RUSKI operativci povezani s vojnim i sigurnosnim službama provode špijunske aktivnosti u europskim vodama, djelujući pod krinkom posade na tankerima koji prevoze rusku naftu. Riječ je o takozvanoj "floti u sjeni", koju je Moskva izgradila nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine kako bi zaobišla zapadne sankcije i osigurala stotine milijuna dolara prihoda, ekskluzivno su otkrili zapadni i ukrajinski obavještajni izvori, piše CNN.

Plaćenici na tankerima

Posljednjih mjeseci nekim od tih brodova neposredno prije isplovljavanja pridružili su se dodatni članovi posade. CNN je imao uvid u popise posade na kojima je osoblje uglavnom nerusko, no na dnu dokumenata nalazi se i nekoliko ruskih imena s podacima o putovnicama. Dodavanje Rusa sa sigurnosnim iskustvom u posade 'flote u sjeni' izaziva uzbunu u europskim prijestolnicama jer ilustrira koliko su drske postale taktike Kremlja.

Razgovarajući s više obavještajnih izvora, CNN je utvrdio da je nekoliko tih muškaraca zaposleno u tajnovitoj ruskoj tvrtki Moran Security. Neki od njih su plaćenici, navode izvori, koji su prethodno radili za ruske privatne vojne kompanije, poput zloglasne skupine Wagner.

Moran je privatna zaštitarska tvrtka s vezama s ruskom vojskom i obavještajnim službama, navode zapadni obavještajni izvori. Tvrtka je 2024. godine sankcionirana od strane američkog Ministarstva financija zbog pružanja "usluga oružane sigurnosti" ruskim državnim poduzećima.

Osoblje Morana raspoređeno je na više tankera i često su jedini Rusi na brodu. Ukrajinska obavještajna služba priopćila je da je uvođenje ovih čuvara primijetila prije otprilike šest mjeseci. Jedan zapadni obavještajni izvor dodao je da je osoblje Morana u jednoj prilici fotografiralo europske vojne instalacije s jednog od plovila.

Nadzor i sabotaže

Osim špijunaže, Rusi na brodu zaduženi su i za nadzor kapetana, budući da većina njih nisu ruski državljani, tvrdi Oleksandr Stakhnevič iz ukrajinske Vanjske obavještajne službe. Tu procjenu potvrdio je i jedan zapadni obavještajni izvor, rekavši da "u Moranovom slučaju, oni nisu uključeni u izravan sukob. Oni osiguravaju da njihovi izvođači djeluju u skladu s interesima Kremlja".

Prisutnost i aktivnosti Rusa izazivaju sve veću zabrinutost europskih sigurnosnih službi s obzirom na broj plovila koja plove blizu obala kontinenta. Sigurnosni dužnosnici kažu da je postavljanje naoružanih muškaraca s vojnim iskustvom na ova plovila još jedan alat u Kremljovom arsenalu hibridnog ratovanja. Obavještajni izvori također su za CNN rekli da su se ti muškarci bavili sabotažom, ali nisu pružili daljnje detalje.

"Imati privatne oružane skupine na brodovima flote u sjeni klasično je vjerodostojno poricanje", rekao je za CNN Jacob Kaarsbo, bivši danski obavještajni dužnosnik. 'Svatko tko ima i pola pojma zna da ti ljudi primaju naredbe od ruske države, ali to je teško dokazati', dodao je.

CNN je Alexeyu Badikovu, kojeg je Ministarstvo financija SAD-a navelo kao izvršnog direktora tvrtke, predstavio nalaze obavještajnih službi. Badikov je rekao da je zamjenik direktora Moran Security Group i da se nalazi 'uglavnom' u Sankt Peterburgu, ali je odbio komentirati optužbe.

Slučaj tankera Boracay

CNN je rekonstruirao nedavne aktivnosti Morana na jednom plovilu, tankeru pod sankcijama nazvanom Boracay, koji je često mijenjao ime i registraciju. Dana 20. rujna, dva Rusa ukrcala su se na Boracay u baltičkoj luci Primorsk. Satelitske snimke i podaci o praćenju brodova potvrdili su da je plovilo bilo u luci na taj datum.

Muškarci nisu bili pomorci, već su na popisu posade opisani kao tehničari. Bili su jedini Rusi na brodu, uz posadu sastavljenu od državljana Kine, Mjanmara i Bangladeša. Ukrajinska obavještajna služba identificirala je dvojicu muškaraca, a CNN je potvrdio njihova imena sa zapadnim obavještajnim izvorima. Jedan od njih je bivši policajac koji je radio za Wagner, prema zapadnom obavještajnom izvoru.

Na pitanje može li potvrditi jesu li dvojica muškaraca radila za Moran, Badikov je za CNN rekao: "Nisam u poziciji to potvrditi", a zatim dodao da "nema pojma". Tijekom drugog putovanja Boracaya u srpnju, jedan muškarac na brodu služio je u specijalnoj policijskoj pukovniji ruskog ministarstva unutarnjih poslova, a drugi je imao rusko ministarstvo obrane kao svoju registriranu adresu, navodi ukrajinska služba.

Sumnjive aktivnosti na Baltiku

Mnoga plovila "flote u sjeni" putuju Baltičkim morem, ključnim pomorskim prolazom koji graniči s nekoliko članica NATO-a. Danski pomorski piloti, koji se ukrcavaju na tankere kako bi im pomogli u navigaciji, kažu da su na brodu često Rusi koji se čine vrlo odgovornima i neprijateljski su raspoloženi.

"Osobno sam vidio najmanje dva broda flote u sjeni gdje je posada uglavnom neruska, ali odjednom ćete vidjeti jednog ili dva Rusa", rekao je Bjarne Caesar Skinnerup iz danske državne pilotske službe DanPilot. Ponekad, kaže, nose uniforme koje nalikuju na maskirne uniforme ruske mornarice. "Na brodu se čini da oni vode brod - imaju više moći čak i od kapetana", rekao je Skinnerup za CNN.

U srpnju je DanPilot poslao e-mail danskoj Upravi za hitne slučajeve, navodeći: "Sve je više izvješća o brodovima koji imaju nekoliko dodatnih članova posade, vjerojatno Rusa, koji nose vojne uniforme i vrlo su aktivni u fotografiranju". Glasnogovornik švedske obalne straže također je potvrdio da su viđali muškarce na brodovima koji nisu izgledali kao da pripadaju trgovačkoj mornarici, dok je zapovjednica švedske mornarice Ewa Skoog Haslum prošle godine izjavila da su neki tankeri nosili "antene i jarbole koji obično ne pripadaju" trgovačkim brodovima.

Misteriozni dronovi i presretanje

Boracay je dospio na naslovnice u rujnu dok je prevozio rusku naftu u Indiju. Dva dana nakon isplovljavanja iz Primorska, 22. rujna, brod se nalazio uz obalu Danske baš u vrijeme kada je niz viđenja dronova poremetio promet na aerodromu u Kopenhagenu. Kopenhaška policija tada je rekla da istražuje jesu li brodovi u tom području lansirali dronove. Podaci o praćenju pokazuju da je Boracay putovao južno duž zapadne obale Danske navečer 24. rujna, kada su drugi dronovi prijavljeni blizu grada Esbjerga i nekoliko zračnih luka.

Zapadni obavještajni izvor rekao je za CNN: "Podudarnost između incidenta i prisutnosti plovila u tom području može se smatrati sumnjivom".

Nekoliko dana kasnije, francuska vojska ukrcala se na Boracay uz obalu Bretanje nakon što brod nije uspio pružiti dokaz o državi iz koje dolazi. Na brodu nisu pronađeni dronovi, ali su tada otkrivena dvojica Rusa među posadom, koji su ispitani nasamo, prema sigurnosnim izvorima. Kineski kapetan je uhićen i optužen za "neposlušnost".

Kaarsbo, bivši obavještajac, rekao je da, iako se ne može dokazati, "postoji velika vjerojatnost da su sposobni lansirati dronove". Badikov je, međutim, odbacio tu ideju kao "potpuno ludu". Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je za CNN: "Naša pretposavka je da su ruski brodovi bili uključeni u barem neke od neobjašnjivih događaja s dronovima blizu europskih obala".

Duboke veze s Wagnerom i FSB-om

Moran Security Group, osnovana 2009. godine, imala je opsežne veze s Wagnerom te ruskim vojnim i obavještajnim službama. Dva bivša direktora Morana osnovali su Slavenski korpus 2013., privatnu vojnu tvrtku iz koje je proizašao Wagner. Na web stranici tvrtke navodi se da traže "aktivne ili umirovljene časnike koji su služili u jedinicama specijalnih snaga (GRU, zračno-desantne snage, pomorski komandosi)". Predsjednik Morana, Vjačeslav Kalašnjikov, umirovljeni je potpukovnik ruske obavještajne službe FSB, dok su dvojica menadžera bivši zapovjednici nuklearnih podmornica.

Nakon što je navodno zatvorena u Rusiji 2017., tvrtka je sada registrirana u Moskvi i Belizeu te, čini se, ima novu i rastuću misiju. Kako se ruska "flota u sjeni" širi, Europa se suočava s osjetljivom dilemom.

Danski pomorski pilot Skinnerup vjeruje da bi trebala postojati stroža međunarodna akcija za presretanje brodova bez osiguranja i odgovarajuće registracije. "Usudimo li se to učiniti? Jer kakva bi bila reakcija Rusije?", upitao je. "Zato danska vlada još ništa nije poduzela, jer smo izuzetno mala zemlja, i ako moramo nešto učiniti, to mora biti zajednička europska stvar".