PRISTUPNI paket za Crnu Goru trebao bi postaviti model za financiranje budućih proširenja Europske unije, što dodatno komplicira već napete rasprave o sljedećem dugoročnom proračunu. Europska komisija prošlog je mjeseca predstavila financijski paket za pristupanje Crne Gore, koja trenutno predvodi proces među zemljama kandidatkinjama.

Gospodarski trošak ulaska te države Zapadnog Balkana s oko 626.000 stanovnika procijenjen je na 3,2 milijarde eura, piše Euronews.

Reforma pristupnog procesa

Iako je financijski učinak minimalan u usporedbi s dugoročnim proračunom EU-a od gotovo dva bilijuna eura, utjecaj Crne Gore na osjetljive pregovore mogao bi biti znatno veći od onoga što njezina veličina sugerira. „Financijski paket za Crnu Goru bit će sporan, ne toliko zbog samog iznosa, koliko zbog načela“, rekao je diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme.

Proces proširenja EU-a, koji je godinama bio u zastoju nakon ulaska Hrvatske 2013., dobio je novi zamah. Dužnosnici Komisije ističu da je u zadnjih šest mjeseci ostvaren veći napredak nego u proteklom desetljeću. 

Taj je poticaj, međutim, pokrenuo i zahtjeve za reformom pristupnog procesa, pa nekoliko europskih glavnih gradova predlaže nove demokratske zaštitne mehanizme i postupnu integraciju za kandidatkinje poput Ukrajine. Crna Gora, za koju je prije nekoliko tjedana počela izrada pristupnog ugovora, tako je postala testni slučaj za budući val proširenja.

Istovremeno, Komisija priprema svoje prijedloge kako bi preuzela inicijativu u tom području. „Crna Gora je presedan. Ne bi trebala biti, ali to je neizbježno“, rekao je drugi diplomat. Poručio je da države članice žele da se njihovi stavovi iz pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru odraze i na ovom pitanju.

Proračunske implikacije

Glavno sporno pitanje bit će kako financirati dodatne troškove koje donosi ulazak Crne Gore – preraspodjelom postojećih resursa ili pronalaskom novih. Jednako je važno i kakve će to posljedice imati na fondove Unije.

Programi financiranja odraz su različitih političkih prioriteta država članica i glavna su točka razdora u proračunskim pregovorima. Zemlje južne i istočne Europe traže više sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, dok sjeverne članice inzistiraju na ulaganjima u konkurentnost i obranu.

Ako postane članica, Crna Gora bit će neto primateljica, što znači da će iz proračuna povlačiti više novca nego što će u njega uplaćivati. Prema prijedlogu Komisije, znatan dio kohezijskih i poljoprivrednih sredstava došao bi iz resursa koje je Crna Gora trebala dobiti kroz program „Globalna Europa“, namijenjen razvojnoj pomoći.

Dodatni izvori

Drugim riječima, jednom kada Crna Gora izgubi pravo na razvojnu pomoć, taj bi se već dodijeljeni novac preusmjerio u poljoprivredne i regionalne fondove, ali pitanje financiranja ostalih programa ostaje otvoreno. Komisija stoga predlaže proporcionalno povećanje sredstava za područja poput obrane i konkurentnosti. Time se želi osigurati da financiranje za sadašnjih 27 članica ne bude ugroženo.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje izvora tog dodatnog novca. To bi zahtijevalo ili nove prihode od poreza na razini EU-a, takozvana vlastita sredstva, ili veće nacionalne doprinose država članica.

Države neto uplatiteljice poput Njemačke i Nizozemske, poznate po štedljivosti, zalažu se za smanjenje ukupnog proračuna EU-a kako bi nacionalni doprinosi bili što manji i vjerojatno će inzistirati na preraspodjeli postojećih sredstava.

Raspodjela novca

Iako je iznos zanemariv za nacionalne proračune, ovo će pitanje postaviti presedan za buduće pristupne ugovore, od manjih zemalja poput Albanije i Moldavije do znatno složenijeg slučaja Ukrajine.

Ishod bi mogao biti važniji od same borbe za moć oko raspodjele novca unutar Unije jer bi mogao djelovati i odbojno na bogatije zemlje koje razmatraju članstvo, a koje bi od početka bile neto uplatiteljice.

Primjerice, Island će krajem kolovoza održati referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora, koji su obustavljeni 2015. godine. „Crna Gora postavlja presedan“, rekao je drugi izvor izravno upućen u temu. „EU će morati biti dosljedna u budućim pristupnim procesima. Pitanje iz kojeg će se fonda uzimati novac bit će vrlo sporno.“