Strani zarobljenici u Ukrajini: Rusija nas je prevarila i natjerala u rat
RATNI zarobljenici pristižu iz cijelog svijeta - od Kenije i Nepala do Tadžikistana. Iako govore različitim jezicima i potječu iz različitih kultura, jedno im je zajedničko: tvrde da ih je Rusija prevarila i natjerala da se bore u ratu u kojem nikada nisu željeli sudjelovati, piše CNN.
Prema podacima ukrajinskog Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, trenutno je u zarobljeništvu gotovo 200 stranaca iz 37 zemalja koji su se borili na ruskoj strani. Njihova svjedočanstva otkrivaju uznemirujuću sliku prijevara, podmićivanja i ucjena kojima se Moskva, kako tvrde, služi kako bi strance namamila u svoju vojsku.
Dok se Rusija i dalje bori s novačenjem vlastitog stanovništva za rat u Ukrajini, sve se više okreće strancima kako bi popunila svoje vojne redove.
Stranci iz 128 zemalja se bore za Rusiju
Brigadni general Dmitrij Usov, voditelj stožera za ratne zarobljenike, izjavio je da je Ukrajina identificirala više od 18.000 stranaca iz 128 zemalja i teritorija koji su se borili ili se trenutno bore za Rusiju. Ta brojka ne uključuje tisuće sjevernokorejskih vojnika poslanih u sklopu sporazuma o vojnoj suradnji, a stvarni broj stranaca koji se bore za Rusiju vjerojatno je mnogo veći.
Porast broja stranih boraca u Ukrajini potaknuo je nekoliko zemalja da upute oštre apele Rusiji da prestane vrbovati njihove građane. Ranije ovog mjeseca, kenijski predsjednik William Ruto izrazio je zabrinutost svoje vlade "zbog mladih Kenijaca koji su ilegalno regrutirani za borbu u ratu".
Istog dana, vlada Južne Afrike objavila je istragu o tome kako je 17 njezinih građana završilo u ratu nakon što su muškarci poslali pozive u pomoć za povratak kući iz istočne ukrajinske regije Donbas, koja je većinom pod ruskom vojnom kontrolom.
Dan kasnije, Randhir Jaiswal, glasnogovornik indijskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je da se 44 indijska državljana bore za Rusiju, dodavši da je indijska vlada "ponovno pokrenula to pitanje s ruskim vlastima kako bi ih što prije oslobodili, te kako bi se prekinula ova praksa". Naglasio je da indijske vlasti poduzimaju korake kako bi spriječile da ljudi budu "prevareni da se pridruže".
Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, broj stranaca na bojišnicama raste iz godine u godinu od početka ruske invazije 2022., no značajno se povećao ove godine. Broj stranaca koje su ukrajinske snage zarobile u prvih devet mjeseci ove godine dvostruko je veći nego tijekom cijele prošle godine, koja je sama po sebi imala pet puta više zarobljenika nego 2023. godina.
CNN je zatražio komentar od ruskog Ministarstva vanjskih poslova i vojske, ali nije dobio odgovor. Moskva je ranije negirala prisilno novačenje stranaca.
Potreba za ljudstvom
Moskva vodi brutalan i iscrpljujući rat u Ukrajini. Njezina vojska polako napreduje, nedavno prema istočnom gradu Pokrovsku, ali taj napredak dolazi uz ogromnu cijenu. Iako ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju podatke o žrtvama, Moskva je ranije ove godine prestala objavljivati čak i osnovne podatke o smrtnosti, vjerojatno kako bi prikrila stvarne razmjere gubitaka.
Zapadne obavještajne agencije procjenjuju da je Rusija od veljače 2022. pretrpjela više od milijun žrtava, uključujući više od 250.000 poginulih. Prema najnovijoj procjeni obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, svakog dana u prosjeku pogine ili bude ranjeno oko 1.000 ruskih vojnika.
Ova zapanjujuće visoka stopa žrtava stvara stalnu potrebu za novim ljudstvom, i to u vrijeme kada spremnost ruskih građana za odlazak u rat drastično pada. Kremlj se boji raspisati novu mobilizaciju nakon neuspjeha one iz rujna 2022., koja je potaknula stotine tisuća Rusa na bijeg iz zemlje. Istovremeno, Rusija se suočava s demografskim pritiscima, a UN predviđa da bi se njezino stanovništvo do 2100. godine moglo smanjiti za 25% do 50%.
Mnoge ruske regije, u pokušaju da ispune kvote za novačenje koje je postavio Kremlj, dramatično su povećale novčane naknade za nove regrute. Analitičari smatraju da je to znak da ideološke kampanje više nisu dovoljne za motiviranje Rusa za borbu.
"Novi Rusi"
Prisutnost stranaca na bojišnicama nije tajna. I Ukrajina od početka rata regrutira strane dobrovoljce, formirajući za njih posebne postrojbe. Iako Kijev ne otkriva podatke, njihov broj vjerojatno se mjeri u tisućama. Razlika je, prema ukrajinskim tvrdnjama i organizacijama za ljudska prava, u tome što su oni koji se bore za Ukrajinu odluku donijeli samostalno i dobrovoljno, dok mnogi stranci u ruskim redovima nisu.
Kremlj je nedavno olakšao strancima dobivanje putovnica u zamjenu za vojnu službu, a predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon koji omogućuje oduzimanje državljanstva naturaliziranim građanima ako se ne prijave za vojsku. Prema organizacijama za ljudska prava, borcima iz središnje Azije često se prijeti zatvorom i deportacijom ako se ne pristanu boriti.
Rusija tu praksu ne poriče. Aleksandar Bastrikin, predsjednik ruskog Istražnog odbora, u svibnju je izjavio da su vlasti "uhvatile" 80.000 nedavno naturaliziranih građana koji su izbjegavali vojnu službu, od kojih je 20.000 iz Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana sada na bojištu.
Prema istraživačkoj grupi OpenMinds, broj oglasa za vojnu službu usmjerenih na strance porastao je više od sedam puta od ovog ljeta. Do sredine 2025. godine, svaki treći oglas na ruskoj društvenoj mreži VKontakte bio je namijenjen strancima, u usporedbi sa samo 7% godinu dana ranije. Oglasi često jamče da regruti neće biti poslani u jurišne jedinice, već na pozicije s manjim rizikom.
Poruke se razlikuju ovisno o ciljanoj publici. Oglasi na ruskom jeziku obećavaju socijalne i financijske beneficije te pomoć pri dobivanju putovnice. Oni u Kini promoviraju sliku muškosti sa sloganima poput "Budi pravi muškarac!". Jedan Telegram kanal na arapskom jeziku obećava plaće od 2.000 do 2.500 dolara, besplatno zdravstvo i plaćene troškove života.
U ugovorima koje potpisuju, vojnici se obvezuju "sudjelovati u borbi, ispunjavati dužnosti tijekom razdoblja mobilizacije, tijekom izvanrednih situacija i ratnog stanja". Ukrajinski dužnosnici tvrde da su neki zarobljeni stranci potpisali ugovore na ruskom jeziku bez prijevoda i razumijevanja sadržaja.
Njihova obuka, kažu, traje tjedan do dva, nakon čega ih šalju u jurišne jedinice. Broj poginulih je zapanjujući - od 18.000 identificiranih stranaca, najmanje 3.388 je ubijeno, tvrdi Usov.
'Građevinski poslovi' koji ne postoje
Dok su neki oglasi transparentni, drugi su obmanjujući. Dužnosnici ukrajinske obavještajne službe kažu da su im neki ratni zarobljenici rekli da su u Rusiju došli nakon što su im obećani poslovi u građevini, skladištima ili kao vozači. To su najčešće iskustva zarobljenika iz siromašnijih zemalja poput Šri Lanke, Kube, Nepala i nekih afričkih država.
Kenijsko ministarstvo vanjskih poslova otkrilo je operaciju trgovine ljudima koja je novačila Kenijce pod krinkom poslova u inozemstvu. Kubansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je razbilo mreže za novačenje nakon što je otkrilo da se njezini građani bore u Ukrajini, a 26 osoba je već osuđeno.
Vlada Šri Lanke održala je sastanke s ruskim dužnosnicima kako bi riješila problem novačenja svojih građana, dok je Nepal pozvao Moskvu da prekine tu praksu i čak zabranio svojim građanima putovanje u Rusiju ili Ukrajinu radi zapošljavanja. General Usov je potvrdio da je taj potez bio uspješan: "U razdoblju 2023. - 2024. gotovo 1.000 građana Nepala potpisalo je ugovor s ruskom vojskom. U 2025., zaključno s 1. listopadom, samo se jedna osoba iz ove zemlje pridružila ruskoj vojsci", rekao je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati