DOKUMENT od 62 stranice, čiji je autor milijarder Jared Isaacman, nominiran od strane Donalda Trumpa za čelnika NASA-e, otkriva opsežan i kontroverzan plan za budućnost svemirske agencije. Iako je Isaacman priznao postojanje dokumenta nazvanog "Projekt Atena", tvrdi da su neki njegovi dijelovi zastarjeli, što je potaknulo brojna nagađanja o smjeru u kojem bi vodio 67 godina staru instituciju, piše CNN.

Podsjetimo, Isaacman je sebe opisuje kao "relativno apolitičnog" i "umjerenog konzervativca", a ima i podršku moćnog tehnološkog poduzetnika i bivšeg Trumpovog savjetnika Elona Muska. On je direktor i osnivač tvrtke Shift4 za obradu kartičnih plaćanja, te s Muskom blisko surađuje otkako je kupio svoj prvi čarter-let putem SpaceX-a, piše CBS News.

"Projekt Atena"

Procurjeli dokument, datiran u svibnju 2025., predlaže korjenite promjene, uključujući prenamjenu nekih NASA-inih centara s fokusom na nuklearni električni pogon, uspostavu novog programa za istraživanje Marsa te usvajanje filozofije "ubrzaj/popravi/izbriši" (eng. "accelerate/fix/delete") za transformaciju agencije. Isaacman, čija je prva nominacija povučena da bi prošlog utorka bio ponovno predložen, izjavio je kako je "Projekt Atena" zamišljen kao "dokument koji će se dorađivati prikupljanjem podataka nakon potvrde".

"Smatram da je bolje imati plan pri preuzimanju odgovornosti tako velike kao što je vodstvo NASA-e, nego uopće nemati plan", poručio je u izjavi. Unatoč tome, plan je izazvao zabrinutost. "Mislim da predstavlja dramatičniji skup promjena nego što su mnogi u svemirskoj zajednici očekivali", rekao je Casey Dreier, voditelj svemirske politike u neprofitnoj organizaciji Planetary Society.

Borba za prevlast u NASA-i?

Prema izvoru upoznatom sa situacijom, čini se da je curenje ovog dokumenta u javnost bilo dio pokušaja Seana Duffyja, ministra prometa koji privremeno vodi NASA-u, da potakne kontroverze i osujeti Isaacmanovu ponovnu nominaciju.

Izvorni dokument navodno je imao više od 100 stranica, a Isaacman je napravio samo tri tiskane kopije skraćene verzije koje je podijelio Duffyju i njegovom šefu kabineta.

Duffy je, kako je CNN ranije izvijestio, privatno izrazio želju da trajno ostane na čelu agencije, što je njegov glasnogovornik kasnije demantirao. Isaacman je, s druge strane, pohvalio Duffyja, rekavši kako vjeruje da ima "izvrsne instinkte i da je izvrstan komunikator".

Put na Mars i nuklearni pogon

Jedan od najambicioznijih prijedloga u "Projektu Atena" je uspostava novog programa za Mars pod nazivom "Olympus". Vizija je uskladiti NASA-u s ciljem SpaceX-a da sljedeće godine pošalje bespilotnu letjelicu Starship na Mars, što bi, prema izvoru, bila "više-manje besplatna misija" koju bi NASA podržala uz minimalne troškove.

Dokument također snažno zagovara razvoj nuklearnog električnog pogona, tehnologije koja bi omogućila brže misije u dubokom svemiru. Isaacman i bivši predsjednik Zastupničkog doma Newt Gingrich u zajedničkom su članku istaknuli: "Naši konkurenti ne čekaju. Kina i Rusija intenzivno ulažu u nuklearne svemirske tehnologije. Ako Amerika želi voditi, NASA mora ponovno preuzeti teške probleme".

Povratak na Mjesec i uloga SpaceX-a

Iako je Trump ranije pokazivao interes za Mars, Mjesec se ponovno pojavio kao jasan politički prioritet zbog obnovljene svemirske utrke s Kinom, koja planira poslati svoje astronaute na površinu Mjeseca do 2030. godine. Misija Artemis III, ključni korak u američkom povratku na Mjesec, trenutno ovisi o SpaceX-ovoj letjelici Starship.

Privremeni šef NASA-e Sean Duffy nedavno je signalizirao da bi mogao isključiti SpaceX iz projekta, što je izazvalo oštru reakciju Elona Muska. Isaacman, koji je Muskov prijatelj, nije se javno izjasnio, no izvor tvrdi da namjerava surađivati s tvrtkom koja najbrže isporuči lander spreman za astronaute.

Neizvjesna budućnost znanosti

Plan sadrži i kontroverzne prijedloge vezane za znanstvena istraživanja. Jedna od najkritiziranijih točaka je namjera da se NASA "izvuče iz posla klimatske znanosti financirane poreznim obveznicima i prepusti to akademskoj zajednici".

Isaacman je kasnije pojasnio da se koncept "znanosti kao usluge" primarno odnosi na kupnju podataka od privatnih satelitskih tvrtki umjesto gradnje vlastitih, čime bi se oslobodila sredstva za druge misije.

Unatoč kritikama, javno je branio znanstvene programe i čak ponudio vlastiti novac za lansiranje svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman. "Sve što sugerira da sam protiv znanosti ili da želim prepustiti tu odgovornost vanjskim suradnicima jednostavno je neistinito", izjavio je.

Reorganizacija i promjena kulture u agenciji

Isaacmanov plan predviđa i ubrzanu reorganizaciju agencije, koja je već izgubila oko 4.000 zaposlenika. Cilj je provesti "jedinstvenu, podacima vođenu reorganizaciju usmjerenu na smanjenje slojeva birokracije".

Dokument također predlaže promjenu pristupa riziku. "Osigurat ćemo da sigurnost bude u prvom planu naših odluka, ali postizanje misije NASA-e znači prihvaćanje da su neki rizici vrijedni preuzimanja", stoji u dokumentu. Bivši astronaut Garrett Reisman pozdravio je ovaj pristup, rekavši da je NASA možda postala previše averzivna prema riziku nakon katastrofe shuttlea Columbia 2003. godine.

Vođa spreman na promjene

Unatoč kontroverzama, Isaacman je cijenjen u svemirskoj industriji kao strastven i vizionarski vođa. Kao osnivač tvrtke Shift4 i sudionik dviju samofinanciranih svemirskih misija, predstavlja neortodoksan izbor za čelnika NASA-e, a u svojim javnim istupima sugerirao je da namjerava voditi agenciju otvorenog uma.