NA CESTI uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca 8. kolovoza 1995. godine nastala je jedna od najznamenitijih fotografija iz Oluje. Mnogi danas kažu da je upravo predajom 21. kordunskog korpusa, posljednje velike pobunjeničke formacije koja je položila oružje, rat u Hrvatskoj bio gotov.

Uz danas pokojnog generala Petra Stipetića i pukovnika Čedu Bulata, zapovjednika 21. kordunskog korpusa, na fotografiji se nalazi i satnik Miroslav Vidović, pomoćnik za sigurnost i bliski suradnik generala Stipetića. 

"Tog 8. kolovoza završio je rat"

"Naravno da se sjećam. Sjećam se svega. Kao da je bilo jučer. Naravno, najviše se sjećam onog što sam tada osjećao, a to je ponos i slava. Obranili smo i oslobodili državu. Upravo tu, na toj cesti, na haubi policijskog automobila, činom predaje tog 8. kolovoza završio je rat", kaže za Index Vidović o događajima otprije 25 godina. 

>> Tko je bio Petar Stipetić? General i heroj kojeg je HDZ zaboravio

Podsjetimo, general Petar Stipetić se toga 8. kolovoza 1995. godine nije ni trebao nalaziti na cesti pokraj Gornjeg Viduševca. Po prvotnim planovima za Oluju poslan je u Slavoniju, u Đakovo, da spriječi mogući napad iz Srbije i još uvijek okupiranog Podunavlja. Operacije na Baniji bile su povjerene generalu Ivanu Basarcu.

No Basarac je svojevoljno promijenio planove i frontalno krenuo na Petrinju, zbog čega je izginuo veliki broj hrvatskih vojnika, a neprijatelj je zaustavio četiri hrvatske brigade. Slično je bilo i na Kupi, koju je Basarac forsirao pod nosom utvrđenim neprijateljima. U dva dana poginulo je pripadnika HV-a koliko na cijelom ostatku bojišnice od Vrlike do Jasenovca. Krajinske snage su krenule u protunapad i sve je mirisalo na katastrofu. 

"Stipetić je ondje trebao biti od prvog dana, ali uplela se politika"

"Stipetić je trebao biti ondje od prvog dana. Kamo sreće da je bio jer da jest, žrtava bi bilo puno manje. Stipetić je prije početka Oluje bio u Zagrebu. Stalno je radio trenažu s ljudima za dan kada će početi oslobođenje. Basarac je pod čudnim okolnostima dobio zapovjedništvo, a ne Stipetić. Toga se sjećam i znam da se radilo o politici", prepričava Vidović događaje koji su prethodili predaji. 

>> Stipetić se prisjeća Oluje: Kad su Srbi odbili naše uvjete, Tuđman je rekao: "Sutra krećemo"

Vidović: Bio je kaos. Kad danas gledam na to, neshvatljivo mi je

Vidović kaže da je general Basarac pogriješio u puno toga. Dan prije promijenio je pravce napada. Postrojba Gromova zamišljena je da ide kao cjelina, no prvog i drugog dana veliki dio pričuvnih postrojba nije se našao na mjestu polazišta. 

"Bio je kaos. Danas kada gledam na to, neshvatljivo mi je. Bilo je teško. Ušli smo u Knin 5. kolovoza, a s ove strane nismo se pomaknuli. Zapravo, morali smo se braniti", sjeća se Vidović tog vremena. 

Stipetić je inzistirao na maksimalno profesionalnom odnosu prema Basarcu

Franjo Tuđman tada je Stipetiću naredio da preuzme Baniju i smijeni Basarca. Vjerovalo se kako Basarac neće lako prepustiti zapovjedništvo pa je Stipetić u Sisak otišao u pratnji specijalne policije i dva oklopna vozila. No inzistirao je da sve napravi na miran način.  

>> KRVAVA BITKA ZA PETRINJU Prvi dan Oluje svi bi najradije zaboravili

"Bio sam pomoćnik za sigurnost, a Stipetić je došao do mene i rekao mi da moramo primopredaju odraditi maksimalno profesionalno. Da moramo nazvati Basarca, uvjeriti da prema njemu neće biti nikakvog postupanja. Sjećam se da je Stipetić rekao kako ne bi bilo fer prema kolegi, časniku i generalu da prema njemu postupamo na bilo koji drugi način. Stipetić je ušao u ured Basarca i obavio razgovor s njim. Basarcu se to nije svidjelo, naravno, izašao je van, no prihvatio je. Sve je prošlo u redu", sjeća se Vidović. 

"Dogovorili smo predaju, no neki nisu bili za to"

Stipetić je Basarcu ostavio ured, a on se premjestio u manju prostoriju. Ondje je isplanirao rješenje operacije koja je dovela do predaje neprijateljskih snaga. Odlučio se za obuhvat, odnosno obilaženje srpskih položaja koje je tako okružio.

"Bila je dogovorena predaja. Držali smo ih u okruženju, a unutar okruženja su oni sami držali red. Takav je bio dogovor. No neki naši zapovjednici nisu se mirili s tim. Jedan od onih koji to nije poštovao bio je i Basarac. No razgovarali smo s njim pa je popustio. Nije bilo lako. Samo dan prije poginulo je 18 pripadnika Gromova sa svojim zapovjednikom, poginulo ih je mnogo. No sve je to davno rečeno. Nemam tu što dodati", ističe Vidović u razgovoru za Index.

Posebno ga boli što je državna politika, a posebno bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, govorila o tom povijesnom događaju kao trenutku dobrovoljne predaje posljednjih neprijateljskih snaga. 

"Stipetić je htio što manje žrtava i s naše i njihove strane"

"Pa naravno da je bila kada smo napravili apsolutno sve da do toga dođe. Stipetić se za to borio i izborio. On nije dijelio ljude kada je bilo u pitanju život i smrt. On je htio što manje žrtava i s naše i njihove strane. Bilo mu je to bitno. Svaki život", prepričava Vidović za Index. 

>> Na današnji dan snimljena je čuvena fotografija Petra Stipetića

Sam čin predaje bio je jedan od najsvjetlijih događaja u Domovinskom ratu. Za tu povijesnu fotografiju predaje bivši ministar branitelja Fred Matić rekao je da je ona ravna onoj podizanja zastave na Iwo Jimi.

"Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi", raportirao je oficir krajiške vojske tog 8. kolovoza.

Petar Stipetić i Čedo Bulat, jedan časnik i jedan oficir, ponijeli su se tog dana kao gospoda. Nekoliko godina prije toga bili su drugovi, kolege. Stipetić je Bulatu bio nadređen u 5. vojnoj oblasti Jugoslavenske narodne armije sa sjedištem u Zagrebu, dok Bulat nije otišao u Krajinu, a Stipetić stvarati Hrvatsku vojsku. 

Nakon potpisa na predaju, rat je završio. 

"A onda je krenulo razočaranje"

"Znate, i onda je krenulo to razočaranje. Radili su sve ne bi li omalovažili ono što smo napravili. I život nije bio fer prema samom generalu Stipetiću. Kada je Stipetić umro, predsjednik sabora Gordan Jandroković nije htio dati ni minutu šutnje. Kolindu Grabar-Kitarović, sada bivšu predsjednicu, ne bih posebno ni spominjao ni komentirao. Stipetić nije tražio nikakve posebne zasluge ni beneficije, ostao je u onom svom stanu u zagrebačkoj Korčulanskoj ulici koji je dobio od one bivše države. Dok su drugi dobivali stanove, Stipetiću nisu htjeli financirati ni obnovu prozora u tom stanu", kaže Vidović za Index dodajući da se Stipetić zbog toga svega nikada nije posebno žalio. 

>> Petar Stipetić - oficir i džentlmen

Vidoviću osobno je najteža bila epizoda iz vremena premijerke Jadranke Kosor. Naime, tada je bila aktualna potraga za topničkim dnevnicima zbog suđenja hrvatskim generalima u Haagu. 

"Najviše me boli kada su nas zvali u policiju, pretresali stanove"

"To me i danas boli. Stipetić je zbog tih dnevnika pozivan par puta na policiju. ne znam tko je to rekao da bi kod nas mogli biti ti topnički dnevnici. U tom nije bilo nikakve logike jer kod nas nisu ni mogli biti niti smo imali veze s tim. Tada su nam kao kriminalcima pretraživali domove, zvali na razgovore. I tu se pokazuje kakav je to bio odnos prema Stipetiću", prisjeća se Vidović dodajući da su ih tada izvrgnuli ruglu i sramoti. Generali su na kraju oslobođeni, a topnički dnevnici nikada nisu nađeni niti ih se spominje. 

"To je bio taj prezir prema nama lijevima. Nismo bili njihovi, zato su to i radili", kaže Vidović. Kada smo zamolili da nam to pojasni, Vidović kaže da je to sve bilo tako jer Stipetić nije htio u HDZ. 

Odbio je Šuškov poziv u HDZ

"Taj prezir prema Stipetiću seže iz vremena kada je tadašnji ministar obrane Gojko Šušak pozvao generale i tražio ih da potpišu dokument. Pristupnicu HDZ-u. Stipetić je to odbio. To mu nikad nisu oprostili. Da su mogli, riješili bi se Stipetića davno prije, no Tuđman je znao koliko je Stipetić ne samo sposoban nego i koliko je neophodan hrvatskoj vojsci. Uostalom, to je sam Stipetić nebrojeno puta dokazao", prepričava Vidović. 

Podsjetimo kako je prije tri godine u Glini obilježena pobjeda oružanih snaga u Domovinskom ratu i predaja 21. korpusa neprijateljske vojske, pod pokroviteljstvom i u nazočnosti predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Njezin protokol, a ni Ministarstvo branitelja, na tu ceremoniju nije se sjetio pozvati umirovljenog generala Petra Stipetića, čija je uloga u oslobađanju tog dijela Hrvatske bila ključna. Predsjednica se dodatno pobrinula pljunuti na povijest i na Stipetićevu ulogu u Oluji.

>> General Petar Stipetić u Ogulinu je dobio trg. Ministar se nije pojavio

Vrhovna zapovjednica Oružanih snaga u Glini je ničim izazvana izjavila kako su se srpske snage na tom području predale dobrovoljno.

Prezir prema Stipetiću jer nije bio njihov

"Ma, ne. Ne bih o Kolindi. Neka se bavi nogometom, sportom i estradom, to joj dobro ide. No tako je to. I prošle godine u rujnu, kada je otkriven spomenik Stipetiću u rodnom Ogulinu, nije bilo nikoga od te desne opcije. Unatoč tome što je za domovinu Hrvatsku maksimalno davao sebe, nisu mu oprostili što nije bio njihov", kaže Vidović dodajući da državnoj vlasti nije bilo stalo do Stipetića. On im jednostavno nije bio bitan. 

"General je u grob otišao ne žaleći ništa. On je jednostavno bio takva osoba", ističe Vidović.

>> Kako je Kolinda pljunula na proslavljenog generala iz Oluje i pokazala neznanje o Domovinskom ratu

Sam Vidović umirovio se 2002. godine, kada i Stipetić. Tada je otišao raditi u Inu. 

"U Ini sam radio sve do prošle godine u kolovozu i tada sam morao otići. Došle su tada nove snage u tvrtku i to snage lojalne mađarskoj, a ne hrvatskoj strani. Uzeo sam otpremninu i otišao. No to je već druga priča, ili možda ista", zaključuje Vidović.