Ukrajina: Nismo napali Putinovu rezidenciju. Trump: Napali su mu dom, jako sam ljut
DONALD Trump i Volodimir Zelenski jučer su poručili su da su ostvarili "velik napredak" prema finaliziranju mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat Rusije protiv Ukrajine.
Ključni događaji:
- Trump: Putin mi je rekao za napad na njegovu rezidenciju. Jako sam ljut, napali su mu dom
- Kremlj: Putin rekao Trumpu da mijenja stav nakon napada dronovima na rezidenciju predsjednika. Trump je bio zgrožen udarom, i on mijenja odnos prema Zelenskom
- Održan novi telefonski razgovor Trumpa i Putina
- Lavrov: Ukrajinci dronovima napali Putinovu rezidenciju, stiže im osveta. Zelenski: To je laž, Rusi pripremaju teren za udar na vladine zgrade u Kijevu
- Ruski general: Na 15 km smo od Zaporižje. Putin: Nastavite s osvajanjem
- Kremlj: Da, pregovori su u završnoj fazi. Ako Ukrajinci žele primirje, neka se povuku iz Donbasa
- Zelenski: Trump nam je ponudio čvrsta sigurnosna jamstva na 15 godina. Tražio sam 30, 40, 50
- Trump najavio nove razgovore s ukrajinskom stranom, a možda i europskim liderima
- Putin se obratio ruskim vojnicima u Ukrajini: "Samo nastavite, vi ste primjer služenja domovini"
Ujedinjeni Arapski Emirati "oštro su osudili" ono što su nazvali pokušajem napada na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina te osudili "gnusni napad i prijetnju koju predstavlja za sigurnost i stabilnost".
U priopćenju je Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a potvrdilo solidarnost Emirata s Putinom, kao i s vladom i narodom Rusije.
Ministarstvo je ponovno istaknulo "nepokolebljivo odbacivanje svih oblika nasilja usmjerenih na potkopavanje sigurnosti i stabilnosti".
Ukrajinski dužnosnici odbacili su ruske tvrdnje da je Ukrajina izvela napad.
Lavrov tvrdi da Zapad mora shvatiti da Rusija ima stratešku inicijativu u Ukrajini te prihvatiti realnost terena i neutralnost Kijeva.
>> Opširnije
Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti, smatra da bi Rusi, da se napad zaista dogodio, već objavili radarske ili video snimke kao dokaz. Vjeruje da se navodni napad koristi kao izgovor.
>> Opširnije
Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić večeras je u Otvorenom na HRT-u komentirao tvrdnju Kremlja da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, što Kijev niječe, te da će stoga biti preispitana pregovaračka pozicija Moskve i da se planira odmazda.
"Ja Rusima ne vjerujem ni kad kažu koji je dan u tjednu, a kamoli da možemo s pouzdanom sigurnošću vjerovati da se taj napad doista dogodio u opsegu u kojem tvrde da se dogodio", rekao je Tadić.
Dodao je da će objasniti, kako je rekao, svu moralnu perverziju tog navodnog događaja.
"Posve je normalno s ruskom kristalnom raketom razoriti dječju onkološku bolnicu u Kijevu, to je kao posve normalno. Ali je prilično problematično ako se netko s ukrajinske strane usudi ugroziti rezidenciju ruskog predsjednika. Na toj se razini vodi ovaj rat. Posve je normalno ubijanje Ukrajinaca, posve normalno gađanje vladinih zgrada i čak stranih veleposlanstava po Kijevu. Ali ako se netko usudi taknuti, ne daj Bože, Kremlj ili Putinovu rezidenciju, to je onda jako problematično", istaknuo je Tadić.
Nakon napada dronom na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, Volodimir Zelenski morat će se skrivati do kraja života, napisao je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev.
"Ovaj smrdljivi kijevski gad pokušava sabotirati rješavanje sukoba", piše Medvedev u objavi.
Medvedev piše i da Zelenski "želi rat", te da će se sada morati skrivati "do kraja svog bezvrijednog života".
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da nema saznanja o ruskim tvrdnjama da je Ukrajina pokušala dronovima napasti državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, poručivši da je za to “tek čuo”.
>> Opširnije
Novo istraživanje javnog mnijenja objavljeno danas pokazalo je da 76% Ukrajinaca smatra neprihvatljivim priznati okupirane teritorije kao dio Rusije u zamjenu za okončanje rata.
Istraživanje, koje je provela Zaklada za demokratske inicijative Ilka Kučeriva, pokazalo je da 76 % od 2000 ispitanih punoljetnih građana diljem zemlje smatra neprihvatljivim priznanje okupiranih ukrajinskih teritorija kao dijela Rusije.
Među ispitanicima, 11 % je izjavilo da im je na to pitanje teško odgovoriti, dok je samo 13 % smatralo takvo priznanje prihvatljivim. Najveći postotak Ukrajinaca koji se slažu da bi Ukrajina trebala priznati okupirane teritorije kao dio Rusije zabilježen je u središnjim (22 %) i istočnim regijama (21 %). U južnim regijama takvih je ispitanika bilo 12 %, a u zapadnim regijama manje od 2 %.
Istraživanje je provedeno između 5. i 16. prosinca 2025. godine, na područjima pod kontrolom ukrajinske vlade gdje nije bilo aktivnih borbi.
Unatoč razdoru s Ligom, talijanska vlada odobrila je paket vojne pomoći Ukrajini za 2026., s naglaskom na logistiku i obranu.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
“Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Trump. Dodao je da je “moguće” da su optužbe netočne i da se napad uopće nije dogodio, ali je istaknuo: “Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jest.”
Riječ je o prvim Trumpovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.
“Zapravo sam tek čuo za to, ali ne znam ništa o tome. To bi bilo jako loše. To ne bi bilo dobro”, rekao je Trump novinarima uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Trump je telefonski razgovor s Putinom opisao kao “produktivan”, ali je dodao da i dalje postoje otvorena pitanja oko postizanja mirovnog dogovora za Ukrajinu.
“Bio je to vrlo produktivan razgovor. Imamo nekoliko vrlo teških pitanja, kao što možete zamisliti”, rekao je Trump. “Imamo par pitanja koja ćemo, nadam se, riješiti i, ako ih riješimo, može doći do mira.”
Europski čelnici privatno su upozorili predsjednika Zelenskog na oprez uoči sastanka s Donaldom Trumpom o mirovnom planu, strahujući od pritiska na Kijev da pristane na preuranjene ustupke.
>> Opširnije
Kremlj tvrdi da je američki predsjednik Donald Trump promijenio svoj pristup Ukrajini i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon navoda o pokušaju napada dronovima na jednu od rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina. Sjedinjene Države zasad nisu potvrdile takve tvrdnje.
Kremljev savjetnik Jurij Ušakov izjavio je za ruski medij RBC da je Trump, prema ruskoj verziji događaja, reagirao na informacije o navodnom ukrajinskom pokušaju napada na Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti.
“Američki predsjednik bio je šokiran tom informacijom, doslovno zgrožen, nije mogao zamisliti takve sulude postupke. I, kako je rečeno, to će se bez sumnje odraziti na pristup Amerikanaca suradnji sa Zelenskim”, rekao je Ušakov.
Dodao je da će Rusija sada revidirati svoje pozicije, tvrdeći da Moskva, kako je rekao, “nema alternativu”. Ranije je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio da je Ukrajina sinoć prosinca izvela napad dronovima na Putinovu rezidenciju te poručio da će to dovesti do revizije ruske “pregovaračke pozicije”. Ukrajina je te tvrdnje službeno odbacila.
Predsjednik ruskog parlamenta Sergej Mironov izjavio je da je, kako je rekao, “kijevski režim napao državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina po nalogu svojih europskih gospodara”.
Mironov je time ponovio optužbe Moskve o navodnom napadu na Putinovu rezidenciju, koje je Ukrajina ranije odbacila kao izmišljene i usmjerene na opravdavanje novih ruskih napada i opstrukciju mirovnog procesa.
Osim kratke objave Karoline Leavitt, glasnogovornice Bijele kuće, o okončanju novog telefonskog razgovora Trumpa i Putina, Bijela kuća i dalje ne iznosi nikakve detalje o pozivu.
Kremlj je, podsjetimo, objavio da je Putin obavijestio Trumpa o navodnom napadu na predsjedničku rezidenciju u Novgorodskoj oblasti, zbog čega je "revidirao svoj stav o pregovorima". Tvrde i da je Trump ostao "šokiran i zgrožen" kad ga je Putin obavijestio o navodnom napadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojasnio je na što je američki predsjednik Donald Trump mislio kada je rekao da su u razgovorima o završetku rata ostala “jedno ili dva teška pitanja”.
Govoreći jutros novinarima, Zelenski je rekao da se ključna otvorena pitanja odnose na nuklearnu elektranu Zaporižja i na teritorije. “Zato sam rekao da je ovaj plan u 20 točaka 90 posto gotov, jer ne postoji dogovor o dvije od tih 20 točaka”, rekao je Zelenski.
Dodao je da su sigurnosna jamstva u potpunosti dogovorena. “Što se tiče sigurnosnih jamstava, rekao sam da su ona 100 posto spremna i to doista jest tako”, rekao je Zelenski. Naveo je i da se još raspravlja o nekim tehničkim detaljima. “Da, još razgovaramo o pojedinim detaljima koji se tiču trajanja tih sigurnosnih jamstava”, rekao je Zelenski.
Kremaljski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov je govorio o današnjem telefonskom razgovoru ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, tvrdeći da je Putin Trumpa obavijestio o navodnom ukrajinskom napadu na predsjedničku rezidenciju u Novgorodskoj oblasti.
Prema riječima Ušakova, Trump je na tu informaciju reagirao s nevjericom te je bio “šokiran” i “zgrožen”, navodeći da ne može ni zamisliti takve, kako je rekao, “lude postupke”. Ušakov tvrdi i da je Trump rekao “Hvala Bogu” što Sjedinjene Države nisu Ukrajini isporučile projektile Tomahawk.
Ušakov je dodao da je Putin u razgovoru poručio kako će Rusija sada revidirati svoju poziciju o miru. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je odbacio tvrdnje o napadu na Putinovu rezidenciju, poručivši da Rusija time pokušava opravdati nove napade na Ukrajinu, kupiti vrijeme i prebaciti krivnju na Kijev pred Sjedinjenim Državama.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da su ruske tvrdnje o navodnom “pokušaju napada na Putinovu rezidenciju” izmišljene i da služe isključivo kao izgovor za nove napade na Ukrajinu i podrivanje mirovnog procesa.
“Ruske manipulacije oko navodnog ‘pokušaja napada na Putinovu rezidenciju’ izmišljene su iz samo jednog razloga: kako bi se stvorio povod i lažno opravdanje za daljnje ruske napade na Ukrajinu, kao i za potkopavanje i ometanje mirovnog procesa”, napisao je Sibiha na društvenoj mreži X.
Dodao je da je riječ o uobičajenoj ruskoj taktici. “Uobičajena ruska taktika: optužiti drugu stranu za ono što sami rade ili planiraju učiniti”, poručio je Sibiha.
Ukrajinski šef diplomacije naveo je i nekoliko činjenica. “Prvo, Rusija je već ove godine napala zgradu ukrajinske vlade. Drugo, Ukrajina na teritoriju Rusije gađa isključivo legitimne vojne ciljeve, kao odgovor na ruske napade na Ukrajinu. Treće, Rusija je agresor, a Ukrajina je zemlja koja je napadnuta i koja se brani u skladu s člankom 51. Povelje UN-a. Ne može biti lažne jednakosti između agresora i zemlje koja se brani”, poručio je Sibiha.
Na kraju je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira. “Pozivamo svijet da osudi provokativne ruske izjave usmjerene na opstruiranje konstruktivnog mirovnog procesa. Ukrajina ostaje predana mirovnim naporima koje predvode Sjedinjene Države, uz sudjelovanje europskih partnera”, poručio je Andrij Sibiha.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da Rusija revidira svoju poziciju u vezi s mirovnim dogovorom nakon navodnog napada dronovima na predsjedničku rezidenciju, priopćio je Kremlj.
Prema navodima Kremlja, Putin je o tom napadu obavijestio Trumpa tijekom današnjeg telefonskog razgovora te mu rekao da je upravo taj incident doveo do promjene ruskog stava u pregovorima o miru.
Kremaljski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da je Putin pritom naglasio kako Rusija i dalje želi surađivati sa Sjedinjenim Državama na mirovnom dogovoru, ali da je napad prisilio Moskvu na reviziju pregovaračke pozicije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je optužbe Moskve da je Kijev izveo napad na državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, nazvavši ih još jednom laži Ruske Federacije.
>> Opširnije
Putin je naredio nastavak ofenzive u Zaporiškoj regiji nakon izvještaja da su ruske snage samo 15 km od najvećeg grada.
>> Opširnije
Bijela kuća potvrdila je da su Donald Trump i Vladimir Putin obavili telefonski razgovor. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt objavila je na društvenim mrežama da je razgovor između dvojice čelnika bio "pozitivan".
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će Trump i Putin "uskoro" održati još jedan telefonski razgovor, nakon jučerašnjeg razgovora.
Trump je te razgovore nazvao produktivnima te rekao da će ruskog predsjednika izvijestiti nakon sastanka s Volodimirom Zelenskim na Floridi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Ukrajina tijekom noći izvela napad dronovima na državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, objavila je ruska režimska novinska agencija Tass.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se danas ruskim vojnicima koji ratuju u Ukrajini, dan nakon razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Floridi.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je potpisao izmjene zakona koje Rusiji omogućuju da ignorira kaznene postupke stranih i međunarodnih sudova usred ukrajinskih i europskih pokušaja da kazne Moskvu zbog njenih djelovanja u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi se novi sastanci o mirovnim pregovorima trebali održati u Kijevu već u idućim danima, a ne za nekoliko tjedana.
>> Opširnije
Ruski državni i provladini mediji na kraju 2025. otvoreno pokazuju simpatije prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i tvrde da se njegovi stavovi sve više podudaraju s pogledima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
>> Opširnije
Godinu dana nakon potonuća ruskog teretnog broda 'Ursa Major' kod Cartagene, sumnja se da je prevozio dva nuklearna reaktora za Sjevernu Koreju te da je namjerno potopljen torpedom.
>> Opširnije
Sjedinjene Američke Države su Ukrajini ponudile "čvrsta" sigurnosna jamstva na razdoblje od 15 godina, koja se mogu obnoviti, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da je od Washingtona na sastanku s američkim kolegom Donaldom Trumpom zatražio da traju duže.
>> Opširnije
Šef estonske obavještajne službe rekao je da trenutno nema naznaka da Rusija namjerava napasti bilo koju od baltičkih država ili NATO "u širem smislu".
>> Opširnije
Iako bez konkretnog dogovora, mirovni pregovori Zelenskog i Trumpa izbjegli su kolaps. Ukrajina je dobila pozitivan ishod.
>> Opširnije
Velik dio današnjih rasprava usmjeren je na sigurnosna jamstva za Ukrajinu, o čemu je ranije govorio i Volodimir Zelenski.
Koalicija voljnih, u kojoj su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, već neko vrijeme planira okvir mogućeg mirovnog sporazuma koji bi zahtijevao i mehanizme provedbe na terenu.
Glavna prepreka, kao i u većini američko-ukrajinskih pregovora o miru, vjerojatno je Rusija, koja se protivi ulasku saveznika Ukrajine u zemlju u sklopu bilo kakvog mirovnog dogovora.
Glasnogovornik njemačke vlade jutros je poručio da Berlin pozdravlja napore američkog predsjednika Donalda Trumpa usmjerene prema pravednom i trajnom miru u Ukrajini, ali je naglasio da bez Rusije mir nije moguć.
Dodao je i da postoji raskorak između onoga što Rusija javno objavljuje i onoga što se u praksi događa, što je tijekom mirovnih razgovora više puta isticao i sam Zelenski.
Kremlj je ranije priopćio da još nije upoznat s ishodom pregovora između SAD-a i Ukrajine te da očekuje novi telefonski razgovor Trumpa i Vladimira Putina "vrlo brzo".
Volodimir Zelenski rekao je novinarima da bi prisutnost međunarodnih snaga u Ukrajini predstavljala stvarno sigurnosno jamstvo.
Zelenski je od SAD-a tražio sigurnosna jamstva na 50 godina, dok je američki predsjednik Donald Trump jučer u Floridi ponudio 15 godina, što je ukrajinski predsjednik, čini se, prihvatio. No priroda američkih jamstava zasad ostaje nejasna, a očekuje se da bi Trump želio da europske zemlje preuzmu veći teret na terenu.
Zelenskijeve današnje izjave upućuju na to da želi da saveznici imaju vojnike u Ukrajini kako bi sigurnosna jamstva imala stvarnu težinu.
Na pitanje smatra li prisutnost međunarodnih snaga nužnim uvjetom za sigurnosna jamstva, Zelenski je rekao:
"Iskreno, da. Smatram da prisutnost međunarodnih snaga predstavlja stvarna sigurnosna jamstva. Ona jačaju jamstva koja nam partneri već nude i ulijevaju povjerenje ukrajinskim građanima – prije svega civilima, ali i vojsci. Daju povjerenje i poslovnoj zajednici, domaćim i stranim investitorima, da se Putin neće vratiti s novom agresijom protiv Ukrajine, protiv mirne Ukrajine."
Upitan vjeruje li američkim sigurnosnim jamstvima, Zelenski je rekao:
"Ja to vidim ovako: ako sigurnosna jamstva za Ukrajinu podrži američki predsjednik, ako ta jamstva budu pravno potvrđena – konkretno, ako ih odobri američki Kongres – ako dio jamstava osiguraju naši europski partneri, odnosno koalicija voljnih, i ako ih odobre parlamenti tih zemalja, tada vjerujem u ta sigurnosna jamstva."
Unatoč optimizmu, ključna pitanja poput teritorija, sigurnosnih jamstava i uloge NATO-a i dalje ostaju neriješena.
>> Opširnije
Volodimir Zelenski iznio je nove detalje nakon jučerašnjeg sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Floridi.
Ukrajinski predsjednik rekao je da bi sastanak s Rusijom bio moguć tek nakon što se SAD i europski saveznici usuglase oko okvira mirovnog plana za završetak rata.
Zelenski je naveo da bi za održavanje referenduma o mirovnom planu bio potreban 60-dnevni prekid vatre, dodajući da bi se nadzor primirja definirao u sklopu sigurnosnih jamstava.
Sporazum o slobodnoj trgovini s Amerikom
Otkrio je i da paket za poslijeratni oporavak Ukrajine, o kojem se razgovara, uključuje i sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, što je posebno značajno s obzirom na Trumpove ranije carinske mjere.
Zelenski je rekao da Rusija trenutačno pokazuje da ne želi prekid vatre, ali je naglasio da je Kijev otvoren za bilo kakav oblik komunikacije s Moskvom.
Dodao je i da Ukrajina u idućim danima želi sastanak s američkim i europskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, nakon čega bi uslijedili razgovori s europskim čelnicima.
Kako smo već izvještavali, u mirovnom procesu i dalje je otvoreno niz ključnih pitanja, uključujući budući status Donbasa.
Rusija je svečano otvorila obnovljeno dramsko kazalište u Mariupolju, na mjestu gdje je 2022. bombardirala stotine civila. Ovaj čin se smatra pokušajem brisanja sjećanja na ratni zločin.
>> Opširnije
Cijene nafte porasle su dok ulagači reagiraju na razgovore Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, ali i na nastavak neizvjesnosti u drugim dijelovima svijeta.
U petak su cijene za neke naftne kompanije pale više od 2 posto, dok su ulagači vagali mogućnost globalnog viška ponude i potencijalni mirovni dogovor o Ukrajini.
Danas su, međutim, ponovno u porastu. Analitičari kao razloge navode geopolitičke napetosti te činjenicu da su Rusija i Ukrajina tijekom vikenda ponovno napadale međusobnu energetsku infrastrukturu.
Yang An, analitičar iz Kine u tvrtki Haitong Futures, dodao je da je nestabilna i situacija na Bliskom istoku. Podsjetio je na saudijske zračne napade u Jemenu te izjave Irana da se zemlja nalazi u "ratu punih razmjera" sa SAD-om, Europom i Izraelom. "To bi moglo potaknuti zabrinutost tržišta zbog mogućih poremećaja u opskrbi", rekao je.
Prema analitičaru IG-a Tonyju Sycamoreu, dodatnu nervozu izazivaju i američke mjere protiv venezuelanske nafte te posljedice američkih udara na ciljeve ISIS-a u Nigeriji prošlog tjedna. Sycamore podsjeća da Nigerija proizvodi oko 1.5 milijuna barela nafte dnevno.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je spreman sastati se s ruskim čelnikom u bilo kojem formatu, pod uvjetom da riječi Vladimira Putina budu praćene konkretnim djelima.
>> Opširnije
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Dibrova u istočnoj ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, objavilo je jutros rusko ministarstvo obrane.
Kremlj je rekao da Ukrajina treba povući svoje vojnike iz dijelova Donbasa koje i dalje drži ako želi mir te da će izgubiti još više teritorija ako se ne postigne dogovor.
>> Opširnije
Ukrajinske bespilotne letjelice napale su stožer ruske GRU brigade kod Mariupolja. U napadu je ubijen 51, a ranjeno 76 ruskih vojnika. Uništeni su i raketni sustavi 'Grad'.
>> Opširnije
Iz Kremlja su se oglasili nakon sinoćnjih razgovora Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog na Floridi.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Trump i Vladimir Putin "vrlo uskoro" ponovno razgovarati telefonom, nakon jučerašnjeg poziva koji je američki predsjednik opisao "produktivnim".
Kremlj navodi da zasad nije upoznat s ishodom pregovora između SAD-a i Ukrajine te da se ne govori o mogućem razgovoru između Zelenskog i Putina.
Slažu se s Trumpovom tvrdnjom da je mir znatno bliže nego ranije, a Peskov je dodao da su pregovori o Ukrajini u završnoj fazi.
No, Kremlj je ponovno ponovio svoj zahtjev da Ukrajina povuče svoje snage iz regije Donbas kako bi borbe prestale.
Od početka invazije gotovo svi ruski megabogataši šute, a oni rijetki koji su joj se javno usprotivili morali su napustiti zemlju i prepustiti velik dio imovine.
>> Opširnije
Stižu novi detalji o čemu su Donald Trump i Volodimir Zelenski razgovarali na sastanku sinoć.
Ukrajinski predsjednik jutros je novinarima rekao da mirovni plan predviđa američka sigurnosna jamstva na razdoblje od 15 godina. Zelenski je, međutim, od Trumpa tražio jamstva i do 50 godina, što pokazuje razlike u stavovima dviju strana.
Na sinoćnjoj konferenciji za novinare Zelenski je rekao da su sigurnosna jamstva između SAD-a i Ukrajine sada "100 posto dogovorena", što upućuje na to da je prihvatio Trumpovu ponudu od 15 godina.
Još uvijek nije jasno što točno SAD nudi Ukrajini u pogledu sigurnosnih jamstava, budući da je Trump više puta pokazivao nesklonost obvezivanju američkih snaga na osiguravanje mira u regiji.
Dodatna jamstva koja uključuju europske zemlje još nisu na istoj razini, ali su, prema Zelenskom, "gotovo dogovorena".
Kako smo ranije naveli, Rusija će se vrlo vjerojatno protiviti svakom sigurnosnom prijedlogu saveznika Ukrajine koji uključuje raspoređivanje snaga drugih država.
Putinov čovjek i američka kongresnica poručili su Volodimiru Zelenskom da prihvati "odličan" dogovor nakon njegovih razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na Floridi.
Republikanska kongresnica Anna Paulina Luna napisala je na društvenoj mreži X da bi Zelenski trebao "prihvatiti dogovor", poručivši da je riječ o "odličnom" sporazumu.
Na njezinu poruku nadovezao se ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je poručio: "Savjet mirotvorke Lune nasuprot britanskim i europskim ratnim huškačima: mir ili još rata."
Dmitrijev je Putinov izaslanik za ulaganja i čelnik ruskog državnog investicijskog fonda od 2011. godine. U Kremlju je dodatno ojačao utjecaj nakon što je 2016. sudjelovao u ranim kontaktima Moskve s prvom administracijom Donalda Trumpa, a posljednjih godina uključen je i u rasprave o mogućem mirovnom planu.
Dmitrijev redovito optužuje europske zemlje da su "proratne" zbog potpore Ukrajini, koju je Rusija napala 2022. godine.
Još nema informacija o drugom razgovoru Donalda Trumpa i Vladimira Putina, nakon što je njihov prvi telefonski kontakt opisan kao "vrlo produktivan", a održan je uoči Trumpovih razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi.
Trump je ranije rekao da će s ruskim predsjednikom razgovarati prije i nakon sastanka sa Zelenskim, no zasad nema potvrde da je do drugog razgovora došlo nakon završetka susreta. Iz Kremlja se inače redovito oglašavaju ujutro, pa ćemo javiti ako stignu nove informacije.
Trump i Putin razgovarali prije sastanka sa Zelenskim
Telefonski razgovor koji je održan prije Trumpova susreta sa Zelenskim američki predsjednik opisao je kao "vrlo produktivan". O tome je kratko izvijestio na Truth Socialu, bez dodatnih detalja.
Kasnije je savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao novinarima da je razgovor trajao sat i 15 minuta te da je imao "prijateljski ton", uz razmjenu božićnih čestitki. Prema njegovim riječima, razgovor je inicirala američka strana jer je Trump želio raspraviti rat u Ukrajini prije sastanka sa Zelenskim.
Ušakov je rekao da je Trump "pažljivo saslušao" rusku procjenu izgleda za mirovni dogovor te dodao da i Putin i Trump smatraju da Kijev mora "bez odgode" donijeti odluku o budućnosti regije Donbas.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je sastanak saveznika Kijeva u Parizu početkom siječnja vezan uz jamstva sigurnosti za Ukrajinu u okviru mirovnog sporazuma s Rusijom.
>> Opširnije
Mark Stone, američki dopisnik Sky Newsa, analizirao je najznačajnije trenutke iz izjava Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog nakon jučerašnjih razgovora na Floridi o mogućem mirovnom planu.
Kako navodi Stone, kod Trumpa je najviše odjeknula njegova ocjena da su u pregovorima ostala neriješena još "jedno ili dva vrlo osjetljiva pitanja". Američki predsjednik rekao je da je postignut velik napredak, ali je naglasio da se ne radi o procesu koji se može zaključiti u jednom danu jer su neka pitanja iznimno složena.
Zelenski je, prema Stoneu, imao najjasniji i najsadržajniji trenutak na inače "razvučenoj i pomalo konfuznoj" konferenciji za novinare. Ukrajinski predsjednik pokušao je sažeti stanje pregovora kroz postotke: rekao je da je oko 90 posto "mirovnog plana od 20 točaka" usuglašeno, da su američko-ukrajinska sigurnosna jamstva dogovorena u potpunosti, dok su sigurnosna jamstva između SAD-a, Europe i Ukrajine "gotovo dogovorena".
Stone ističe da to potvrđuje kako je Zelenski prihvatio američka jamstva, ali i da još predstoji posao oko definiranja američko-europske sigurnosne suradnje. To je ključno pitanje jer uključuje mogućnost slanja europskih snaga u Ukrajinu, što je ruska "crvena linija", a Trump je toga, zaključuje Stone, itekako svjestan.
Donald Trump i Volodimir Zelenski objavili su značajan napredak u mirovnim pregovorima.
>> Opširnije
Kamere su uhvatile reakciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na tvrdnju američkog predsjednika Donald Trump kako Vladimir Putin "želi da Ukrajina uspije".
>> Opširnije
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Facebook
Google
