Sabor lani kroz rebalans "uštedio" više od deset milijuna kuna
Foto: FAH
HRVATSKI sabor u prošloj je godini bio izrazito štedljiv, "uštedio" je čak 10,2 milijuna kuna koliko, naime, iznosi razlika između prvotno planiranih, pa rebalansiranih 131,8 milijuna kuna i potrošenih 121,6 milijuna kuna.
Sabor je uveo dodatne mjere štednje, što je rezultiralo nižim izvršenjem od planiranog proračuna, poručili su iz Sabora na pitanje znači li tolika ušteda da se ambiciozno planiralo.
Za plaće četiri milijuna kuna manje
Samo na bruto plaćama "uštedjelo" se gotovo četiri milijuna kuna, dok su ukupni rashodi za zaposlene smanjeni za čak 5,2 milijuna kuna.
"U pogledu stavke za plaće, uštede su ostvarene na temelju smanjenja osnovice plaće za dužnosnike", tumače iz saborske Službe za medije. Naime, rebalansiranim proračunom za saborske je bruto plaće ukupno bilo predviđeno 79,5 milijuna kuna, a isplaćeno je 75, 6 milijuna kuna. U tom su iznosu sadržane plaće za zaposlenike, ali i 151 saborskog zastupnika.
Sabor je u prošloj godini za oko dva milijuna kuna srezao rashode za usluge, pa je za, primjerice, telefoniju, usluge promidžbe i informiranja, zakupnine i najamnine i slično, umjesto 12,2 potrošeno 10,3 milijuna kuna.
Manje se trošilo na gotovo svim stavkama
Trošilo se manje gotovo na svim stavkama, ili "u lipu" kako je bilo planirano. To je, primjerice, slučaj s održavanjem zgrade Narodnog sveučilišta Otočac, za što je bilo planirano i utrošeno je 360.000 kuna. Ta se stavka odnosi na Spomen dom ZAVNOH-a koji je u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom korištenja Hrvatskog sabora, objasnili su iz Sabora.
Za jednu stavku, Obilježavanje sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, planirano je bilo 100.000 kuna koje nisu potrošene, pa je na izvršenju je iskazana nula.
Sredstva za obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovoza planirana su u navedenom iznosu za eventualnu opsežniju organizaciju obilježavanja, no nisu utrošena, budući da se bivši predsjednik Sabora Josip Leko odlučio za obilježavanje polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomen-groblju Dotršćina u znak sjećanja na ustaške žrtve 1941.-1945. te pred spomen-obilježjem "Gračani-Banjaluka" u znak sjećanja na 134 žrtve komunističkog režima, objasnili su iz Sabora.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati