URED pravobraniteljice za djecu predložio je ponovno uvrštavanje socijalnih radnika kao stručnih suradnika u škole s ciljem ranog prepoznavanja i prevencije socijalnih rizika s obzirom na to da je u procesu izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

"Školski socijalni rad, kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada, može značajno doprinijeti sustavu odgoja i obrazovanja u zaštiti prava i dobrobiti djece, posebno djece u riziku i potaknuti promjene koje postojeća praksa zahtijeva", priopćeno je danas iz ureda pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević.

Izvijestili su kako su na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika skrbi i Pravnog fakulteta u Zagrebu - Studijskog centra socijalnog rada obaviješteni o inicijativi za zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama.

Rano prepoznavanje socijalnih rizika

Time bi se osiguralo rano prepoznavanje suvremenih socijalnih rizika poput vršnjačkog i obiteljskog nasilja, zanemarivanja, zlostavljanja, siromaštva i socijalne isključenosti, ali bi se i postavili okviri za pružanje pravovremenih i integriranih usluga za djecu. 

Tako predlažu da se u novi Zakon uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije uvrsti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike kao stručni suradnik u školskoj ustanovi.

Dodaju kako bi se time osiguralo jačanje profesionalnih resursa stručnog tima unutar sustava odgoja i obrazovanja te bi se stvorili uvjeti za uspješnije i pravovremene odgovore na kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje, ali i društvo u cjelini.

Porast vršnjačkog nasilja, djece koja žive u siromaštvu...

"Zabrinjavajuća je činjenica da je Hrvatska jedna od tri zemlje EU koje nemaju u sustavu obrazovanja socijalne radnike", upozoravaju iz Ureda te dodaju kako su uočili porast prijavljenih slučajeva nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, nasilja među djecom u školi i na školskim igralištima, osobito na internetu i putem društvenih mreža, kao i konzumacije alkohola kod djece i mladih, pri čemu počeci konzumiranja kreću u sve mlađoj dobi. 

Vezano uz obiteljsku situaciju učenika, postoji porast broja djece koja žive u siromaštvu i ispod praga siromaštva, a uz to postoji konstanta u broju razvedenih brakova te postojanju problema u obitelji, roditeljstvu i roditeljskoj skrbi koji su nerijetko povezani s lošim obrazovnim i socijalizacijskim ishodima učenika kao reakcijama na tu situaciju. 

Uz navedene probleme postoje i drugi rizici koji se mogu uočiti kod učenika koji pohađaju redovni školski sustav, poput teškoća u razvoju, narušenih obiteljskih odnosa i problema u ponašanju, za koje bi školi kao odgojno-obrazovnoj ustanovi bila potrebna dodatna stručna pomoć radi pravovremenog, holističkog i multidisciplinarnog rješavanja navedenih problema i društvenih izazova te preventivnog djelovanja.