. Optuženi piloti su hrvatski državljani. Žrtve su bile državljani BiH. Srbija s tim žrtvama i potencijalnim krivcima i mjestom zločina nema nikakve veze. Ona je sebi uzurpirala i prigrabila to pravo. Sabor je donio zakon o ništetnosti svih mogućih učinaka tog srbijanskog zakona u jurisdikciji", kaže Šeks podsjećajući kako se 1992. i sam našao na srpskoj optužnici, koju je odbio primiti.

"I sada mislim isto: Ukoliko dođe ta optužnica, to je moje mišljenje, da ako se ona pokuša uručiti u Hrvatskoj, ne treba je primiti, nego vratiti natrag. Zakon o ništetnosti je donio hrvatski sabor i toga se svi trebaju pridržavati. U procesu pridruživanja Srbije EU, Srbiji je vrlo jasno skrenuta pozornost na to da treba odustati od te primjene i vrlo joj je jasno i razgovijetno stavljeno do znanja da će joj, ako ne ispuni taj uvjet, biti otežan ulazak u EU", kaže Šeks dodajući kako vlada "nije preblaga, nego vrlo razumna i odgovorna"

"Pupovac treba jasno reći da je Hrvatska bila žrtva, a Srbija agresor"

Što se tiče izjava Milorada Pupovca, Šeks kaže kako ne želi komentirati njegov žal za srpskim žrtvama jer smatra da treba imati emocije. Ipak, kaže: "Trebao bi biti malo jasniji, razgovjetniji, istaknuti da nije Srbija žrtva, nego da je Hrvatska žrtva, Srbija je agresor."

Gregurić kaže kako je i sam iskusio dio optužbe prema Haagu od koje se sam i (o)branio. "Mi smo se branili i nismo nikoga napadali. Događali su se zločini. Mi smo platili svoju cijenu velikim brojem poginulih i zatvaranjem naših generala u Haagu, koji su u velikom broju oslobođeni. Sad se pojavljuju optužnice, političke, Srbije koja osjeća da je izgubila prioritet u regiji. Osobno mislim da te optužnice ne treba ni primiti, treba ih odbaciti. … Položaj Pupovca treba gledati dvojako: On je u specifičnom položaju… On mora voditi računa o tome što vlada radi kako bi učinila snošljivijim život svih naroda u ovoj zemlji. Ne treba davati previše pažnje tome što on govori. … Ja sam ponosan na ono vrijeme i svoju ulogu u stvaranju zemlje."

Uloga Franje Tuđmana

"Prvi hrvatski predsjednik se uzdigao u političkom obzorju Hrvatske i svijeta u vrijeme pada Berlinskog zida… U Jugoslaviji se već šunja velikosrpska politička agresija. Hrvatska politika je bila u znamenitoj hrvatskoj šutnji i tad se pojavljuje Tuđman koji je uspio ono što mnogi u hrvatskoj povijesti nisu uspjeli. Znao je kako bez prijatelja, saveznika i potpore i uspio je… Držim da je on najveći državnik svih vremena u sveukupnoj hrvatskoj povijesti jer je uspio u onome što nitko nije uspio od stoljeća sedmog nadalje. Andrej Plenković u ovim okolnostima, novim, promijenjenim, na istom je tragu", kaže Šeks.

Gregurić: Bio sam jako nesretan kad se govorilo o detuđmanizaciji

Gregurić kaže kako se uglavnom slaže sa svime što je Šeks naveo te da je bio jako nesretan kad se govorilo o detuđmanizaciji.

"Obrana zemlje je organizirana adekvatno u vremenu i mogućnostima koje su bile. Kupovali smo vrijeme da bismo naoružali i stvorili vojsku. Nije HV stvorena onog časa kad je formiran Zbor narodne garde. Kasnije smo formirali vojsku, prerastao je ZNG u to i Tuđmanove procjene su bile vrlo važne", govori dodajući kako je Tuđman i tu pokazao političku zrelost koja je bila potrebna za ujedinjenje.

"Što više vrijeme prolazi, sve više se cijeni i valorizira njegova uloga u povijesti. Ne poznajem većeg državnika u hrvatskoj povijesti prije njega, a ni poslije njega. Nisu mu ravni u državničkoj razini", zaključuje Gregurić. Ispričao je i kako je Tuđmanu jednom spustio slušalicu, a predsjednik mu je kasnije, kad se ispričavao, rekao da se toga ne sjeća.