PODSJETIVŠI da je prije 30 godina, na današnji dan, potpisan Erdutski sporazum, ključan za provođenje mirne reintegracije istočne Slavonije i Baranje, zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov na aktualnom prijepodnevu u Saboru upozorila je da se njegov značaj umanjuje, a doprinos srpske zajednice gotovo i ne spominje, prenose Novosti.

"A i kad se spominje, svi se hvale njegovim dosezima i preporučuju ga kao modalitet za rješavanje napetih odnosa i ratnih sukoba. U unutrašnjim prilikama uglavnom se umanjuje njegov značaj, a doprinos srpske zajednice gotovo se i ne spominje.

Erdutski sporazum omogućio je provođenje mirne reintegracije i donošenje važnih dokumenata kojima se Srbima na tom području garantira kulturna i prosvjetna autonomija. Kasnije je nešto iz tih dokumenata pretočeno u domaću legislativu.

Gospodine premijeru, danas, nakon 30 godina, 27 godina od završetka procesa mirne reintegracije, imamo atmosferu u kojoj se manifestacije srpske zajednice odlažu ili se otkazuju iz sigurnosnih razloga. Zašto je to tako i što kanite poduzeti", pitala je Jeckov Plenkovića.

Jeckov: Značaj Erdutskog sporazuma se smanjuje, a doprinos Srba ne spominje

Premijer je mirnu reintegraciju nazvao najuspješnijom UN-ovom misijom od 1945. i to ne samo u Europi, nego i uopće, po čemu može biti model i za rješavanje drugih situacija na europskom kontinentu, poput Ukrajine.

"Politika naše vlade, još tamo od 2016. godine, bila je potpuna uključenost nacionalnih manjina u politički život Republike Hrvatske i poštovanje prava manjina. Moja je želja da se svi u Hrvatskoj osjećaju dobro. Hrvati, naravno, ali isto tako i svi naši sugrađani pripadnici bilo koje nacionalne manjine pa i srpske nacionalne manjine. Da to nije samo deklaratorna politika, o tome govore operativni programi koji se odnose na projekte i programe nacionalnih manjina pa i sredstva namijenjena za njihovu realizaciju.

To radimo jer smo svjesni snage hrvatske države danas, koja je nastala u Domovinskom ratu, na hrabrosti hrvatskih branitelja, vodstvu predsjednika Franje Tuđmana i plebiscitarnoj potpori hrvatskog naroda tada, koja je ostvarila sve svoje strateške zadaće", kazao je Plenković, pobrojavši da Hrvatska ima svoj teritorij, institucije, demokraciju, snažan rast gospodarstva i punu integraciju u Europu.

"Takva snažna država je samopouzdana i ima snage štititi one koji su manjina u njenom društvu i to bez ikakvih ograda da gledamo tko je kakav. Da cijenimo jednako doprinos Predraga Mišića, kao i doprinos Dragane Jeckov društvu. To je politika naše Vlade. Da li se to baš svakom akteru sviđa, očito ne. Ali mi na toj politici ustrajemo. Bilo je nekoliko važnih simboličkih gesta u proteklih nekoliko godina poput dolaska tadašnjeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin na 25. obljetnicu Oluje.

Složila se s Plenkovićem

To je bio krupan politički događaj prvi takve vrste. Naši odlasci u Grubore ili Varivode, sudjelovanje vaših kolega u koloni sjećanja u Vukovaru. Mi smo to gradili. Možda smo pogriješili, jer nismo dovoljno dobro ispričali što želimo napraviti o čemu smo razgovarali u užem krugu. Mislim da smo dijelom i mi suodgovorni, jer nismo dovoljno rastumačili što radimo u Hrvatskoj u trećem desetljeću 21. stoljeća. A uvijek ima aktera koji se hoće vratiti nazad i kojima je najlakši politički poen stvoriti antagonizam prema srpskoj manjini. Incident u Splitu je bio potpuno nepotreban i sramotan.

U petak također nepotreban incident. Po našem sudu je bio i loš odabir izložbe. Ajmo se vratiti u normalne okvire, nastojati rješavati pitanja, razgovarati i promišljati o svemu. Mi nećemo biti oni koji će radikalizirati situaciju u društvu. To rade oni izvan Vlade", objasnio je.

Dragana Jeckov je izrazila zadovoljstvo odgovorom i slaganje s Plenkovićem, ali i da nas treba zabrinuti činjenica da turizam čini najviši dio BDP-a, kao i da je Hrvatska proglašena najsigurnijom za tzv. "noćne šetnje", ali još više treba da zabrinjava da maskirani ljudi tjeraju djecu i penzionere s manjinskih manifestacija.

"Slažem se sa vama da trebamo smiriti tenzije. Jednako onako kako su imali ljudi hrabrosti učiniti to prije 30 godina kada su potpisali Erdutski sporazum. Zato pitam: ‘Ako su mogli oni, zašto ne bismo mogli i mi?", zaključila je.