RAIFFEISEN banka pravomoćno je proglašena krivom na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu zbog objave natječaja u kojem su tražili PR agenciju za vršenje pritiska na Ustavni sud i druge sudove. RBA banka, kao pravna osoba, kažnjena je novčanom kaznom od 400 tisuća kuna, tadašnji predsjednik Uprave te banke Michael Georg Müller kažnjen je novčanom kaznom od 48 tisuća kuna, a dva tadašnja člana Uprave banke Daniel Mitteregger i Marko Jurjević kažnjeni su po 20 tisuća kuna.

Novčana kazna određena je izvansudskom nagodbom između RBA i Hrvatske narodne banke.

Cijeli slučaj otkrile su Index istrage prije godinu i pol dana. No, krenimo redom.

>> RBA banka natječajem tražila agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud

>> Guverner HNB-a o aferi s RBA: "Neugodno sam iznenađen, poduzet ćemo mjere"

U siječnju prošle godine RBA je odaslala pozivu za odabir PR agencije u kojem su tražili usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima, a jedan od zadataka te agencije bio je i "vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u Hrvatskoj". U pozivu na engleskom jeziku doslovno stoji "Putting the pressure on the Constitutional and other Croatian courts".

RBA tvrdila za Index da je sve legitimno

Po hrvatskim i međunarodnim zakonima zabranjen je bilo kakav pritisak na pravosuđe, odnosno sutkinje i suce, a Europski sud za ljudska prava već je rušio hrvatske presude zbog sumnje u pritisak kako javnosti, tako i zainteresiranih strana.

Kada smo RBA banku u siječnju prošle godine pitali na koji se način misli vršiti pritisak na hrvatsko pravosuđe, odnosno na hrvatske sudove, što se eksplicitno spominje u pozivu PR agencijama, rekli su nam da je riječ o legalnom postupku.

"RBA se u svom poslovanju pridržava svih zakona i propisa Republike Hrvatske, pa tako i u slučaju podloge za natječaj koji spominjete. Tražena su isključivo rješenja koja sadrže legitimne postupke, odnosno komunikacijske aktivnosti koje bi kroz medije doprle do javnosti", rekli su nam tada iz RBA banke. No problem je u tome što pritisak na pravosuđe ne može biti legitiman postupak. Nekoliko dana nakon objave članka na Indexu predsjednik Uprave RBA banke podnio je ostavku.

>> Šef RBA podnio ostavku nakon članka na Index Istragama

"Kao profesionalni menadžer, odlučio sam odstupiti sa svoje pozicije kako bih spriječio daljnju reputacijsku štetu banci", poručio je tada šef RBA Müller. 

Uprava je kriva jer nije dobro pročitala natječaj

Da ipak nije bilo legitimno, utvrdio je i zagrebački sud. Naime, sud naglašava kako je poziv PR agencijama sadržavao rečenicu "Putting the pressure on the Constitutional and other Croatian courts", tj. u prijevodu "Vršenje pritiska na Ustavni sud i druge sudove Republike Hrvatske"

"Predmetni poziv nisu prethodno pročitali s dužnom pažnjom, čime su kreditne institucije izložili značajnom reputacijskom riziku i riziku usklađenosti, odnosno, nisu posvetili dovoljno vremena razmatranju rizika kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, slijedom čega nisu na primjeren način sudjelovali u provođenju sustava unutarnjih kontrola, tj. u postupcima i procesima, uspostavljenim za adekvatnu kontrolu rizika te  usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima", stoji u dijelu presude.

Priznali krivnju i nagodili se s HNB-om

Presudi je prethodila činjenica da su Hrvatska narodna banka i okrivljenici potpisali izjavu za donošenje odluke o prekršaju na temelju sporazuma stranaka, u kojoj je između ostalog navedeno da okrivljenici u tijeku pregovaranja s ovlaštenim tužiteljem u potpunosti priznaju krivnju za prekršaje te je postignut sporazum o kazni.

"Sastavni dio navedene izjave je sporazum o vrsti i mjeri kazne prema kojem su se stranke sporazumjele da će I okr. pravna osoba za počinjene prekršaje biti kažnjena novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 400.000,00 kuna, II okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 48.000,00 kuna, III okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna i IV okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna. Navedena izjava sadrži opis prekršaja, izjavu okrivljenih o priznavanju  krivnje za navedeni prekršaj, sporazum o vrsti i mjeri kazne te potpis stranaka", stoji u dijelu presude.

Zagrebački je sud prihvatio sporazum stranaka jer "nije na štetu okrivljenih, zakonit je i ovako određenim  novčanim kaznama sud nalazi utvrđenim da će se u konkretnom slučaju kod okrivljenih ostvariti svrha kažnjavanja". Presuda je pravomoćna i nije moguća žalba.

Zašto se išlo u nagodbu?

Komentar presude i eventualno obrazloženje HNB-a o tome zašto se s RBA bankom išlo u nagodbu nismo dobili. Naime, iz HNB-a su nam tek potvrdili da im je presuda poznata.

"Možemo potvrditi da nam je presuda poznata i dostavljena kao ovlaštenom tužitelju u postupku. Presuda još uvijek nije dostavljena nekim okrivljenicima pa je 4. studenog 2021. stavljena na oglasnu ploču Suda te će se protekom roka od 8 dana smatrati uredno uručenom okrivljenicima. Nakon isteka tok roka HNB će, sukladno zakonskim propisima, objaviti presudu na svojoj internetskoj stranici", stoji u odgovoru HNB-a.

Podsjetimo kako je nakon objave na portalu Index o natječaju RBA banke reagirao i sudac Vrhovnog suda i predsjednik Hrvatske udruge sudaca Damir Kontrec. On je tada rekao da je vršenje pritiska na sudove "posljedica i prakse najčešće neutemeljenog prozivanja sudbene vlasti koja se temelji na nerazumijevanju samostalnosti i neovisnosti sudova i sudaca te generaliziranju i banaliziranju sudskih odluka".

Sudac se javno zapitao bi li se RBA banka usudila to napraviti u matičnoj državi.

Originalno objavljeno na Index istrage