VLADA Quebeca najavila je novi, sveobuhvatni zakon o sekularizmu kojim namjerava pojačati borbu protiv javnog iskazivanja vjere, što je izazvalo oštre kritike da se time kanadsku provinciju gura u privatnost i nerazmjerno cilja na muslimansko stanovništvo. Prijedlog zakona 9, kako je nazvan, zabranio bi molitvu i pokrivanje lica u javnim ustanovama, piše The Guardian.

Što donosi Prijedlog zakona 9?

Novi zakon, koji je predstavila vladajuća Koalicija Avenir Québec (CAQ), uvodi zabranu molitve u javnim institucijama, uključujući fakultete i sveučilišta. Zajednička molitva bila bi zabranjena i na javnim prometnicama te u parkovima, a grupama koje prekrše ovu odredbu prijeti novčana kazna od 1.125 kanadskih dolara. Iznimka su kratki javni događaji koji dobiju prethodno odobrenje.

Vladajuća stranka CAQ postavila je sekularizam kao jedan od svojih ključnih zakonodavnih prioriteta. Još 2019. godine usvojili su kontroverzni Prijedlog zakona 21, koji određenim zaposlenicima u javnom sektoru brani nošenje vjerskih simbola. Sada planiraju tu zabranu proširiti na sve zaposlenike u vrtićima, na fakultetima, sveučilištima i u privatnim školama. U tim bi institucijama potpuno pokrivanje lica bilo zabranjeno svima, uključujući i studente.

Vlada: Škole nisu hramovi

Ministar za sekularizam Quebeca, Jean-François Roberge, izjavio je da su nove odredbe korak prema potpunoj sekularizaciji provincije. Kritizirao je ustupke visokoškolskih ustanova, poput osiguravanja soba za molitvu, poručivši novinarima da škole "nisu hramovi, crkve ili takva mjesta". Zabrana javne molitve uslijedila je nakon što je skupina Montreal4Palestine organizirala nedjeljne prosvjede ispred gradske bazilike Notre-Dame, koji su uključivali i molitve.

"Šokantno je vidjeti ljude kako blokiraju promet, zauzimaju javni prostor bez dozvole, bez upozorenja, a zatim naše ulice, naše parkove, naše javne trgove pretvaraju u mjesta bogoslužja", rekao je Roberge.

Provincija će također ograničiti ponudu košer i halal obroka u javnim institucijama. "Mislimo da kada je država neutralna, stanovnici Quebeca su slobodni", kazao je Roberge, odbacujući optužbe o diskriminaciji manjina. "Ista pravila primjenjujemo na sve", dodao je.

Kritike manjina: Ovo je osobni napad

Međutim, za muslimanske studente nova pravila "osjećaju se kao osobni napad na našu zajednicu", rekla je Ines Rarrbo, studentica prve godine strojarstva, za Canadian Press. "Kao da nismo dobrodošli ovdje."

Stephen Brown, predsjednik Nacionalnog vijeća kanadskih muslimana, ocijenio je potez vlade kao "politički oportunizam" koji odražava "udvostručavanje identitetske politike i podjela u očajničkom pokušaju da se povrati povjerenje javnosti".

Oglasila se i Skupština katoličkih biskupa Quebeca, koja je u priopćenju navela da bi predloženi zakon predstavljao "radikalno kršenje prava i sloboda stanovništva Quebeca" te da "vlada nije pokazala potrebu za takvim zakonodavstvom".

Zaobilaženje povelja o ljudskim pravima

Prijedlog zakona 21, na koji se nove mjere naslanjaju, zabranjuje sucima, policajcima, zatvorskim čuvarima i učiteljima nošenje vjerskih simbola na poslu, dok drugi javni službenici poput vozača autobusa ili liječnika moraju samo imati otkriveno lice.

Iako je takvo zakonodavstvo u suprotnosti i s Poveljom o ljudskim pravima i slobodama Quebeca i s Kanadskom poveljom o pravima i slobodama, Vrhovni sud Quebeca potvrdio ga je 2021. godine. To je moguće jer kanadske vlade mogu donijeti zakone koji krše temeljna prava koristeći pravni mehanizam poznat kao "klauzula unatoč" (notwithstanding clause).

Poput Prijedloga zakona 21, i novi se zakon preventivno poziva na tu klauzulu, čime se štiti od osporavanja na temelju kanadske povelje. Očekuje se da će Vrhovni sud Kanade u nadolazećim mjesecima razmatrati pravnu valjanost korištenja "klauzule unatoč".