U PASTORALNOM centru sv. Bone Franjevačkog samostana u Vukovaru gvardijan fra Ivica Jagodić predstavio je u ponedjeljak izložbu u nastajanju posvećenu poginuloj, nestaloj i ubijenoj djeci u Vukovaru u neposrednom okruženju tijekom 1991. i 1992. godine.

Stalni postav buduće izložbe, koja će svoje mjesto imati u Pastoralnom centru sv. Bone, proizlazi iz knjige Mama, ne vidim nebo autorice Ani Galović, u kojoj su obuhvaćene dostupne informacije o 34 poginula, nestala i ubijena vukovarska djeteta na području Vukovara i na rubnim mjestima vezanima za taj grad tijekom bitke 1991., a zatim i tijekom okupacije tzv. SAO Krajine 1992. godine, rekao je fra Ivica Jagodić predstavljajući projekt.

Postavljene ilustracije i fotografije hod su kroz bitku za Vukovar u vremenu okupacije te prate datume stradanja svakog dječjeg života sve do lipnja 1992. i posljednje biografije, istaknuo je i dodao kako je riječ o početku inicijative stalnog postava koji će sadržavati fotografije stradale djece, njihove osnovne biografske podatke i podatak u kojoj su dobi bili lišeni života.

"Neki su bili skroz maleni"

"Neki su bili skroz maleni, a nekima je falilo svega sedam dana do punoljetnosti, kao Tomislavu Baumgertneru. Zanimljivo će biti promatrati sva njihova stradanja jer su stradali na zaista čudne načine. Upravo onako kako rat može biti okrutan prema svima tako je bio okrutan i prema toj nevinoj i nedužnoj djeci", rekao je fra Ivica Jagodić dodajući kako je nakana vukovarskih franjevaca buditi svijet o tome kako je rat odnio puno više nego što se može shvatiti.

Istaknuo je da je 2717 žrtava agresije i okupacije Vukovara jako velik broj, a manjak tih ljudi koji bi, kako je rekao, da su poživjeli vjerojatno imali obitelji i unuke, danas se itekako osjeti u Vukovaru.

Po riječima Dražena Živića iz vukovarskog Centra Instituta Ivo Pilar, još se ne zna točan broj stradalih u bitki za Vukovar. "Imena ta 34 djeteta su vjerojatno nezaokružena priča, a što je ovdje važno je činjenica da ova djeca nisu samo stradala kao rezultat borbenih djelovanja već i u neposrednim okršajima u izravnom dodiru zaraćenih strana", rekao je Živić i dodao kako hrvatsko društvo mora učiniti sve da se dozna sudbina svakog stradalog čovjeka u Vukovaru i otkriju sve okolnosti pojedinog stradanja, a - ako je ikako moguće - i počinitelji tih zločina te da ih se primjereno kazni.

"Prije svega moramo poraditi da ova nevina dječja žrtva postane dio hrvatskog memorija, sjećanja na te teške, ali i slavne dane vukovarske i hrvatske prošlosti", poručio je Dražen Živić.

Autorica budućeg postava Žaklina Kurmaić je istaknula da se tragedija djece u Vukovaru ne može mjeriti od slučaja do slučaja jer je ona zajednička, što će se, objasnila je, vidjeti i u budućem postavu izložbe koji je zamišljen tako da je povezuje crvena linija koja će se od prve žrtve nadovezivati na svaku sljedeću i simbol je mučeništva najnevinijih žrtava Domovinskog rata.