OBITELJI žrtava i brojni građani Sarajeva polaganjem cvijeća, molitvom i tužnim sjećanjima odali su danas počast sugrađanima ubijenim 5. veljače 1994. tijekom zločinačkog granatiranja gradske tržnice Markale s položaja bosanskih Srba.

Na današnji dan 1994. godine malo iza podneva na sarajevsku tržnicu Markale s položaja Vojske Republike Srpske ispaljena je minobacačka granata promjera 120 mm koja je ubila 68, a teže i lakše ranila na desetke osoba.

Peti veljače obilježava se i kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u razdoblju 1992-1995. godine, koliko je trajala najduža opsada nekog velikog grada u europskoj povijesti. Službeno je potvrđeno kako je tijekom rata na području glavnoga grada BiH ubijena 14.541 osoba, od čega više od 1600 djece, dok je više od 50 tisuća ljudi ranjeno.

Bivši član predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević sa zajedničke komemorativne sjednice državnih i gradskih vlasti u Narodnom kazalištu poručio je da je istina o onome što se dogodilo na Markalama neumoljiva i neopoziva, zbog čega je njezino negiranje uvreda. 

Najsramnije stranice povijesti

"Ovdje smo danas da odamo počast svim žrtvama Sarajeva u razdoblju agresije 1992-1995. kada je beogradski režim na čelu sa Slobodanom Miloševićem ispisivao najsramnije stranice svoje povijesti. Biti ravnodušan na falsificiranje, osporavanje i poricanje bi nas učinilo sudionicima zločina. Oni u čije ime su počinjeni zločini, koji bi trebali doživjeti katarzu, trebali bi znati da se ponos naroda ne može graditi na lažima", rekao je Bogićević.  

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Senida Karović kazala je kako je tržnica Markale simbol sjećanja na sve ubijene i ranjene žrtve opsade Sarajeva.

"Razaranje grada Sarajeva i ubijanje nevinih civila je razdoblje koje je trajno obilježio naše živote. Prošlo je 25 godina otkako preživjele žrtve ističu da zločin ne smije biti isplativ i da pravda mora biti zadovoljena. Oprosta nema i koliko god bude trebalo borit ćemo se da pravda bude zadovoljena i civilne žrtve rata dobiju svoju satisfakciju", kazala je Karović.

Najprometnija sarajevska tržnica Markale, koja se nalazi u samome  središtu grada, tijekom rata bila je Sarajlijama mjesto za opskrbu raznim potrepštinama. Ondje su građani mogli kupiti hranu i druge proizvode koji su im bili potrebni da prežive teške ratne dane. 

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije donio je presudu kojom se Stanislava Galića, zapovjednika snaga RS koje su opsjedale grad, osudio na kaznu doživotnog zatvora, između ostaloga i za napad na Markale.   

Krvavi pokolj na Markamala stavlja se na teret i bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću i glavnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, koji su na Haškom sudu nepravomoćno osuđeni na 40 godina, odnosno na doživotni zatvor.