SVA ISTRAŽIVANJA u zadnjih dvadesetak godina pokazuju vrlo jasnu vezu između poslovnih rezultata i angažmana zaposlenika, pri čemu tvrtke s angažiranijim zaposlenicima prosječno ostvaruju i do četiri puta veću dobit od konkurenata.

Prema Gallupovom 'State of the Global Workplace Reportu', samo 15% zaposlenika diljem svijeta je uistinu angažirano oko posla. Prosjek je to i Središnje i Istočne Europe, dok u Zapadnoj Europi to vrijedi samo za 10% zaposlenika. Oko 70% zaposlenika se pak dublje ne aktivira ni po pitanju vremena ni energije kako bi stvorilo vrijednost za svog poslodavca, organizaciju, ali ni za sebe. Oni zapravo odrađuju posao bez ikakvih dodatnih inicijativa, ali, nažalost, i bez ambicija.

Kakva je situacija u Hrvatskoj? Trinaest posto je istinski angažiranih zaposlenika, 71% ih je aktivnije, dok je 15% onih koji spadaju u kategoriju 'aktivno-pasivni'. S obzirom na to da je godinu ranije Hrvatska imala frapantan podatak od samo 3% angažiranih te čak 32% 'aktivno-pasivnih', ovo je ipak značajan pomak na bolje, ali on i dalje ukazuje kako organizacije trebaju nove načine motiviranja i uključivanja zaposlenika, što bi rezultiralo rastom njihovog zadovoljstva, osobnog i profesionalnog razvoja, ali i manjim gubitkom za poslodavce, budući da izostanak angažmana uzrokuje financijsku štetu. Na globalnoj razini radi niske produktivnosti govorimo o godišnjem gubitku od otprilike 1,4 trilijuna dolara (što je skoro BDP Rusije).

Čarobni štapić ne postoji

U zadnje vrijeme svi govore o lean i agile strukturi te digitalizaciji i digitalnoj transformaciji kao o svojevrsnom čarobnome štapiću pomoću kojeg će organizacije preko noći postati napredne. Međutim, uz sveprisutno isticanje tehnologije, inovacija i modernizacije, zaboravlja se kako je i kod digitalne transformacije i dalje prvenstveno riječ o ljudima. Zaposlenici su ti na kojima digitalna transformacija uspijeva ili pada. Organizacija se ne transformira samo promjenom struktura, sustava i procesa već se pokreće angažmanom zaposlenika koji tu promjenu vode. Jednostavno rečeno, u utrci ne pobjeđuje momčad s najnovijim, najmodernijim ili najboljim automobilom, nego ona koja ima bolje vozače.

Nema digitalne transformacije bez digitalnog zaposlenika

Nema moderne organizacije bez digitalnog zaposlenika, a digitalnog zaposlenika bez razvijene digitalne svijesti, ali i dostupne tehnološke infrastrukture unutar organizacije. Riječ je o povezanom procesu koji se ne događa preko noći. Tehnologija pomaže jer osnažuje zaposlenike, omogućuje im rast i razvoj (profesionalni i osobni) te u konačnici povećava njihovo zadovoljstvo. To se savršeno vidi kod, primjerice, protoka informacija unutar organizacije. Moderne organizacije danas više nisu stroge, inertne ili linearne. Iz takvih tradicionalnih hijerarhija prelazimo u kooperativnije, matrične u kojima je ključno da su zaposlenici apsolutno svjesni svoje uloge i da se osjećaju uključenima. Inače rade u odvojenim 'silosima', a to je jedan od glavnih razloga zašto poslovne i digitalne transformacije ne uspijevaju. Stvaranjem digitalnih zaposlenika dolazimo u poziciju da tehnologija povezuje, a kreiranjem boljeg zaposleničkog iskustva dolazimo i do angažiranijih zaposlenika.

Poslodavci se danas u kontekstu "stvaranja" digitalnog zaposlenika susreću s tri glavna izazova: 1. usklađivanjem digitalnih inicijativa s organizacijskom kulturom; 2. upravljanjem promjenama koje zahtijeva digitalizacija i 3. savladavanjem generacijskog jaza.

Korporativna kultura, upravljanje promjenama i generacijski jaz

Kod usklađivanja je ključna povezanost digitalnih inicijativa s organizacijskim vrijednostima i poslovnim ciljevima te njihovo pretvaranje konkretne aktivnosti. Tu je najveći prostor za uključivanje zaposlenika, a odgovornost da se to dogodi je na menadžmentu koji mora jasno artikulirati očekivanja i potaknuti angažman zaposlenika. PwC-ovo istraživanje 'Global Digital IQ' ističe kako je čelni čovjek organizacije u 68% slučajeva "prvak" digitalne transformacije. On je njezin nositelj, odvjetnik, glasnogovornik…

Harvard Business Review je pak proveo veliko istraživanje među najvećim svjetskim kompanijama o tome što su ključne prepreke pri transformaciji tradicionalnih biznisa. Pokazalo se da su to nemogućnost brzog djelovanja i eksperimentiranja (u pozitivnom try-fast, fail-fast, try-again-and-succeed-faster smislu), postojeći inertni sustav, 'silosi' unutar organizacije, nedovoljna suradnja te slabo upravljanje promjenama. Tu se iznimno često javlja sindrom 'dosad smo to uvijek radili ovako'. Zašto je ova toliko često izrečena rečenica ujedno i jedna od najopasnijih? Zato što iskazuje otpor prema promjeni. Otpor prema napretku. Normalno je da se ljudi na neki način boje novog i drugačijeg, ali to je jedini put kojim se stvari mogu pokrenuti. Otvorenost je ključ mentalnog sklopa modernih i uspješnih organizacija. One to nisu postale slučajno, izabrale su biti boljima.

Digitalna inovacija također iz temelja mijenja radno okruženje koje je danas iznimno raznoliko. Timovi su često sastavljeni i od pet različitih generacija koje imaju drugačije vrijednosti, vještine, motive i ciljeve. U bankarstvu, ali i ostalim industrijama, postoje znanja koja se stječu s godinama iskustva. Gubitkom dobrog i iskusnog zaposlenika gubite i ogromno znanje. Istodobno je iskusne zaposlenike potrebno uravnoteživati s onim najmlađima, tzv. ‘JA generacijom’, koja je puno svjesnija i glasnija oko izražavanja svojih želja i očekivanja. Oni su odrasli na modernim tehnologijama i u organizaciju unose nova digitalna znanja i novu energiju.

Znanje Officea nije digitalna vještina, isto kao što znanje engleskog jezika nije komparativna prednost

Kod digitalnih vještina ne mislim na Office alate, što je bio minimalni zahtjev još prije 20-ak godina, već na progresivno "digitalno" razmišljanje te kolaboracijski pristup. Digitalni zaposlenik mora znati iskoristiti ono što tehnologija pruža i, što je još važnije, mora to željeti iskoristiti.

Addiko banka je prije par tjedana provela interno istraživanje na razini Grupe oko toga što naši menadžeri smatraju najvažnijim vještinama digitalnog lidera. Pokazalo se da su to prilagodljivost digitalnom okruženju, suradnja, sposobnost 360º razmišljanja, vodstvo s vrha te identifikacija i razvoj talenata. To su strateški segmenti na kojima mi provodimo svoju digitalnu transformaciju.

"Rat za talentima"

Jedan od najvećih izazova u budućnosti bit će digitalno korisničko iskustvo. No nema pozitivnog korisničkog iskustva bez jednako takvog iskustva zaposlenika. Današnji potrošači traže modernu uslugu koja je digitalna, personalizirana, intuitivna… Sve to poslodavci moraju osigurati i svojim zaposlenicima. Naravno, ako žele da oni budu digitalni, a da njihove organizacije (p)ostanu konkurentne.

'The Future of Jobs Report' World Economic Foruma je prije par godina istaknuo kako će se 35% vještina koje smo još donedavno smatrali najvažnijima promijeniti do 2020. godine, što će za rezultat imati ono što su Steven Hankin i McKinsey još 1997. nazvali "ratom za talentima". Već sad se brojni poslodavci u Hrvatskoj suočavaju s ovim problemom koji će s godinama biti još i izraženiji jer je bazen talenata sve manji, a konkurencija globalna.

Proteklih godina mogli smo čuti razne projekcije po pitanju digitalizacije i automatizacije. Od toga da će na globalnoj razini nestati između 400 i 800 milijuna poslova, do drastičnog utjecaja umjetne inteligencije i robotike na svakodnevne živote. Promjene će se dogoditi, dapače, već se događaju, međutim nove tehnologije nikako neće imati samo destruktivni učinak. One će isto tako kreirati nova radna mjesta te omogućiti da se postojeća redefiniraju. Istraživanja govore o tome da će "samo" 5% zanimanja biti u potpunosti automatizirano. Nema stoga razloga za strah od "strojeva", već se otvara prilika za njihovom pametnom i prilagođenom upotrebom.

Digitalne vještine stječu se od malih nogu

“Digitalizacija” zaposlenika ne počinje prvim radnim iskustvom, već od najranijih nogu. Nije riječ o tome da tableti postanu 'dadilje' našoj djeci, već da ih postepeno usmjeravamo prema onome što će im biti nužno u budućnosti i zbog čega će, kad se nađu na tržištu rada, biti konkurentni.

*Autorica je izvršna direktorica Ljudskih potencijala Addiko Grupe