U HRVATSKOJ se sve češće govori o inflaciji odlikaša, a nastavnici i psiholozi kažu kako se iza izvrsnih rezultata krije sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost. Tim problemom pozabavila se HTV-ova emisija Labirint.

Žarko Gazzari, profesor hrvatskog jezika u Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, smatra da se odnos države prema nastavnicima temeljito promijenio. "Nekada je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi, dok se danas roditelji često sukobljavaju s nastavnicima i posežu za inspekcijama", naveo je.

Upozorio je na trend opadanja nastavničkog autoriteta. "Kad sam ja počeo prije 35 godina raditi, kada si imao onaj plavi papirnati imenik, imao si svoj autoritet kada si ušao u razred", kazao je. Tvrdi kako je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja pod svaku cijenu mora izbjeći, pri čemu nastavnik ostaje nezaštićen i kriv već samim dolaskom inspekcije.

Profesor hrvatskog i filozofije: Teško je snalaziti se u administrativnoj šumi

Sličan trend primjećuje i Danijel Tomašić, profesor hrvatskog jezika i filozofije u Gornjogradskoj gimnaziji. Uvjeren je da učenici danas dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i nerazvijenim radnim navikama.

"Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija, jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda", napomenuo je. Roditeljski pritisak dodatno pojačava strah od inspekcije, koja, prema njegovu iskustvu, uvijek može pronaći proceduralnu pogrešku.

"Činjenica je da ako inspekcija dođe, oni će vam sigurno nešto naći. Zato što su naši pravilnici, odnosno svi dokumenti po kojima mi trebamo raditi, to je gomila papira, pravilnika i dodataka. To je administrativna šuma u kojoj se jako teško možeš snalaziti", požalio se.

Učiteljica razredne nastave: Izvrsnost se zamjenjuje iluzijom uspjeha

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da ni odlični učenici nekada nisu imali isključivo petice te da je ocjena bila realna mjera znanja. "Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila", kazala je.

Tvrdi kako je sveprisutna glorifikacija izvrsnosti u društvu. "Nekako mi se čini da je cijelo društvo počelo cijeniti samo one najbolje. Ako pogledate društvene mreže, ako pogledate televiziju, svi su najljepši, svi su najbolji, svi su posebni, a to jednostavno nije tako", navela je.

Smatra da takav pristup dugoročno stvara društvo bez kvalitetnih majstora i stručnjaka, jer se izvrsnost zamjenjuje iluzijom uspjeha.

Profesorica engleskog: Roditelji praktički upisuju petice svojoj djeci u dnevnik

Profesorica engleskog jezika Ana Majnarić istaknula je da petice sve češće ne odražavaju znanje, nego roditeljski pritisak. Napomenula je kako je svaka ocjena ispod petice povod za dolazak roditelja u školu, često s ciljem promjene ocjene, a ne pomoći djetetu.

"Nastavnici su postali 'životinje za odstrel' te se sustav administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih. Mi smo zamjenjivi, a ja sam jedina dodirna točka prosječnog Hrvata s državnim aparatom", rekla je.

Dodala je kako je situacija svakim danom sve gora. "Situacija je iz dana u dan sve gora i gora i vama vaša diploma zapravo ničemu ne služi 'jer roditelji su ti koji su diplomirali te predmete' i roditelji su ti koji praktički upisuju petice svojoj djeci u dnevnike", ustvrdila je.

Psihologinja: U savjetovališta sve češće dolaze izvrsni učenici

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorila je na ozbiljne posljedice takvog sustava na mentalno zdravlje djece.

"Petica više nije ocjena nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta sve češće dolaze izvrsni učenici s izraženim perfekcionizmom, tjeskobom i osjećajem da nisu dovoljno dobri, pa čak i s oblicima samoozljeđivanja zbog 'neuspjeha' poput četvorke", naglasila je.

Posebno je istaknula da pritisak proizlazi iz šireg društvenog konteksta koji glorificira savršenstvo i stalno traži "najbolju verziju sebe". Objašnjavajući promjene u roditeljskom pristupu i društvenim pritiscima, psihologinja Nataša Jokić Begić ističe porast individualne kulture.

"Nove generacije roditelja zaštićuju svoju djecu, ali radi se o širem društvenom konceptu. Ušli smo, baš kao i cijeli svijet, u vrlo individualističku kulturu u kojoj roditelj sto puta čuje rečenicu 'ti si odgovoran za svoju djecu'. Međutim, s druge strane, ne dajemo mu vremena da se bavi svojom djecom", navela je.

Komentirala je i dodatne suvremene pritiske današnjeg roditeljstva. "Stalno nam se poručuje da budemo kvalitetni roditelji, da vodimo brigu o svom djetetu. Dolazi do toga da roditelj previše strepi nad djetetom", zaključila je.