NAKON što smo jučer pisali da četiri mjeseca nakon potresa pacijenti i dalje leže u šatorima ispred Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" u Sisku te da Sisak nema intenzivnu za pacijente u stanjima šoka i za one koji krvare ili su doživjeli teške infarkte, stigao nam je i odgovor Ravnateljstva sisačke bolnice.

Ravnatelj: I u drugim bolnicama su u šatorima

Ravnatelj Tomislav Dujmenović rekao je da su pacijenti u šatorima zbog epidemije koronavirusa, a posebno je istaknuo kako je u zgradu novog paviljona useljena dijaliza.

"Epidemija je uvjetovala da su šatori i kontejneri realnost u zdravstvenoj skrbi bolesnika i u drugim bolnicama, a ne samo u OB Sisak koja je još dodatno pogođena i potresom. Dokaz je to brze prilagodbe i organizacije našeg zdravstveno sustava. Svjesni smo da je faza testiranja bolesnika kod zaprimanja u bolnicu neugodna, kako za pacijente tako i zdravstvene radnike, kao i da je usko grlo koje nekada dovodi do čekanja. Epidemiološki uvjeti i situacija nalažu da provodimo epidemiološke mjere kao i sve zemlje svijeta zahvaćene pandemijom", kazao je za Index ravnatelj sisačke bolnice Tomislav Dujmenović.

Navodi kako je činjenica da je u potresu najteže stradala Služba za interne bolesti te da su sustav morali u prvim danima nakon potresa svesti na svega nekoliko kreveta i priručnih ambulanti.

"Posebno bih istaknuo da je u međuvremenu cijeli odjel dijalize uselio u zgradu novog paviljona"

"Isto tako je činjenica da smo već nekoliko dana nakon potresa počeli kontinuirano osiguravati nove, obnovljene i uređene prostore za rad zdravstvenih radnika, kao i boravak bolesnika. Ono što je najbitnije, ova ključna bolnička djelatnost ima osigurano 12 ležaja u bolničkim sobama na bivšem oftalmološkom odjelu, 24 ležaja u objektu kirurgije. Osigurali smo uređen prostor na lokaciji u Petrinji za 24 bolesnika, a ujedno su osposobljene i pripadajuće ambulante. Posebno bih istaknuo da je u međuvremenu cijeli odjel dijalize uselio u zgradu novog paviljona. Useljavanjem u novi paviljon riješit ćemo neke ključne prostorne probleme i, najvažnije, osigurati značajno višu razinu kvalitete od one prije potresa. Naša realnost sve do kraja epidemije je poštovanje epidemioloških mjera koje uključuju kontrolne točke u šatorima i kontejnerima. Samo odgovorno ponašanje nas vodi izlazu iz ove epidemiološke ugroze", kazao je Dujmenović.

Podsjetimo kako nam je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dr. Ivana Šmit, ujedno i specijalist internist i subspecijalist kardiolog koji radi na odjelu interne u sisačkoj bolnici, opisala sadašnje stanje u bolnici i usporedila ga s onim otprije potresa, a kolegama i njoj nije jasno zašto se nisu ubrzale stvari da se osposobi novi paviljon. Smatra da bi sisačka bolnica trebala biti prioritet cijele zemlje.

"Prije smo imali 150 kreveta na internoj, sad imamo 24"

"Još uvijek se ništa nije pomaknulo s mjesta nakon potresa. I dalje smo u šatorima, krenuli smo samo s dijalizom. Na kirurgiji imamo samo 24 internistička kreveta, dok smo ih prije imali 150. Kirurški šok nam još uvijek nije riješen. Imamo samo dva intenzivna kreveta u cijeloj bolnici, oba su smještena u predrađaonici (te krevete čuvamo za teške slučajeve, npr. kad osobe teško stradaju u prometnim nesrećama). Inače smo ih imali 20. Sisak sad nema intenzivnu za pacijente u stanjima šoka i za one koji imaju krvarenja ili pak teške infarkte. Pacijenti u takvim stanjima leže ili u šatorima ili u hitnim ambulantama, pa nemamo prostor za pregledati hitnog pacijenta", ispričala je za Index dr. Šmit.

Neki epidemiološki standardi se, navodi nikako ne poštuju jer ih nemaju gdje ispoštivati. Opisala nam je radni dan proteklog petka kad je imala dva hitna slučaja.

"Oba pacijenta su trebala nadzor intenzivista dok se čekao njihov PCR-test, imali smo problem gdje ih smjestiti. Na kraju smo ih stavili u prostor hitne ambulante, gdje se inače dovode pacijenti na preglede. U to vrijeme nismo mogli raditi s drugim pacijentima, nismo imali gdje pregledavati ljude. Svi skupa se pitamo zašto nije osposobljena intenzivna jedinica koja je u zgradi kirurgije, a koja je 'zelena' i ne treba velike zahvate. Ni tamo se ništa nije pomaknulo s mjesta, osim što su se osposobila dva odjela", istaknula je Šmit.

"Strašno je da ta bolnica nije bila prioritet cijele države"

Navodi kako gotovo četiri mjeseca nakon potresa oni i dalje rade u nenormalnim uvjetima, a još je k tome, dodaje, sve više hitnih slučajeva.

"Sve je više i pacijenata pod temperaturom, njih smještaju u šatore dok ne dođu testovi na covid. Tako oni koji su negativni borave pored onih za koje se kasnije ispostavi da su pozitivni. Nekad je nemoguće naći i slobodan sanitet da pacijente vozi za Zagreb, pa i ti pacijenti za to vrijeme moraju negdje boraviti u bolnici", kazala nam je Šmit.

Istovremeno navodi kako bolnica ima novi paviljon, veliku zgradu koja je novoizgrađena, a koja im još uvijek stoji prazna.

"Strašno je da ta bolnica nije bila prioritet cijele države", zaključuje dr. Šmit.