MINISTAR financija Marko Primorac izjavio je uoči sjednice vlade kako nije najavio stavljanje "narodnih obveznica" na tržište, nego da je u razgovoru s novinarkom komunicirao o različitim modalitetima koji postoje te u tom kontekstu to spomenuo samo kao ideju, istaknuvši pritom da državni proračun nije ugrožen te da država nema problema s likvidnošću.

"Želim da bude jasno da nisam ništa najavio, nego sam u razgovoru s novinarkom komunicirao o različitim modalitetima koji postoje u tom kontekstu. Meni se osobno ta ideja čini vrlo prihvatljivom", kazao je Primorac odgovarajući na pitanja novinara. 

"Ovo ne služi Hrvatskoj za punjenje proračuna, on nije ugrožen"

Primorac je gostujući jučer u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada rekao kako se razmišlja o jednom inovativnom modelu financiranja države - narodnoj obveznici. 

Danas je istaknuo, s obzirom na to da su u dijelu javnosti zavladali skepsa i strah, da to ni na koji način ne služi punjenju državnog proračuna niti da je proračun na bilo koji način ugrožen.

"Ovo ni na koji način ne služi Republici Hrvatskoj za punjenje državnog proračuna, niti je on ugrožen, niti imamo problema s likvidnošću, nego anticipira određena kretanja, a ja sam osoba koja voli gledati unaprijed. Ako dođe do značajnijeg povećanja kamatnih stopa, s obzirom da građani imaju prilično velike iznose depozita na računima u bankama na koje primaju vrlo niske kamatne stope, učinilo mi se to kao zgodno rješenje da se zapravo građanima omogući da sudjeluju dominantnije i u tom vidu financiranja i ostvarivanja određenih prinosa i kapitalnih na svoju financijsku imovinu", kazao je.

"Nije riječ o iskorištavanju građana"

Ne radi se, kako je rekao, ni o kakvom iskorištavanju građana niti im je to potrebno kao vladi u smislu da se ne mogu nigdje zadužiti pa su krenuli prema građanima, nego mu se čini da je fer i pošteno da ih, ako se već plaćaju neke kamate koje su prilično visoke, možda ponude i građanima.

"To je bila ideja. Ništa trenutno nismo razradili u tom smislu, ništa nisam najavio, potreba za financiranjem u tom smislu apsolutno nemamo nikakvih, ali anticipirajući određena kretanja za sljedeću godinu to mi se učinilo kao jedna interesantna mogućnost", kazao je.

Na pitanje kada bi građani koji se odluče na takav oblik investiranja mogli dobiti povrat, kazao je kako ne bi htio na to odgovarati s obzirom n to da nije ništa najavio. Ako se bude išlo prema građanima, morat će se strukturirati dospijeća ročnosti na način da to bude građanima prihvatljivo, kazao je.

Likvidnost bankovnog sustava

A s obzirom na to da su banke svojim klijentima sa stambenim kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu počele nuditi njihovo reprogramiranje i fiksiranje kamatne stope, novinari su Primorca pitali strahuje li da će sljedeće godine doći do povećanja kamatne stope, u kojoj mjeri te ima li razloga za zabrinutost građana.

"Ne mogu vam konkretno odgovoriti ni na ovo pitanje", kazao je Primorac napominjući da je likvidnost bankovnog sustava za sada prilično visoka, a već je bilo i komunicirano da će doći do oslobađanja određenog dijela dodatne likvidnosti ulaskom zemlje u eurozonu.

U domaćem financijskom sustavu, naime, likvidnost sada premašuje 86 milijardi kuna.

"Međutim, moramo biti svjesni toga da je, u smislu borbe protiv inflacije, povećanje kamatnih stopa, dakle zaoštravanje monetarne politike, instrument koji je najučinkovitiji u cilju smanjenja cijena, odnosno sprječavanja rasta cijena", istaknuo je.

Kazao je i kako je on to u svojim izjavama u nekoliko ranijih navrata najavljivao te govorio da bi se građani, ako do toga dođe, trebali brinuti i o svojim kreditnim obvezama, fiksiranju kamatnih stopa i svemu što mogu učiniti kako bi zaštitili svoju imovinu i financijske priljeve te bolje upravljali svojim financijskim obvezama.