EUROPSKA unija planira da njezin takozvani "zid dronova" bude potpuno funkcionalan i integriran u "mrežnu sposobnost dronova" do kraja 2027. godine, prema procurjelom nacrtu dokumenta "Defence Readiness Roadmap 2030" do kojeg je došao Euronews.

Dokument, koji će Europska komisija službeno predstaviti sutra, rezultat je višemjesečnih razgovora između izvršnog tijela EU-a i država članica o potpunoj obnovi obrambene politike Europske unije suočene s agresivnim postupcima Rusije.

Devet prioritetnih područja sposobnosti

EU je, kako navodi Euronews, već odredila devet prioritetnih područja sposobnosti u koja članice moraju hitno ulagati, uključujući streljivo, tehnologiju dronova i protudronsku tehnologiju, a Komisija je ranije ovog mjeseca predložila da se četiri paneuropska "flagship" projekta dodatno prioritetno razvijaju.

Riječ je o Eastern Flank Watchu, koji uključuje europski "zid dronova", zatim o sustavu zračne obrane Air Defence Shield te obrambenom svemirskom štitu naziva Defence Space Shield.

Hitnost "zida dronova" i vremenski okvir

Plan prvi put daje vremenski okvir u kojem Komisija procjenjuje kada bi ti projekti mogli biti operativni.

Navodi se da su Eastern Flank Watch i "zid dronova" najhitniji. Također se predviđa da će potonji biti potpuno funkcionalan i integriran u mrežnu sposobnost dronova do kraja 2027., dok bi Eastern Flank Watch trebao postati operativan "do kraja 2028.".

"Protudronske sposobnosti bit će osmišljene kao višeslojni, tehnološki napredan sustav s interoperabilnim mogućnostima za otkrivanje, praćenje i neutraliziranje dronova, kao i sposobnostima za napad na ciljeve na tlu korištenjem dronova za precizne udare", stoji u dokumentu.

"Protudronski kapacitet trebao bi biti potpuno interoperabilan i povezan među državama članicama, omogućujući europsku situacijsku svijest, zajedničko djelovanje i zaštitu kritične infrastrukture zajedno s NATO-om", dodaje se.

Dokument također nudi dodatna pojašnjenja o temi vojne mobilnosti, koja je definirana kao još jedno prioritetno područje, a o kojoj će se objaviti poseban paket mjera idućeg mjeseca.

Rokovi za obrambenu nabavu

Kako dalje piše Euronews, Komisija očekuje da će područje vojne mobilnosti diljem EU-a, s usklađenim pravilima i procedurama te mrežom kopnenih koridora, zračnih luka, luka i pomoćnih elemenata koji osiguravaju neometan prijevoz vojnika i vojne opreme diljem Unije, u bliskoj suradnji s NATO-om, biti uspostavljeno "do kraja 2027.".

Nekim državama članicama trenutačno treba i do 45 dana za obradu zahtjeva drugih članica EU-a za premještanje vojski ili vojne opreme unutar njihovih granica.

Cilj različitih obrambenih inicijativa koje je Komisija dosad predložila, uključujući i program obrambenih zajmova SAFE, jest potaknuti zajedničku nabavu obrambenih kapaciteta te ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB). Smatra se da bi to moglo smanjiti troškove, ubrzati isporuke i poboljšati interoperabilnost među oružanim snagama država članica.

Plan postavlja nove ciljeve prema kojima bi države članice trebale do kraja 2027. organizirati najmanje 40% obrambene nabave kao zajedničku nabavu te do kraja 2030. najmanje 60% svojih proračuna za obrambene nabave usmjeriti prema EDTIB-u i Ukrajini.

Financiranje "zida dronova"

No, plan ne navodi nove izvore financiranja za povećanje obrambenih kapaciteta Europe, unatoč zahtjevima više država članica, navodi francuski medij.

Plan ponavlja da se u prijedlogu novog višegodišnjeg proračuna EU-a planira povećanje obrambenog financiranja na 131 milijardu eura, od čega bi vojna mobilnost dobila 18 milijardi eura, što je značajan rast u odnosu na sadašnjih 1.76 milijardi.

Umjesto toga, ponovno se poziva na napredak u uspostavi Unije štednje i ulaganja koja bi trebala olakšati privatna ulaganja u sektor te ističe dodatno financiranje iz Europske investicijske banke (EIB), uključujući "fond fondova" vrijedan milijardu eura za ulaganja u dionice, kojim bi se podupirao brzi rast obrambenih start-upova i projekata povezanih s obranom, a koji bi trebao biti uspostavljen do kraja ove godine.

Isticanje suverenosti država članica EU-a

U planu se također naglašava da će zemlje zadržati kontrolu, ističući da su "države članice suverene i da će to i ostati kada je riječ o njihovoj nacionalnoj obrani."

Unatoč pažljivo biranim riječima, neke se članice protive većoj ulozi Europske unije u obrani - području koje je tradicionalno bilo u nadležnosti nacionalnih vlada. "Najviši cilj mora biti stvaranje uvjeta kako bi države članice mogle ispuniti svoje nacionalne i međunarodne ciljeve sposobnosti", navodi Njemačka u svom službenom doprinosu za plan EU-a "Defence Readiness Roadmap 2030".

Švedski doprinos, koji je kružio među diplomatima, navodi da "pokazatelji moraju biti orijentirani na rezultate i usmjereni na mjerenje opipljivih postignuća", umjesto da se traži do koje mjere države koriste određene alate poput zajedničke nabave.

Prijetnje iz Bliskog istoka i Afrike

Vojni plan, koji se priprema od ljeta, nastoji odgovoriti na zabrinutosti u cijelom bloku, ne samo onih zemalja koje se osjećaju najugroženijima od Rusije. Uvažavajući zemlje južne Europe poput Italije i Španjolske, navodi se da Europa ne može priuštiti da bude slijepa na prijetnje koje dolaze iz drugih dijelova svijeta, spominjući Bliski istok i Afriku, navodi POLITICO.

Nacrt također naglašava da će EU blisko surađivati s NATO-om. Savez i neke nacionalne prijestolnice zabrinuti su da bi Bruxelles mogao uspostaviti paralelnu obrambenu strukturu koja bi zakomplicirala ratne planove umjesto da se neometano integrira s NATO-om.

Cilj je omogućiti Europskoj uniji veću samostalnost u mnogo opasnijem svijetu. "Autoritarne države sve više nastoje utjecati na naša društva i gospodarstva", navodi se u nacrtu.

"Tradicionalni saveznici i partneri također mijenjaju svoj fokus prema drugim regijama svijeta... Europski obrambeni položaj i sposobnosti moraju biti spremni za bojišta sutrašnjice."