POŽAR koji je buknuo na planini Kilimandžaro, najvišem vrhu Afrike, "stavljen je pod kontrolu" u nedjelju, pošto su padine gorjele dulje od 24 sata, objavile su tanzanijske vlasti. Požar je izbio u petak navečer blizu logora Karanga, na otprilike 4000 metara visine, u kojem se zaustavljaju rendžeri i alpinisti, a smješten je na jednom od uspona koji penjači najčešće biraju za osvajanje afričkog vrha visokog 5895 metara.

U nedjelju navečer ministarstvo je objavilo da je požar pod kontrolom i da nema ljudskih žrtava u toj turističkoj meki za ljubitelje trekinga i alpinizma. Svake godine više desetaka tisuća ljudi penje se na Kilimandžaro. 

Požar je gasilo oko 500 osoba - vatrogasca i zaposlenika nacionalnih parkova te policajaca i civila, među kojima su bili i studenti te zaposlenici turoperatora i lokalno stanovništvo koje je priskočilo u pomoć. Uzrok požara još nije utvrđen, no vlasti procjenjuju da je vjerojatno krivac jedan od penjača ili netko od ljudi koji prikupljaju med ili krivolovci.

Dvije godine nakon velikog požara

Požar je izbio točno dvije godine nakon požara koji je u tjedan dana u listopadu 2020. progutao 95 km četvornih uspona pri čemu nije bilo žrtava. Prema tadašnjoj istrazi, vatru su zapalili nosači koji su pratili penjače. 

Mitska planina Kilimandžaro s vrhom prekrivenim ledom poznata je diljem svijeta i zajedno s nacionalnim parkom koji ga okružuje upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Površine veće od 75.000 hektara (više od 750 km2), park je jedinstven ekosustav bogat faunom među kojom su i slonovi, bufala, antilope.

Vulkanski masiv s tri vrha (Kibo, Mawenzi, Shira) teško razara globalno zatopljenje koje isušuje njegovu vegetaciju.

Bijeli vrh što ga je svojim romanom Snjegovi Kilimandžara proslavio Ernest Hemingway mogao bi nestati do 2040. godine, prema jednom izvješću iz 2011. Svjetske meteorološke organizacije o klimatskom stanju Afrike. 

Površina prekrivena ledom smanjila se za 85 posto u jednom stoljeću s 11.40 km četvornih 1912. godine na 1.76 km četvornih 2011.