HRVATSKOJ popodne i navečer prijeti novo nevrijeme, a krajem tjedna stiže jača promjena vremena.

U Hrvatsku stiže nevrijeme iz Slovenije

Nevrijeme popodne očekuju i Slovenci, a kako piše 24ur, mjestimice bi moglo doći do grmljavine, tuče i snažnog vjetra, pišu 24ur. Zbog veće količine oborina danas kasno poslijepodne, navečer i u prvom dijelu noći na srijedu diljem Slovenije može doći do bujica, a rijeke se ponegdje mogu izliti. Postoji i mogućnost veće tuče.

Nevrijeme bi nakon Slovenije trebalo stići u Hrvatsku. 

"Postupan porast naoblake sa zapada. Kasno popodne se ponajprije na sjevernom Jadranu i sjeverozapadu unutrašnjosti očekuje mjestimična kiša i pljuskovi s grmljavinom, lokalno moguće jače izraženi, a navečer i u noći na srijedu proširit će se na istok i jug. Vjetar većinom umjeren jugozapadni i jugoistočni, navečer uz pljuskove prolazno jak sjeverni. Na Jadranu južni i jugozapadni u okretanju na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka od 27 do 31, na moru od 30 do 33 °C", piše DHMZ.

Za cijelu Hrvatsku osim Dalmacije DHMZ je upalio žuti meteoalarm koji označava potencijalno opasno vrijeme. No popodne je za zagrebačku i karlovačku regiju upozorenje promijenjeno iz žutog u narančasto. 

Nestabilno i sutra

I sutra se očekuje nestabilno vrijeme u većem dijelu zemlje.

"Uz više oblaka u noći i ujutro još ponegdje kiša, lokalno i pljuskovi s grmljavinom, uglavnom na istoku i jugu. Potom na Jadranu pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano, a kratkotrajni popodnevni pljuskovi mogući su u gorju i unutrašnjosti Dalmacije i Istre. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni.

Na Jadranu većinom umjereno jugo i južni vjetar, prijepodne na sjevernom dijelu prolazno jaka bura, podno Velebita na udare olujna. Najniža temperatura zraka od 15 do 18, na moru između 21 i 26 °C. Najviša dnevna između 27 i 32 °C", piše DHMZ.

Nestabilno će biti i nakon srijede, iako će u srijedu, a posebno u četvrtak, u većini zemlje biti dosta sunca pa i vruće. Nova promjena, jača od prethodne, stiže u petak. Očekuju nas pljuskovi, grmljavina i pad temperatura, i to u cijeloj zemlji. 

Velika prognoza Zorana Vakule

Meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je veliku prognozu koja obuhvaća i analizu vremenskih prilika u dosadašnjem dijelu ljeta.

Kao što je uobičajeno kod ljetnih lokalnih pljuskova, količina oborine bila je nejednoliko raspoređena. No, može se zaključiti kako je kišovitije bilo u zapadnim kopnenim krajevima i osobito na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bilo najizraženijeg manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti.

Pritom, napominje Vakula, valja istaknuti kako je prema trenutačno dostupnim podacima, koje još trebaju provjeriti klimatolozi DHMZ-a, u Rijeci ovo bio najkišovitiji srpanj od 1948. godine, od kada se obavljaju službena mjerenja na toj postaji DHMZ-a. Ukupna srpanjska količina oborine bila je 216,7 mm ili litara po četvornome metru, a dosadašnji rekord bio je iz srpnja 1960. - 201,3 mm.

Istodobno je na postaji Split Marjan tijekom srpnja izmjereno samo 2,5 mm oborine. Manje od toga od 1948. godine bilo je samo 5 puta u srpnju - najmanje 1993. i 2013. godine, samo 0,3 mm.

Srpanj nije rekordan, ali je među 10 najtoplijih 

Premda je tijekom nedavnih najava vrućih dana i toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje bilo komentara oblika: "Pa ljeto je, kad će biti vruće ako ne sada.", "Imali smo mi i većih vrućina - nije ovo ništa", i sličnih - nadam se da će barem nekima biti zanimljivo znati kako je srednja srpanjska temperatura zraka u većini Hrvatske bila za 1 do 2 °C viša od prosjeka iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Naravno, službenu će ocjenu uskoro dati klimatolozi DHMZ-a. Srećom, ona neće biti rekordna, kao što se za ovaj srpanj procjenjuje na globalnom nivou.

No, iz prema trenutačno dostupnim podacima može se zaključiti kako je u Rijeci, primjerice, ovogodišnji srpanj bio 8. najtopliji u povijesti mjerenja na toj postaji, u zagrebačkom Maksimiru 7., na splitskom Marjanu i Osijeku 5., Dubrovniku i Gospiću 3., a na Zavižanu čak 2. 

Podjednako srpnju, i dosadašnji dio ove godine, razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja, u većini je Hrvatske bilo među 8 najtoplijih takvih razdoblja u znanoj nam povijesti službenih mjerenja. 

Zagreb je na korak do rekorda po količini oborina ove godine. Na 2. je mjestu, naime, ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2023. godine na postaji Zagreb Maksimir. Više od ovogodišnje 692 litre po četvornome metru u prvih 7 mjeseci bilo je samo 2014. godine. Na Jadranu su manja odstupanja. U Dubrovniku čak postoji manji manjak u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima.

Hoće li stabilnije vrijeme biti u kolovozu?

Danima se već najavljuje kako će početkom kolovoza biti promjenjivo vrijeme, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne za doba godine, a osobito tijekom prvog vikenda i osjetno nižom od uobičajene. Pljuskovi s grmljavinom bit će opet česti, i to već do kraja ovog utorka te posebice u noći na srijedu, pa ponovno najvjerojatnije u drugom dijelu petka i u subotu prijepodne. 

Ponegdje će opet biti i olujnog nevremena, i to ne samo u većini unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, nego i u južnijim krajevima. Stoga bi valjalo pozornije pratiti svakodnevne vremenske prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave stručnjaka DHMZ-a, koja su osim na njihovim mrežnim stranicama i u europskom MeteoAlarm sustavu, kaže Vakula.

Prognoze za drugo i treće desetodnevlje kolovoza nisu još dovoljno pouzdane, ali može se primijetiti kako je sve veća vjerojatnost dugotrajnijeg razdoblja suhog, stabilnog i razmjerno toplog vremena ne samo na srednjem i južnom Jadranu, gdje ga je bilo i u srpnju, nego diljem Hrvatske i bliže okolice.

A jesen?

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze za jesen - razdoblje rujan-studeni - ne trebamo se bojati ni hladnoće, ni suše. U većini Hrvatske i srednja sezonska temperatura zraka i ukupna sezonska količina oborine vjerojatno će biti viša/veća od prosjeka. Ali naravno, riječ je o dugoročnoj prognozi, koja ima još puno prostora za napredak, zaključuje Vakula.