Prva švedska premijerka želi dodatno oporezivanje milijunaša i manje migranata
ŠVEDSKA je danas dobila prvu predsjednicu vlade u gotovo 150 godina moderne parlamentarne demokracije. Dosadašnja ministrica financija u socijaldemokratskoj vladi, 54-godišnja Magdalena Andersson, dobila je u prijepodnevnim satima potporu švedskog parlamenta i tako naslijedila svog stranačkog kolegu Stefana Löfvena, koji se nedavno vlastitom odlukom povukao s dužnosti.
Andersson je izabrana glasovima vlastite stranke i Zelenih, uz prešutnu potporu Ljevice i Stranke centra, čiji zastupnici nisu glasali protiv njenog izbora. Naime, u švedskom Riksdagu glasa se prema načelu negativnog parlamentarizma, prema kojem vlada ima povjerenje parlamenta ako nema većinu protiv sebe. Tako je Andersson izabrana iako je dobila samo 117 glasova (uz 174 glasova protiv, 57 suzdržanih i jednog odsutnog), dakle nije morala prikupiti većinu od 349 zastupnika.
"Švedska i dalje nije zemlja u kojoj su spolovi potpuno ravnopravni"
"Izabrana sam za prvu premijerku Švedske i znam što to znači za djevojčice koje odrastaju u našoj zemlji. I ja sam odrastala kao djevojčica u Švedskoj. Iako je od tada postignut veliki napredak, Švedska i dalje nije zemlja u kojoj su spolovi potpuno ravnopravni", rekla je Magdalena Andersson na pitanje kakav je osjećaj biti prva predsjednica vlade u povijesti zemlje.
Iako Svjetski ekonomski forum Švedsku svrstava na visoko peto mjesto u svijetu prema ravnopravnosti spolova, čak 33 muškarca vodila su švedsku vladu (neki i u više mandata) prije nego što je došao red na prvu premijerku. Sve druge skandinavske i mnoge europske zemlje imale su premijerke prije Švedske, tako i Hrvatska, pa čak i Jugoslavija. Savka Dabčević-Kučar vodila je hrvatsku vladu, tadašnje Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, od 1967. do 1969. godine. Druga Hrvatica, Milka Planinc, vodila je jugoslavensku vladu od 1982. do 1986.
Vodit će manjinsku vladu
Međutim, činjenica da će Andersson voditi manjinsku vladu, kao i njen prethodnik, koji je otišao 10 mjeseci prije redovnih izbora u rujnu 2022. godine kako bi joj ostavio vremena da učvrsti svoju poziciju kao liderice švedskih Socijaldemokrata, znači da mora nastaviti s opreznom unutrašnjom politikom i za svaku ključnu odluku tražiti potporu svojih partnera. A njena dva ključna partnera, Ljevica (reformirani komunisti) i Stranka centra, ne žele međusobno surađivati, a oba imaju bitno drukčije vizije u nizu pitanja vezanih za donošenje vladinog proračuna.
Upravo zbog takve situacije Andersson je tek u utorak navečer uspjela osigurati potporu Ljevice, prihvativši njen zahtjev da 700.000 švedskih umirovljenika od rujna 2022. dobije oko 750 kuna veće mirovine. S druge strane, ovaj potez nije dobro prihvatila Stranka centra, zbog čega se može dogoditi da njezini parlamentarni zastupnici prihvate Andersson kao premijerku, ali ne i njen proračun. I nova predsjednica vlada nevoljko je pristala na zahtjev Ljevice, jer još otkako je 2014. godine postala ministrica financija u Löfvenovoj vladi, na glasu je kao vrlo štedljiva dužnosnica koja prvo postavlja limite potrošnje, a onda određuje sve ostalo.
Tko je ona?
Za razliku od Löfvena, nekadašnjeg vođe sindikata metalaca koji nema fakultetsko obrazovanje, Magdalena Andersson je magistra ekonomije, koja je školovanje završila na Harvardu, i potječe iz obitelji intelektualaca iz Uppsale. U Socijaldemokrate se učlanila još kao 16-godišnjakinja, a u visoku politiku ušla je 1996. kao savjetnica tadašnjeg ministra financija, a potom i socijaldemokratskog premijera Görana Perssona. Među ostalim dužnostima, od 2009. do 2012. bila je ravnateljice švedske Porezne uprave.
Andersson je udana za Richarda Friberga, sveučilišnog profesora ekonomije, s kojim ima dvoje djece tinejdžerske dobi. S obitelji živi u predgrađu Stockholma, no uskoro će se preseliti u premijersku rezidenciju Sagerska u središtu glavnog grada.
"Švedska je fantastična zemlja i ima toliko toga na što možemo biti ponosni, ali je također jasno da se suočavamo s nekoliko ozbiljnih problema. Spremna sam voditi vladu koja će učiniti ono što je potrebno da bismo to riješili. Kao što vjerojatno znate, fokusirat ću se na tri područja. Spremna sam okrenuti svaki kamen da razbijem segregaciju i suzbijem nasilje koje muči Švedsku.
Nadalje želim ulagati u klimatsku politiku i uspostaviti kontrolu nad zdravstvom i sustavom socijalne skrbi. Moramo imati kvalitetno socijalno osiguranje i mirovine", rekla je nova švedska premijerka u prvom obraćanju novinarima, misleći na probleme s privatizacijom zdravstvenog sustava, te je dodala da, unatoč tome što će vjerojatno morati prihvatiti neke primjedbe desnog centra, na proračun smatra da može provesti svoju socijaldemokratsku politiku.
Smatra da je snažan priljev izbjeglica i azilanata u Švedsku neodrživ
Većina analitičara smatra da će Andersson povesti Socijaldemokrate i vlade ulijevo u odnosu na Löfvena, za kojeg se govorilo da je zbog niza političkih kompromisa dobio izbore, ali izgubio birače. Već ranije se zalagala za dodatno oporezivanje milijunaša te ograničavanje dobiti u sektoru zdravstva i socijalne skrbi.
S druge strane, unutar vlastite stranke izazvala je negodovanje zalaganjem za ograničavanje imigracije.
Naime, Andersson smatra da je snažan priljev izbjeglica i azilanata u Švedsku neodrživ, naglasivši kako bi trebali zatražiti prihvat u drugim europskim zemljama.
Njena već spomenuta štedljivost, neki će reći i škrtost, potaknula je kritike da je dosadašnja ministrica zakasnila s pandemijskim potporama švedskom gospodarstvu te da su one u konačnici bile preskromne.
Tu reputaciju Andersson je donijela i u Europsku uniju, postavši predvodnicom takozvane Škrte četvorke (Švedska, Danska, Nizozemska i Austrija), zajedno s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, koja se protivila izdašnim potporama i zajedničkom zaduživanju kako bi se pomoglo članicama pogođenim pandemijskom krizom, od čega će ponajviše koristi imati upravo Hrvatska.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati