Putin priča o tampon-zoni, alarm u Ukrajini, Medvedev prijeti. O čemu se točno radi?

RUSKI predsjednik Vladimir Putin ponovno poziva na uspostavu "sigurnosne tampon-zone" duž granice s Ukrajinom, što vlasti u Kijevu tumače kao jasan znak da Kremlj nema nikakvu namjeru tražiti mirno rješenje sukoba.
Na sastanku s najvišim ruskim dužnosnicima održanom 22. svibnja putem videoveze, Putin je izjavio kako je Moskva "donijela odluku o stvaranju potrebne sigurnosne tampon-zone" uz ukrajinsku granicu. Prema njegovim riječima, ruske snage već "neutraliziraju neprijateljske ključne toičke" kako bi ta zona postala stvarnost.
Iako nije otkrio mnogo detalja, ruski državni mediji kasnije su objavili da se Putinova izjava odnosi na regije Brjansk, Kursk i Belgorod koje graniče s ukrajinskim oblastima Černihiv, Sumi i Harkiv na sjeveroistoku zemlje.
Medvedev prijeti "tampon-zonom" preko cijele Ukrajine
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, poznat po radikalnim i prijetećim izjavama, otišao je korak dalje. Objavio je video u kojem je gotovo cijeli teritorij Ukrajine prikazan kao potencijalna "tampon-zona", uz poruku: "Ako se nastavi vojna pomoć banderovskom režimu, tampon-zona mogla bi izgledati ovako."
U sljedećoj objavi Medvedev je napisao da je cilj tampon-zone zaštita Belgoroda od zapadnog oružja poput raketa Storm Shadow, koji ima domet od oko 250 kilometara. "Drugim riječima, Rusija mora biti prisutna tamo: 550 kilometara plus dodatnih 70 do 100 kilometara za sigurnost", napisao je Medvedev.
ISW: Za taj plan će Rusiji trebati 91 godina
Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) naveli su da bi takva zona obuhvatila oko 587.459 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija.
"Ruske snage napredovale su prosječno oko 14,3 četvorna kilometra dnevno u Ukrajini u razdoblju od 1. siječnja do 24. svibnja 2025. godine. Tom brzinom Rusiji bi trebalo oko 91 godinu da ostvari taj cilj", napisali su.
Medvedev, bivši predsjednik Ruske Federacije, u prošlosti je već prijetio zauzimanjem Kijeva i Odese, govorio o nuklearnim udarima na Zapad, pa čak i najavljivao da bi ruski tenkovi mogli stići do Berlina. Nedavno je ustvrdio kako Kijev možda nikada neće dočekati 10. svibnja, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio trodnevno primirje koje je predložio Putin, a koje Kijev smatra lažnim i propagandnim manevrom.
Ukrajinske vlasti upozoravaju da ovakve poruke iz Moskve, osobito u trenutku kada se ruske snage nastoje probiti prema Harkivu, predstavljaju jasan signal o mogućoj novoj fazi eskalacije rata.
Što stoji iza Putinove priče o "tampon-zoni"?
Ruski zastupnici tvrde da bi takva zona trebala obuhvatiti ne tri, nego čak šest ukrajinskih regija – uključujući Dnjipropetrovsku, Mikolajivsku i Odesku oblast u središnjoj i južnoj Ukrajini – a ne samo pogranična područja.
Jedan od ruskih generala, Viktor Sobolev, izjavio je da je cilj izbaciti ukrajinsko oružje dugog dometa, poput sustava HIMARS, izvan dometa. "Mislim da sigurnosna tampon-zona treba obuhvatiti pogranična područja u kojima se nalaze naše nove regije [ilegalno anektirane Zaporižja i Herson], među ostalim. To su dijelovi Černihivske, Sumske, Harkivske, Dnjipropetrovske, Mikolajivske i Odeske oblasti", rekao je Sobolev.
Zašto Putin sada zaoštrava retoriku?
Putinova izjava dolazi nakon porasta ruskih prekograničnih napada, osobito u Sumskoj oblasti, koja graniči s ruskom Kurskom regijom. Ukrajinske snage povukle su se iz pojedinih dijelova Kurske oblasti još u travnju, a od tada ruske diverzantske skupine, uz potporu dronova, projektila i zračnih bombi, pokušavaju prijeći granicu.
Ukrajinska sigurnosna služba navodi da je pogranično područje kod Sumija postalo žarište. U posljednjih mjesec dana evakuirano je više od 52.000 ljudi, a ruske snage čak su gađale evakuacijska vozila, uključujući civilni autobus u blizini Bilopilje.
Nekoliko dana prije svoje izjave Putin je posjetio Kursku regiju, gdje su ga lokalni dužnosnici pozvali da "barem uzme Sumi", a jedan je čak izjavio da "Rusija treba biti veća".
Koliko često Putin spominje tampon-zonu?
Vrlo često. Od lipnja 2023. Putin je tu ideju iznio najmanje osam puta – obično nakon ukrajinskih napada na ruske pogranične regije. U svakom je slučaju tampon-zona poslužila kao izgovor za novu vojnu ofenzivu, poput one prošle godine kod Harkiva.
Kakva je situacija na terenu?
Zapadni analitičari ocjenjuju da nema značajnijih pomaka. Od siječnja, unatoč tvrdnjama o jačoj ofenzivi, ruske su snage osvojile tek oko 0,15 posto ukrajinskog teritorija. Podaci pokazuju da se tempo napredovanja usporio – s otprilike 125 četvornih kilometara tjedno krajem 2024. na samo 41 četvorni kilometar tjedno.
Unatoč tome, izvori iz ukrajinske vojske upozoravaju da bi Rusija tijekom ljetne ofenzive mogla pokušati stvoriti tampon-zonu duboku 15 do 20 kilometara unutar Sumske i Harkivske oblasti. Grad Sumi nalazi se samo 25 kilometara od ruske granice, a uključivanje tog područja u tampon-zonu ograničilo bi sposobnost Kijeva da izvodi topničke udare i napada taktičkim dronovima na ruski teritorij.
Kako Ukrajina odgovara?
Ukrajinski dužnosnici tvrde da Putinov istup pokazuje kako nije ozbiljan u vezi s mirovnim pregovorima. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi izjavio je da, ako već treba postojati tampon-zona, onda bi ona trebala biti unutar ruskog teritorija.
Andrij Kovalenko iz Centra za suzbijanje dezinformacija nazvao je Putinovu izjavu još jednim dokazom ruske agresije.
Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha podsjetio je da su Putinove riječi izrečene baš u trenutku kada su međunarodni napori usmjereni na postizanje trajnog primirja. "Putin ostaje glavni razlog zbog kojeg rat traje", rekao je Sibiha. "Odbacuje mir i dodatno se oslanja na nasilje. Svijet mora pojačati pritisak."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati