NJEMAČKA mora pooštriti propise o reviziji i računovodstvu kako bi spriječila prijevare u milijardama eura poput one iz skandala s Wirecardom, rekao je predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann u intervjuu.

Tvrtka za platne usluge Wirecard prijavila je stečaj prošlog mjeseca, nakon što je utvrđeno da joj nedostaju potvrde o depozitima ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura.

"Wirecard je skandal i moramo učiniti više kako bismo to spriječili u budućnosti", rekao je Weidmann medijskoj skupini Funke. "Njemačke vlasti moraju pooštriti pravila i procedure, posebno kada je riječ o reviziji i računovodstvu", dodao je.

"Na primjer, moraju biti preispitani postupci, zadaće, ovlasti i odgovornost revizora", rekao je Weidmann, dodavši da bi revizori trebali biti u mogućnosti bolje ispitati međunarodne poslovne odnose tvrtki koje analiziraju.

Višegodišnji reket

Prošli tjedan su uhićeni bivši izvršni direktor Wirecarda Markus Braun i dvojica bivših rukovoditelja, zbog sumnje da su orkestrirali višegodišnji kriminalni reket kako bi povećali prihode, frizirali bilance i tako prikrili gubitke koji potiču iz 2015. godine.

To je tvrtki omogućilo da obmanom posudi 3,2 milijarde eura, tvrde tužitelji. Taj je novac sada gotovo sigurno izgubljen, zbog čega je buknuo najveći njemački knjigovodstveni skandal.

Ministar financija Olaf Scholz predložio je u petak pooštrenje pravila o financijskom nadzoru tvrtki, nastojeći spriječiti očekivanu reakciju u parlamentu zbog neuspjeha regulatora da uoče prijevare bez presedana.

Scholz stoga požuruje reformski program kojim će financijski nadzornik BaFin dobiti veće istražne i izvršne ovlasti, proširiti svoj mandat za pokrivanje nebankarskih financijskih institucija i pooštriti kazne protiv revizora.

Scholzov plan objavljen je u srijedu, uoči rasprave parlamentarnog odbora za financije održane iza zatvorenih vrata.

Očekuje se da će oporbeni zastupnici napasti Scholza i ministra gospodarstva Petera Altmaiera zbog neuspjeha institucija u nadzoru Wirecarda, unatoč višegodišnjim upozorenjima novinara i analitičara da Wirecard lažira poslovne knjige.

Njemačka financijsko-tehnološka kompanija Wirecard u lipnju je proglasila stečaj nakon što je iz njezine bilance netragom nestalo 1,9 milijardi eura, a nova uprava odlučila je podnijeti zahtjev na sudu u Münchenu zbog prijetnje insolventnosti i prekomjerne zaduženosti.

Prva propala tvrtka uvrštena u DAX

Wirecard je osnovan 1999. godine u predgrađu Münchena, na vrhuncu balona internetskih kompanija, i u početnoj fazi obrađivao je transakcije za internetske stranice koje su se bavile kockanjem i pornografijom.

S vremenom je proširio krug klijenata i postao miljenik ulagača te je 2018. godine uvršten u indeks frankfurtske burze DAX, nadmašivši po tržišnoj kapitalizaciji divove poput Deutsche Banka i Commerzbanka.

Njegov uspon protumačen je kao prodor financijsko-tehnoloških kompanija u prostor koji je dotada bio rezerviran samo za tradicionalne zajmodavce.

Tržišna vrijednost na vrhuncu iznosila mu je 28 milijardi eura, a danas je postao prva tvrtka uvrštena u indeks DAX koja je propala.

Skandal je izbio nakon što ih je revizor Ernst & Young upozorio da ne može pronaći dokaze o depozitima u vrijednosti 1,9 milijardi eura.

U priču su se uključile dvije banke na Filipinima, objavivši da su dokumenti o Wirecardovim računima krivotvoreni i da njemačka tvrtka nije njihov klijent.