OVOGODIŠNJA sezona požara ozbiljno je upozorenje na ono što nas očekuje u svijetu koji se zagrijava.

Mediteran je žarišna točka

U Službi za agrometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ističu da je Hrvatska dio Mediterana koji se zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta (karta dolje).

>>Mediteran je žarište zatopljenja. Sahara se može proširiti u Hrvatsku

"Rezultat klimatskih promjena vidljiv je u blagim i toplim zimama te suhim i vrućim ljetima, uz izostanak klasičnog proljeća i jeseni. Imamo sve više toplinskih valova, sušnih razdoblja i povećanje evapotranspiracije (isparavanja vode s površine tla i ispuštanja vode kroz pore biljaka u atmosferu, op.a.) u vegetacijskom periodu i porast broja toplih noći. Najveći rizik za šumske požare predstavlja dugotrajnija suša koja pospješuje isušivanje krupnog gorivog materijala u dubljim slojevima, a samim time povećava se i potencijal za požare koje je teže gasiti i kontrolirati", tumače u DHMZ-u.

Posebno pogođena priobalna regija

Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, u Hrvatskoj postoji značajna ugroženost od požara raslinja u priobalnom pojasu i na otocima. Rizik je, očekivano, posebno izražen u ljetnim mjesecima i u sušnim razdobljima.

Zbog povećanja temperature i promjena u obrascima oborina južni dijelovi Hrvatske mogli bi bilježiti i do 30% manje oborina, što će dodatno pridonijeti riziku od požara. Sveukupno gledano, u Hrvatskoj na području mediteranskih šuma nastane oko 3/4, a na kontinentu 1/4 šumskih požara, dok od ukupnih opožarenih površina čak 90% čine područja na kršu.

U Hrvatskoj oko 23% šumskih površina spada u površine za koje vrijedi opasnost I. stupnja (vrlo velika opasnost), 45% je II. stupnja (velika opasnost), 30% III. stupnja (umjerena opasnost), a samo 2% površina spada u kategoriju IV. stupnja (mala opasnost).

>>Klimatske promjene ozbiljno će ugroziti ono najvažnije za Hrvatsku

Požari uzrokuju velike štete

Požari stvaraju znatne izravne i posredne štete. Godišnje štete od šumskih požara u svijetu procjenjuju se na više od 50 milijardi eura, a u Hrvatskoj na oko 30 milijuna eura. To uključuje direktne troškove gašenja, štete na infrastrukturi i ekosustavima, kao i indirektne gubitke povezane s utjecajem na turizam i zdravlje.

Kako pokazuje grafika dolje, projekcije pokazuju da će u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj biti sve više suša i vjetrova, a sve manje oborina, osobito u priobalju.

U DHMZ-u upozoravaju da brojne studije i projekcije predviđaju da će se trend rizika od nastajanja požara u nadolazećim desetljećima povećavati.

"Naše područje suočava se s duljim sušnim razdobljima i porastom temperature zraka, što može dovesti do produljenja požarne sezone i povećanja broja požara. Projekcije ukazuju na povećanje broja požara u priobalnim područjima, s naglaskom na južnu Hrvatsku, a zatim i na sjeverni Jadran. Također je primjetan porast broja požara u unutrašnjosti, osobito na istoku zemlje tijekom žetve žitarica", kažu u zavodu.

Sve manje opožarenih površina

Zanimljivo je da podaci pokazuju da se, unatoč klimatskim promjenama, posljednjih nekoliko desetljeća količina opožarenih područja postojano smanjuje (grafikon dolje).

Stranica Our World in Data ističe da je za razumijevanje ovog naizgled paradoksa važno vidjeti kako su se spaljena područja promijenila u različitim krajolicima. Naime, većina pada u opožarenim površinama dolazi od grmlja, travnjaka i oranica (s malim padom u savanama), dok su šumski požari prilično stabilni.

Nadalje, velik dio tog pada dogodio se u Africi i, u manjoj mjeri, u Oceaniji, dok je pad u Europi malen.

U radu objavljenom u časopisu Science znanstvenici primjećuju isti trend: "Neočekivano, globalno opožareno područje smanjilo se za oko 25% tijekom proteklih 18 godina, unatoč utjecaju klime."

Rad ističe da je to uvelike uzrokovano smanjenjem stope izgaranja na travnjacima i savanama, što je rezultat širenja i intenziviranja poljoprivrede. To pak naglašava snažnu ulogu koju ljudska aktivnost i upravljanje korištenjem zemljišta te zaštita od požara igraju u opsegu požara. Da je tome tako, potvrđuju i podaci koji pokazuju da površina koja izgori u jednom požaru u prosjeku s godinama postaje sve manja (grafikoni dolje).

Dakle, iako požara ima više, zbog ljudskih intervencija opožarenih površina je sve manje, barem u svijetu u prosjeku.

Što je potrebno i moguće poduzeti?

Kako bi se smanjio rizik i ublažile posljedice šumskih požara, potrebno je ulagati u prevenciju i adaptaciju. U DHMZ-u kažu da su u nekim regijama Europe i Sjeverne Amerike mjere prevencije, bolje upravljanje šumama i strože kontrole požara rezultirali smanjenjem opožarenih površina.

"Međutim, u Mediteranu, većem dijelu Sjeverne Amerike te Australije uslijed nepovoljnih klimatskih i vremenskih uvjeta primjetna je povećana brojnost intenzivnih požara raslinja", upozoravaju.

Prevencija zapuštenih poljoprivrednih područja i upravljanje šumama uključuju stvaranje zaštitnih zona, razvoj sustava za rano upozoravanje, brzu reakciju i edukaciju stanovništva. Također, nužno je uvesti strože kontrole. Građani svojim savjesnim ponašanjem u vrijeme velikog rizika od nastajanja požara mogu uvelike olakšati posao vatrogascima, opreznim rukovanjem vatrom, čišćenjem okućnica od gorivog materijala, pravovremenim dojavama svih sumnji na mogućnost nastanka požara, osiguravanjem prolaza vatrogasnim vozilima, omogućavanjem nesmetanog rada kanadera, suradnjom s vatrogascima itd.

Konačno, ove godine je u cijeloj Hrvatskoj proglašena zabrana loženja vatre na otvorenom od 1. lipnja do 31. listopada.

Uloga DHMZ-a

DHMZ ističe da i zavod doprinosi smanjenju rizika svakodnevnom suradnjom s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

"DHMZ pruža važne podatke potrebne za upravljanje vatrogasnim postrojbama, što uključuje dnevne odluke o stupnju pripravnosti i postupanju u slučaju požara. Osim satnih meteoroloških podataka, izračunavamo realni i prognostički indeks opasnosti od šumskih požara te izdajemo i posebna upozorenja nadležnim službama o izrazito opasnim vremenskim uvjetima koji mogu utjecati na požare. Tijekom ekstremnih požara dodatno se angažiraju dežurni prognostičari kako bi pružili pravovremene informacije.

DHMZ je jedan od osam partnera u projektu Interreg Central Europe Clim4Cast. Ostali partneri dolaze iz Slovenije, Austrije, Slovačke, Njemačke, Poljske i Češke, a češki Globe predvodi inicijativu. Primarni cilj ovog projekta je povećati otpornost Srednje Europe na utjecaje suše, toplinskih valova i požara, kao i njihovih složenih učinaka. Kako bi se postigao ovaj cilj, projekt će se usredotočiti na razvoj alata za predviđanje ove tri prijetnje i formuliranje strategija za njihovu integraciju u nacionalne okvire upravljanja katastrofama zemalja partnera", tumače u DHMZ-u.