VEĆ MJESECIMA traju oružani sukobi kriminalnih klanova koji su u posljednjih nekoliko tjedana eskalirali pa su tako živote u unakrsnoj vatri i podmetanju bombi izgubili i slučajni prolaznici. Do sada je poginulo 12 osoba, a pucanje i eksplozije podmetnutih bombi gotovo svake noći odjekuju po široj okolici Stockholma.

Razgovarali smo s Hrvatima koji žive u Švedskoj. Oni su nam kazali da se osjeti pad sigurnosti u državi, da se čini da policija i vlast imaju sve manji utjecaj na nerede, a ono što je najgore, svjedoče pogiblji nedužnih ljudi koji su izgubili živote tijekom ovih sukoba. 

“Nemamo više kontrolu na granicama, ulazi tko hoće” 

Darko Brajković u Stockholmu živi 55 godina. Kao dječak došao je s roditeljima iz Pazina. On smatra da u današnje vrijeme ne postoji sasvim sigurna zemlja, a da je to pojačano Schengenom, odnosno smanjenom kontrolom na granicama država. 

“Postoje mnoge zemlje u kojima je život opasniji od onoga u Švedskoj. Pratim sve što se piše u medijima. Mafija koja stoji iza ovih napada u Švedskoj izaziva nerede i u Istanbulu, ali o tome se ne piše toliko.

Mislim da ne postoji niti jedna zemlja koja je jako sigurna, ako samo pogledate, možete putovati bilo gdje u Europi ako ste europski građanin. Prije se to kontroliralo i znalo se tko kamo putuje, a danas toga nema jer više nemamo nikakve kontrole na granicama.

Mafije ima svugdje pa tako i kod nas. U početku se švedska mafija bavila drogom, ali sada mislim da je sve isključivo u novcu, i stvar se zakomplicirala jer ubijaju ljude. Počeli su dizati kuće u zrak, što pogađa velik broj ljudi. 

Svi govore da je ovdje sigurno, ali neredi pokazuju suprotno jer su se klanovi počeli međusobno obračunavati. Ta mafija je u početku htjela da ih se što manje vidi i da samo zaradi novac, a sada o njima čitamo u novinama. Počeli su se međusobno svađati i svađati, ali treba znati da to nije problem samo mafije u Švedskoj jer vođe koje ih kontroliraju nisu u Švedskoj, pa je problem puno dublji. Oni određuju sve”, kaže. 

“Postavljaju eksplozive u kuće rodbine klanova i onda stradaju i okolne kuće"

Priča nam kako je u međuvremenu švedska mafija počela funkcionirati kao poslovna korporacija. Za svoju sigurnost se, kaže, ne boji, jer živi u dobrom kvartu, ali ističe da su klanovi počeli paliti kuće rodbine svojih suparnika te da sada više nitko ne zna ima li koga u susjedstvu koji je rođak nekog od članova bandi te da ih je zato strah da ne bi došlo do napada.

Istaknuo je kako su bande počele podmetati bombe u kuće rodbine svojih neprijatelja te je u jednom naselju u Stockholmu prilikom raznošenja kuće nastradalo i nekoliko okolnih zbog čega je jedna od susjeda izgubila život. 

“Mafija je drogu počela uvoziti u Švedsku osamdesetih godina. Sada su droge manji dio problema jer ta mafija danas funkcionira kao poslovna korporacija. Ljudi koji žive u Švedskoj oduvijek su znali da kriminal postoji oko njih, no to je nasilje postalo vidljivo prije četiri godine, tijekom pandemije. 

Nadam se promjeni ove situacije, ali za sebe mogu reći da se ne bojim jer živim u sigurnom naselju. Naravno, postoje manje sigurne četvrti za život u kojima žive mnogi ljudi koji su se doselili u Stockholm, nezaposleni su i žive od socijalne pomoći. Mafije su počele paliti kuće jer ne žele ubijati svoje suparnike, nego njihove obitelji. U opasnosti je svatko tko im je u bliži ili dalji rođak i sad se ne zna tko je s kim u susjedstvu u rodu, što stvara strah među ljudima. Dakle, napad se može dogoditi svakome. 

Postaje sve gore i gore i sada je samo pitanje rješenja, a to je tko će prvi odustati. Prije nekoliko dana bio je napad u kojem su digli u zrak kuću u jednom naselju, ali je eksplozija bila toliko jaka da je uništila i okolne kuće, a žena koja živi pored kuće u kojoj je bila eksplozija je poginula.  

To je najveći problem. Prije su se međusobno ubijali, a sada ubijaju sve one koji su u srodstvu s članovima bandi i to je jako opasno. Sve je to značajno poraslo u zadnjih godinu dana”, ispričao nam je Darko Brajković. 

“Na poslu imamo upute za slučaj pucnjave” 

Marko Horvat dvije godine živi i radi u Jönköpingu i iako je udaljen od žarišta napada, kaže da je u međuvremenu bio u Malmöu i Stockholmu te da se vidi da se sigurnost države, otkada je on tamo, promijenila. I sam priča da mu na poslu na radnoj ploči stoje upute u slučaju pucnjave.  

“Sigurnost se dosta promijenila u zadnje dvije godine baš zbog toga. Osjeti se nemir i navečer nema toliko ljudi na ulicama, ali ovdje gdje ja živim još nije bilo pucnjava. Ljudi su nekako pažljiviji kad izlaze navečer”, priča nam Marko pa nastavlja: 

“Politika se sad okrenula prema ograničavanju imigracija dok je prije bila za imigrante. Ovdje gdje ja živim ima bandi, ali je mirnije. U gradu je sigurno osim što se za svaki slučaj mora zaobilaziti određene predjele grada. 

Bio sam u oba navedena grada i mogu reći da se za svaki slučaj mora ići doma čim padne mrak jer se nikad ne zna kada će izbiti neka pucnjava i kada će se netko naći u unakrsnoj vatri. Sigurnije je u Hrvatskoj, i to puno sigurnije nego u Švedskoj, jer u pojedinim dijelovima zemlje policija sada govori osobama koje dolaze da im ne mogu garantirati sigurnost nakon šest navečer”, ispričao je Indexu Marko Horvat.  

“Sve je više policije na ulicama. Da ste me prije tri godine pitali da će do ovoga doći, rekao bih da nema šanse” 

Petar Šindija živi u Göteborgu, drugom najvećem gradu u državi. Kaže da, što se tiče generalnog osjećaja sigurnosti, on u Göteborgu nema osjećaj da se nešto događa jer se ne događa tu, već u Stockholmu i Malmöu. Ipak, kaže da se ljudi generalno osjećaju nesigurno. 

“Mislim da se mnogi u startu osjećaju nesigurno prije svega zbog ekonomske krize koja nas je pogodila, a znamo da ekonomske krize za sobom često vuku kriminal, kulturološke ispade i tako dalje. 

Da ste me prije tri godine pitali je li ovakvo nešto uopće moguće u Švedskoj, rekao bih da nema šanse. Povjerenje građana u sustav (i policiju) je tada bilo izuzetno visoko, a sada se čini da ni policija, ni vlada, a ni građani ne vjeruju da je policija u stanju izaći na kraj s novim izazovima.  

Ja se osobno ne bojim, ali primjećujem više policije na ulicama. Što se narušene sigurnosti tiče, mislim da je u cijeloj Europi narušena već godinama, ali u nekim krajevima taj trend je nešto novo pa je veći šok ljudima u Stockholmu nego primjerice ljudima u Parizu”, ispričao nam je Petar Šindija.  

Rat unutar kriminalne organizacije proširio se na ulice. Zbog toga je poginulo 12 ljudi 

Nasilje u Švedskoj je posljedica obračuna unutar švedske kriminalne organizacije Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog nekadašnjeg prvog suradnika Ismaila Abdoa. 

Rawa Majid, poznat kao Kurdska lisica, odrastao je u Uppsali, ali od 2018. živi u Turskoj. Glavni je vođa Foxtrota kojeg se povezuje s brojnim pucnjavama i bombaškim napadima. Banda je poznata po regrutiranju vrlo mladih osoba pa su tako u uličnim ratovima švedskih bandi izvršitelji, a i žrtve, vrlo često mladi između 13 i 16 godina. 

U sukobu je, osim s Abdoaom, i s nekoliko drugih kriminalnih skupina i bivših članova Foxtrota. Za njim je u kolovozu 2020. raspisana međunarodna tjeralica zbog kaznenih djela vezanih uz drogu i ubojstva te je proglašen jednim od najtraženijih kriminalaca u Švedskoj.

Majidovi roditelji su iz iračkog Kurdistana, ali on je rođen u Iranu, čiji je državljanin. Obitelj se nastanila u Uppsali u Švedskoj dok je bio beba. Majid je napustio Švedsku 2018. godine, nakon što je počeo dobivati prijetnje smrću. 2020. godine kupio je tursku putovnicu zahvaljujući izdašnim investicijama te ga zbog toga Turska odbija izručiti. 

Švedska policija je podijelila obavještajne podatke o operaciji hvatanja Majida s turskom policijom na najvišoj razini, ali su obavještajni podaci procurili članovima kriminalne mreže Foxtrot 2022. godine. Zamjenik premijera Švedske čak je zaprijetio obustavom financijske pomoći Švedske Turskoj ako Majid ne bude izručen, ali je kasnije povukao tu izjavu.