UKRAJINSKA vojska šalje medicinare na prvu liniju u iščekivanju pojačanog ruskog napada dok obje strane pokušavaju ostvariti napredak na bojištu prije nego što se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, piše Financial Times.

Vojni dužnosnici, vojnici i analitičari vide sljedećih nekoliko mjeseci kao kritičnu fazu u ratu, s Ukrajinom koja pokušava stabilizirati obranu i ojačati svoju poziciju u slučaju da je budući američki predsjednik prisili pregovarati s Moskvom.

Moskva je pojačala napade posljednjih mjeseci, a ukrajinske snage nisu bile u stanju držati crtu na istoku, gdje ruske snage sada napreduju većom brzinom nego u bilo kojem trenutku od 2022. Ukrajinski dužnosnici priznali su da se njihova obrana "raspada" zbog nedostatka vojnika. 

Trump obećao završiti rat u roku od 24 sata

Kijev očekuje da će se ofenziva ubrzati, a glasnogovornik ukrajinske vojske potvrdio je za Financial Times da se puno medicinskog osoblja šalje na istočni front u iščekivanju teških bitaka u nadolazećim danima i tjednima.

Ključna bitka također se sprema u ruskoj regiji Kursk, čije je dijelove Ukrajina zauzela u iznenadnom upadu u kolovozu. Ali, Rusija je sad prikupila oko 50.000 vojnika, uključujući i one iz Sjeverne Koreje, u novom pokušaju da potisne Ukrajince.

Trump je obećao okončati rat "u 24 sata" nakon preuzimanja dužnosti i kritizirao je američku vojnu pomoć Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin signalizirao je otvorenost za razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i drugim europskim prijestolnicama da bi novoizabrani američki predsjednik mogao podržati dogovor koji ide u prilog Moskvi.

Ali, ako Ukrajina uspije zaustaviti rusku ofenzivu i preuzeti inicijativu do trenutka kada Trump preuzme dužnost 20. siječnja, visoki ukrajinski dužnosnici vjeruju da bi mogli dokazati da su "borci i pobjednici" te tako uvjeriti Trumpa da stane uz njih. 

Kursk kao adut Zelenskog u pregovorima

Rusija u Kursku želi vratiti barem grad Sudžu, gdje je Ukrajina postavila vojno zapovjedništvo, ako ne i cijeli teritorij koji drže Ukrajinci prije nego što Trump položi prisegu u siječnju, prema Centru za obrambene strategije, sigurnosnom think-tanku sa sjedištem u Kijevu.

10.000 sjevernokorejskih vojnika koji su nedavno raspoređeni da se bore s ruskim vojnicima moglo bi pomoći da se ravnoteža okrene u korist Moskve u regiji Kursk. "To je ogroman broj. Ne možete to zanemariti", izjavio je visoki zapadni sigurnosni dužnosnik.

Gubitak Kurska lišio bi Zelenskog dragocjenog aduta u bilo kakvim potencijalnim pregovorima s Moskvom. Zelenski tvrdi da će u pregovore ući samo ako se Rusija potpuno povuče iz Ukrajine.

Rusi žele zauzeti Kurahove i Pokrovsk

Putin, čija vojska posljednjih mjeseci stalno napreduje, izrazio je interes za pregovore samo ako Kijev prihvati sve njegove zahtjeve - uključujući proširenje ruske okupacije na cijelih šest okupiranih istočnih i južnih regija Ukrajine, od kojih Rusija nijednu ne kontrolira u potpunosti osim Krima. 

Od kolovoza je Rusija zauzela preko 1200 četvornih kilometara u Ukrajini, prema Deep Stateu, ukrajinskoj skupini za praćenje rata, blisko povezanoj s ministarstvom obrane. To je duplo više nego što kijevske snage trenutno drže u regiji Kursk, pokazuju podaci Deep Statea.

Na nekoliko žarišnih točaka na bojišnici dugoj 1000 km ukrajinske snage trpe nemilosrdne ruske zračne i kopnene napade. Zapovjednik topničke jedinice u blizini Kurahova, gdje su borbe najintenzivnije, naveo je prije dva dana da Rusi "napadaju s tri strane". "Spremni smo se povući, ali još nemamo zapovijed s vrha", dodao je. 

Kurahove i grad Pokrovsk 40 km sjeverno kritična su logistička središta za ukrajinsku vojsku i sada su uglavnom uništeni. Koksara u predgrađu Pokrovska, koja je također napadnuta, najveća je u Ukrajini i ključna za njezinu industriju proizvodnje čelika.

Kijev najavio novačenja

Centar za obrambene strategije procijenio je da će se do prosinca "linija fronte vjerojatno pomaknuti 30-35 km zapadno od trenutne pozicije". Ukrajinski general-bojnik Dmitro Marčenko prošlog je mjeseca rekao da se istočna fronta "raspada" zbog nedostatka streljiva i ljudstva. 

"Ljudi su jako iscrpljeni. Oni jednostavno ne mogu držati linije na kojima se nalaze", požalio se. Nedostatak ljudstva, osobito pješaštva, ostaje najveći izazov Ukrajine, prema zapovjednicima i analitičarima.

"Prosječna dob je već iznad 40 u raznim brigadama i čini se da nema dovoljno pojačanja koja stižu na bojišnicu", istaknuo je Franz-Stefan Gady, vojni analitičar i suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu koji je nedavno posjetio Ukrajini.

Ukrajina planira unovačiti dodatnih 160.000 vojnika između studenog i veljače. Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu nada se da će tako vojne jedinice biti popunjene do oko 85 posto onoga što je potrebno. No, vojni stručnjaci i jedan visoki kijevski dužnosnik izrazili su skepsu da će cilj biti postignut, rekavši da je realnije očekivati ​​da će biti mobilizirano do 100.000 vojnika. 

"Mnogi vide mobilizaciju kao smrtnu kaznu"

Nekoliko ukrajinskih zapovjednika i vojnika objasnilo je da su napori da se privuče više ljudi u vojsku otežani time što je vojna služba neodređena. Kijev je bio oprezan s donošenjem zakona o demobilizaciji iz straha da bi to moglo dovesti do egzodusa vojnika.

"Mnogi momci sada vide mobilizaciju kao smrtnu kaznu", rekao je jedan stariji vojnik koji se pridružio vojsci u proljeće 2022. i od tada nije imao stanku. Stanislav Asejev, istaknuti ukrajinski novinar koji je postao vojnik, rekao je da će bez jasnog dogovora o razdoblju službe i kvaliteti obuke novaci biti demoralizirani i neučinkoviti.

Kako bi se nadoknadili nedostaci, neke su pješačke postrojbe navodno pojačane pilotima zračnih snaga, inženjerima, medicinarima i kirurzima, prema Mariani Bezuhli, zastupnici u odboru za vanjsku politiku. Pukovnik Jurij Ihnat, viši dužnosnik zračnih snaga, potvrdio je da je dio pripadnika zračnih snaga prebačen u postrojbe na prvoj crti.

Međutim, glasnogovornik ukrajinske vojske oštro je odbacio te navode. "Postrojbe zračnih snaga, uključujući inženjere, pilote, osoblje za održavanje i medicinske timove, ostaju na svojim specijaliziranim položajima", napomenuo je glasnogovornik i dodao da je više medicinara poslano bliže prvoj liniji u iščekivanju intenzivnijih borbi. 

Dvojica zapovjednika koji su vodili jedinice na istočnoj fronti također tvrde da je kvalificirano osoblje, uključujući medicinare, prethodno raspoređeno u pješaštvo. "Rat ponekad zahtijeva takve stvari. Već sam slao svoje kuhare u rovove", kazao je jedan od njih. 

Kim bi mogao poslati još vojnika

Rusija je platila golemu cijenu svojih osvajanja. Admiral Sir Tony Radakin, šef britanske obrane, nedavno je procijenio da su moskovske snage imale oko 1500 mrtvih i ozlijeđenih "svakog dana" u listopadu te da su ukupni gubici od veljače 2022. dosegnuli 700.000. 

Sjeverna Koreja bi također mogla poslati drugi val snaga kako bi ojačala prednost Rusije u ljudstvu. Kim Jong-un ima oko 20.000 vojnika koje bi mogao poslati i opskrbio je Rusiju vojnom potporom vrijednom 5.5 milijardi dolara, navodi se u izvješću Zaklade za slobodu Friedrich Naumann.

"Svaka prednost u ljudstvu i opremi se računa. Iako će Rusija vjerojatno naići na poteškoće u održavanju stope proizvodnje oružja do kraja sljedeće godine, Ukrajina sada ima mnogo veće probleme", zaključio je zapadni sigurnosni dužnosnik.