Vladimir Putin je u pobjedničkom govoru nakon objave rezultata "izbora" rekao da će Rusija biti "jača i učinkovitija".

Govoreći u svom izbornom stožeru, Putin je rekao: "Iz sveg glasa gradimo zajedničku volju naroda Ruske Federacije." Zahvalio je i građanima koji su došli na biračka mjesta te izrazio "posebnu zahvalnost ratnicima na liniji dodira", misleći na prvu crtu rata u Ukrajini.

"Nitko nikada neće potisnuti Rusiju kada se mi konsolidiramo. Mi smo jedna, ujedinjena obitelj. Koliko god nas pokušavali prestrašiti, potisnuti našu volju, našu savjest, nitko nikada u povijesti nije uspio. Nisu uspjeli sada, neće uspjeti ni ubuduće", dodao je. Rekao je i kako njegova pobjeda pokazuje da je Rusija bila "u pravu" što je izabrala svoj sadašnji put.

Govoreći o današnjem prosvjedu "U podne protiv Putina", koji je potaknuo ljude da izađu posljednjeg dana glasanja i unište svoje glasačke listiće, Putin kaže da "to nije imalo učinka". "Oni koji su uništavali biračke listiće trebaju biti procesuirani po zakonu", kaže.

"Podržao sam ideju da se Navlnog pusti iz zatvora"

Putin je rekao da je bio obaviješten o ideji da iz zatvora pusti svog najljućeg političkog neprijatelja Alekseja Navalnog nekoliko dana prije njegove smrti. Rekao je da je podržao ideju da Navalni bude pušten u razmjeni zarobljenika, ali samo pod uvjetom da se ne vrati u Rusiju. Dodao je da je "tužno" što je netko umro. Putin nije precizirao za koga bi Navalni bio razmijenjen te je govorio o "nekim ljudima koji su iza rešetaka u zapadnim zemljama". "Ali kad se takve stvari dogode, ne možete učiniti ništa u vezi s tim - to je život", rekao je.

Navalni, koji je  vodio velike prosvjede protiv Kremlja, umro je u arktičkom zatvoru prošlog mjeseca, u dobi od 47 godina. Njegova smrt izazvala je niz pitanja i optužbi, uključujući i pitanje kako je umro i, najvažnije, tko je, ako je itko, odgovoran.

Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88 posto glasova na nedjeljnim predsjedničkim "izborima" u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima. Prvi rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999., lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.

Putin je osvojio 87.8 posto glasova, što je najviši rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) također je objavio da je Putin osvojio preko 87 posto. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete točne.

Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu. On to opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju".

Rat je obilježio trodnevne izbore: Ukrajina je u više navrata napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama - potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.

Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67.5 posto.

Tisuće prosvjedovale

Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navalnog, koji je prošlog mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed "U podne protiv Putina" kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.

Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.

Novinari Reutersa zabilježili su u podne povećan protok birača, posebno mlađih ljudi, na biralištima u Moskvi, Sankt-Peterburgu i Jekaterinburgu, u redovima od nekoliko stotina ljudi, pa čak i tisuća. Neki su rekli da prosvjeduju, premda nije bilo vanjskih znakova koji bi ih razlikovali od običnih glasača.

Kako je podne stiglo diljem Azije i Europe, stotine ljudi okupile su se na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim misijama. Navalnijeva udovica Julija pojavila se u ruskom veleposlanstvu u Berlinu uz povike "Julija, Julija". Pristaše Navalnog u egzilu emitirali su na YouTubeu snimke prosvjeda u Rusiji i inozemstvu.

"Pokazali smo sebi, cijeloj Rusiji i cijelom svijetu da Putin nije Rusija da je Putin uzurpirao vlast u Rusiji", rekao je Ruslan Šavedinov iz Zaklade za borbu protiv korupcije Navalnog. "Naša pobjeda je što smo mi ljudi pobijedili strah, pobijedili smo samoću - mnogi su vidjeli da nisu sami."

Leonid Volkov, suradnik Navalnog u egzilu, koji je prošlog tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi prosvjedovale na biračkim mjestima u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Jekaterinburgu i drugim gradovima.

Uhićene najmanje 74 osobe

Najmanje 74 osobe uhićene su u nedjelju diljem Rusije, prema OVD-Info, skupini koja prati gušenje neistomišljenika.

Tijekom prethodna dva dana bilo je mjestimičnih incidenata kad su neki Rusi palili glasačke kabine ili sipali zelenu boju u glasačke kutije. Ruski dužnosnici nazivali su ih ološem i izdajicama. Protivnici su objavili neke slike glasačkih listića na kojima su slogani vrijeđali Putina.

Ali smrt Navalnog ostavila je oporbu bez svog najistaknutijeg vođe, a druge glavne oporbene figure su u inozemstvu, u zatvoru ili mrtve.

Zapad Putina predstavlja autokratom i ubojicom. Američki predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca ga je nazvao "ludim kučkinim sinom". Međunarodni kazneni sud u Haagu optužio ga je za navodni ratni zločin otmice ukrajinske djece, što Kremlj negira.

Putin smatra da je rat dio stoljetne bitke sa Zapadom, za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon Hladnog rata zadiranjem u sferu utjecaja Moskve. Putin kaže da je Zapad angažiran u hibridnom ratu protiv Rusije te da zapadne obavještajne službe i Ukrajina pokušavaju poremetiti izbore.

Glasanje je održano i na Krimu, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014., te u četiri druge ukrajinske regije koje djelomično kontrolira i na koje polaže pravo od 2022. Kijev izbore na okupiranom teritoriju smatra nezakonitima i nevažećima.

Izlazne ankete pokazuju da je Vladimir Putin osvojio veliku većinu na predsjedničkim "izborima" u Rusiji koji su imali samo jedan mogući rezultat. Ankete pokazuju da je za sadašnjeg predsjednika glasalo 87.8% posto ljudi.

Odaziv na izborima u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67.5%, javlja Reuters.

Tisuće ljudi pojavile su se na biralištima diljem Rusije kako bi sudjelovali u, kako je istaknula oporba Kremlju, mirnom, ali simboličnom političkom prosvjedu protiv reizbora predsjednika Vladimira Putina. U akciji nazvanoj "Podne protiv Putina", Rusi koji se protive Putinu izašli su u podne na svoje lokalno biračko mjesto kako bi ili poništili svoj glasački listić u znak prosvjeda ili glasali za jednog od troje protukandidata Putinu za kojega se očekuje da će premoćno pobijediti.

Drugi su obećali da će na svom glasačkom listiću dodati ime pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, koji je umro prošlog mjeseca u zatvoru na Arktiku. Navalnijevi suradnici emitirali su na YouTubeu videosnimke ljudi koji su u podne čekali u redovima na različitim biračkim mjestima diljem Rusije, a tvrde da su tako mirno prosvjedovali.

Navalni je podržao plan "Podne protiv Putina" objavom na društvenim mrežama koju su omogućili njegovi odvjetnici prije nego što je umro. Nezavisne novine Novaja Gazeta nazvale su planiranu akciju "političkim testamentom Navalnog". Unatoč prosvjednicima, koji predstavljaju mali dio od 114 milijuna ruskih glasača, Putin će vjerojatno učvrstiti vlast na izborima koji će mu sigurno donijeti veliku pobjedu.

Teško je procijeniti koliko je ljudi sudjelovalo na prosvjedima. Veličina redova na svakom biračkom mjestu prikazana na kanalu Navalnog kretala se od nekoliko desetaka ljudi do nekoliko stotina. Novinari Reutersa uočili su u podne na nekim biračkim mjestima u Moskvi i Jekaterinburgu blagi porast broja glasača, posebice mlađih, pa su se stvorili redovi od nekoliko stotina ljudi. Neki su rekli da prosvjeduju iako ih je bilo teško razlikovati od ostalih birača.

Leonid Volkov, pomoćnik Navalnog u egzilu, koji je prošlog tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi izašle na biračka mjesta u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Jekaterinburgu i drugim gradovima. Na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim predstavništvima od Australije i Japana do Armenije, Kazahstana i Gruzije stotine Rusa stajale su u podne u redu.

U Berlinu se udovica Navalnog Julija pojavila u ruskom veleposlanstvu kako bi sudjelovala u tamošnjem prosvjednom događaju zajedno s Kirom Jarmiš, glasnogovornicom Navalnog. Ostali prisutni Rusi pljeskali su i skandirali njezino ime.

Za predsjedničke izbore u Rusiji jedno glasačko mjesto otvoreno je u nedjelju i u Beogradu, a tijekom prijepodneva je, prema izvješću beogradskih medija, glasalo više od 1000 državljana Rusije, dok ih još stotine čekaju u velikoj povorci ispred birališta.

Na tom biračkom mjestu oko podneva se okupila skupina građana iz organizacije Rusko-demokratsko društvo u Srbiji, koja se protivi Putinovoj vlasti. Aktivisti te skupine istaknuli su rusku nacionalnu zastavu s porukom "Putin nije Rusija", što je u jednom trenu bilo popraćeno verbalnim incidentom i naguravanjem s pojedinima u povorci, ali i pljeskom ljudi koji su čekali da glasaju.

Po podacima MUP-a Srbije iz svibnja prošle godine, u Srbiji je tada boravilo skoro 30.000 državljana Rusije, evidentiranih na temelju odobrenog privremenog boravka. Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u lipnju 2023. objavio je podatke da je u Srbiji boravak prijavilo 30.000 do 40.000 državljana Rusije. 

Tim ljudi okupljen na očuvanju sjećanja na preminulog ruskog oporbenog političara Alekseja Navalnog zabilježio je brojne prosvjede protiv očekivanog reizbora predsjednika Vladimira Putina, na posljednji dan glasanja. Na Dalekom istoku Rusije u Vladivostoku, Novosibirsku, Omsku, Irkutsku i drugim sibirskim gradovima, građani su u vrijeme ručka sudjelovali u akciji "Podne protiv Putina", što je Navalnijev tim uživo prenosio na YouTubeu.

Pristaše Navalnog su ranije zatražili od Rusa koji se protive čelniku Kremlja da dođu na svoje biračko mjesto točno u podne, stanu u red za glasački listić i zatim glasaju na način kojim će izraziti prosvjed ili zakomplicirati život vlastima. Stotine ljudi su se također poredale na biralištu u Jekaterinburgu, u području gorja Ural. Na prosvjedima je sudjelovala i udovica Navalnog.

Drugi Putinovi suparnici, poput izgnanog ruskog poduzetnika Mihajla Hodorovskog koji živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, također su pozvali ljude da se ne boje i da sudjeluju u kampanji. U Rusiji, posljednja biračka mjesta u Kalinjingradskoj oblasti, ruskoj eksklavi na Baltičkom moru, otvorena su ujutro. Prvi izborni rezultati očekuju se nakon zatvaranja posljednjih birališta u Kalinjingradu oko 19 sati.

Ukrajina je danas, posljednjeg dana ruskih "izbora", ispalila desetke bespilotnih letjelica na okupirana područja i Rusiju, uključujući i glasačko mjesto u regiji Zaporižja i Moskvu, gdje su ograničeni letovi iz tri zračne luke, rekli su ruski dužnosnici. Općinski kulturni centar u gradiću Kamjanka-Dniprovska zapalio se nakon napada, napisao je ruski političar Vladimir Rogov, predsjednik pokreta Mi smo s Rusijom, na Telegram kanalu, a prenosi njemačka agencija dpa.

Civilna zaštita nije mogla započeti s gašenjem požara jer su napadi dronovima trajali. Žrtava nije bilo. Rusija je tijekom noći odbila ukupno 34 ukrajinska napada dronovima, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, uključujući 16 samo u regiji Krasnodar na jugu zemlje. Tamo je napadnuta rafinerija nafte. Jedan je požar brzo ugašen, a radnici su evakuirani, ali je jedna osoba umrla od srčanog udara.

Vojska je rekla da je srušila dronove u Belgorodu, ruskom gradu koji graniči s Ukrajinom na jugu. Gađan je već treći dan zaredom. Druge lokacije na kojima su dronovi oboreni su Kaluga i Kursk, rekla je vojska. U Belgorodu je desetak stambenih četvrti ostalo bez struje zbog napada, prema regionalnom guverneru Vjačeslavu Gladkovu. Oštećene su zgrade i plinovod. Na regiju Brjansk ispaljena je balistička raketa. Promet preko mosta za Krim prekinut je.

Ciljali Moskvu?

U Moskvi su dvije bespilotne letjelice ciljale četvrt Domodedovo, gdje se nalazi aerodrom, napisao je gradonačelnik Sergej Sobjanin na Telegram kanalu. Jedan dron srušen je u okrugu Ramenskoje, a drugi u okrugu Stupino. Nema izvještaja o ozlijeđenima ili šteti. Informaciju nije bilo moguće neovisno provjeriti. Rusija često samo izvještava o navodnim uspjesima vlastite protuzračne obrane od napada ukrajinskih bespilotnih letjelica.

Agencija Reuters prenijela je da su moskovske zračne luke Domodedovo, Vnukovo i Žukovski uvele u nedjelju ujutro ograničenja letova iz sigurnosnih razloga, pozivajući se na rusku državnu službu za nadzor zrakoplovstva. Agencija prenosi da je u nedjelju u blizini Moskve srušeno ukupno pet ukrajinskih dronova.

Posljednjih tjedana Ukrajina sve više gađa ruske tvornice i objekte bespilotnim letjelicama kako bi poremetila opskrbu napadačkih snaga.

Ukrajina se više od dvije godine brani od ruske invazije. U ruskim zračnim napadima tijekom noći oštećeni su poljoprivredni pogoni i uništeno nekoliko industrijskih zgrada u crnomorskoj luci Odesi, priopćile su u nedjelju ukrajinske snage. Rusija je lansirala 16 bespilotnih letjelica i sedam projektila, objavile su ukrajinske zračne snage u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Iznad regije Odese uništeno je 14 dronova.

Protuzračne snage su priopćile da su rakete gađale ukrajinske regije Harkiv, Doneck i Černjihiv.