IAKO to, s obzirom na dugogodišnje trendove, nije predstavljalo veliko iznenađenje, u većini svjetske javnosti će bez svake sumnje s nelagodom biti dočekana o jučerašnjom razbijanju rekorda u cijeni nafte.

Jučer je cijena nafte na njujorškoj burzi dosegla 75,35 dolara po barelu, da bi se pred kraj dana spustila na 75,15 dolara.

Stalni porast cijena nafte se najčešće tumači sve većom napetošću oko Irana - drugog po veličini proizvođača nafte na svijetu - čija je vlada pod diplomatskim i vojnim pritiskom zbog razvijanja nuklearnog programa.

Uz strah od prestanka isporuke iranske nafte burzovne špekulacije podgrijavaju i sukobi vojske i lokalnih milicija u naftom bogatoj nigerijskoj Delti, kao i antiameričke izjave Huga Chaveza, ljevičarskog predsjednika naftom bogate Venezuele.

Iako je nafta danas nominalno skuplja nego što je ikada bila u povijesti, financijski analitičari još uvijek tješe javnost kako je, ako se računa inflacija, cijena nafte još uvijek manja od svog povijesnog maksimuma s početka 1980. godine, kada je iznosila 80 današnjih dolara.

No, većina stručnjaka se slaže da je, s obzirom na sve veću potražnju za naftom od strane brzorastućih gospodarstava Indije i Kine i sve manju sposobnost naftne industrije da tu potrebu utaži, probijanje i tog psihološkog plafona gotovo neizbježno u bliskoj budućnosti.

Tadašnja naftna kriza, izazvana islamskom revolucijom u Iranu, je ostala zapamćena zbog ogromnih poremećaja u svjetskoj ekonomiji i nestašica goriva koje su, između ostalog, vladu bivše Jugoslavije i niza evropskih država natjerale da uvode sustav vožnje "par-nepar".

D.A.