Tekst: I.Kri.
Foto: AFP / Seizmološka služba Hrvatske

SEIZMOLOZI tvrde kako je moguće da se u Hrvatskoj dogode razorni potresi, a najugroženija područja su grad Zagreb i njegova okolica te Dubrovnik i njegova okolica.

"Postoji cijeli niz drugih područja, ali ovo su dva najviše naseljena i najosjetljivija područja", rekao je za Index u siječnju mr. sc. Ivo Allegretti iz Seizmološke službe RH s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je prošle godine napravila dokument Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, a dio toga dokumenta se bavi i ugroženošću od potresa.

Ne tako davno snažni potresi pogodili su Zagreb i Ston

U tom dokumentu stoji kako se područje Hrvatske odikuje izraženom aktivnošću, a podaci o snažnim potresima sežu sve do 4. stoljeća. Tada je potres intenziteta 10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici potopio grad Cissu (danas Caska) na otoku Pagu. Drugi takav snažan potres zabilježen je 1667. godine na području Dubrovnika. U njemu je grad potpuno srušen, a poginulo je oko 3 tisuće ljudi.

Potresi jačine 9 po MCS ljestvici prouzročio je ozbiljne štete u Zagrebu 1880. godine, a podrhtavanje tla te snage zabilježeno je i 1996. godine na području između Stona i Slanoga. Nakon toga najjačeg potresa, zabilježeno je još 2 tisuće dodatnih manjih podrhtavanja tla. U procjeni se navodi kako je devet županija u opasnosti od pustošnih potresa. U područjima u kojima je moguć potres 10 po MCS ljestvici živi skoro milijun ljudi.

U tom dokumentu je DUZS dao neke procjene kakva bi bila razaranja u slučaju takvog potresa. "Grubi zaključak može se iskazati matricom oštećenosti stanova izgrađenih samo do 1964. godine za one županije koje su navedene da se nalaze u seizmičkom području 10. stupnja , gdje bi 50 posto, tj. 124.578 stanova (od ukupno 249.155) bilo znatno oštećeno, mnogi bi se srušili, a veći dio bio bi nepodoban za stanovanje, što daje, ako se uzme državni prosjek od 3,09 stanovnika po jednoj stambenoj jedinici, ukupno 384.946 osoba. Ako potres obuhvati područje jedne od županija, dobiva se prosjek od 42.772 ugrožene osobe. Od tog broja određeni postotak osoba bi poginuo, a ranjeni i ostali privremeni beskućnici bili bi evakuirani i zbrinuti.

Imamo dobre podatke, ali ih nismo moderno obradili

Allegretti upozorava da su podaci strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. "Mi imamo dobre podatke, ali njih treba moderno obraditi, jer radi se o području znanosti koje svakim danom velikim koracima napreduje i ako se na trenutak zastane, puno se propusti", kazao je magistar Allegretti. Državna uprava za zaštitu i spašavanje malo je preciznije opisala što bi se dogodilo da Hrvatsku pogodi razoran potres.

"Takav odnos površina i broja stanovnika u potresu daje primarne katastrofalne posljedice, kao što su veliki postotak oštećenosti građevina, prekidi komunikacija, zatrpane prometnice, veliki broj ozlijeđenih i mrtvih, veliki broj evakuiranih, itd., te sekundarne katastrofalne posljedice, kada će se broj ugroženih stanovnika povećati zbog pratećih nesreća koje tada nastaju, kao što su eksplozije, požari, poplave, klizišta i odroni, nekontrolirano ispuštanje otrovnih plinova i tvari u okoliš te nastanak epidemija i epizotija", naveo je u svojoj procjeni DUZS.