EUROPSKI čelnici, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, posjetili su danas Kijev i obećali nastavak pomoći Ukrajini u povodu četvrte godišnjice početka ruske invazije. O aktualnoj situaciji govorio je povjesničar Tvrtko Jakovina za RTL.

Četiri godine rata

Na pitanje je li itko očekivao da će rat trajati ovako dugo, Jakovina kaže da su neki ipak predvidjeli takav razvoj događaja.

"Kako vidimo, očekivali su neki od britanskih i američkih obavještajaca koji su javljali o tome što bi se moglo dogoditi, a možda i oni koji su bolje analizirali rusku intervenciju u Gruziji 2008. te okupaciju Krima. Međutim, to su bile kratke akcije. Ovo je apsolutno tragično i dramatično za Europu, no Europa je i ovim posjetom pokazala da još uvijek postoji jedinstvo i da su europske zemlje pronašle smisao zajedničkog djelovanja", rekao je.

Dodao je kako europsko gospodarstvo može pomagati Ukrajini u nabavi oružja, ali da je Europa u jednom smislu izgubila Sjedinjene Američke Države. "One nešto pomažu obavještajnim podacima, ali više nema američkog oružja, osim onog koje europske zemlje kupe", pojasnio je Jakovina.

Moral Ukrajinaca i budućnost zemlje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je izjavio da je Putin prije četiri godine započeo treći svjetski rat, ali da nije uspio slomiti Ukrajince. Jakovina smatra da četiri godine rata, teška zima s niskim temperaturama i višednevni prekidi u opskrbi vodom i strujom vjerojatno ostavljaju posljedice na stanovništvo. "To se vidi i po padu nataliteta, imaju četiri milijuna izbjeglica koji su iz okupiranih dijelova Ukrajine otišli na zapad. Kako će budućnost te zemlje izgledati, to je dramatično. Tu će trebati još veća pomoć", istaknuo je.

"Međutim, u ovom trenutku, uz neke male uspjehe na bojištu posljednjih dana, ne čini se da je Ukrajina pokleknula i da je ta želja za otporom pala. U Europi postoji osjećaj da se granice ne mogu mijenjati silom, što je otežano s obzirom na situaciju koju smo imali s Grenlandom", dodao je.

Pregovori i uloga Donalda Trumpa

Novi krug pregovora trebao bi započeti prekosutra u Ženevi, no Jakovina nije optimističan. "Nova je želja predsjednika Trumpa da se pregovori završe do ljeta, do velike obljetnice u Sjedinjenim Državama. Zasad se ne čini da se događa nešto ozbiljno i da imamo osobitih rezultata", kazao je.

Osvrnuo se i na raniju Trumpovu izjavu da bi rat riješio za 24 sata, a sada to nije uspio ni nakon godinu dana na vlasti. "Sigurno će u govoru o stanju nacije spomenuti osam zaustavljenih sukoba, spomenuo je to i na okupljanju njegove verzije Ujedinjenih naroda u Washingtonu, gdje je ponovno apostrofirao i Kosovo i Srbiju. Siguran sam da će o tome govoriti, ali rekao je i da se pokazalo da s Ukrajinom i Rusijom neće biti tako jednostavno i da je šteta što mnogi ginu", rekao je Jakovina.

Dodao je kako SAD sada pomaže ekstremno desnim strankama u Europi, istima onima koje je desetljećima pomagala Putinova Rusija.

Podjele u Europi

Komentirajući otpor nekih zemalja sankcijama, poput Slovačke, Jakovina je rekao da je njihov položaj nešto blaži od mađarskog. "U Mađarskoj su sredinom travnja izbori na kojima, izgleda, postoji dobra šansa da pobijedi opozicija, no imamo još puno vremena i nije zadano da će Orban završiti u opoziciji. Može se činiti da se čeka promjena u Mađarskoj kako bi se otključale neke od blokiranih pomoći", smatra povjesničar.

Govoreći o ulasku Ukrajine u EU, rekao je kako bi Unija sigurnosno ojačala kada bi Ukrajina bila pridružena, ali da je punopravno članstvo manje izgledno. "U Uniji mnoge važne zemlje, kao recimo Francuska, moraju provesti referendum da bi se Unija uopće proširila, pa je malo vjerojatno da će takva odluka proći. Možda bi s Ukrajinom i ostalim članicama trebalo jasnije komunicirati koje su opcije", predložio je.

Mogućnost američkog napada na Iran

Prošlog tjedna održan je prvi sastanak Trumpovog odbora za mir, a gotovo odmah nakon toga mediji su počeli pisati o ratu s Iranom kao pitanju dana.

"Čini se da je malo vjerojatno da neće biti neke reakcije s obzirom na tako skupu operaciju i prebacivanje tolikog broja snaga prema Perzijskom zaljevu i Kreti, gdje se sada nalazi nosač aviona Ford. Međutim, ovo nije Venezuela niti je vlast ajatolaha poput Madurove vlasti. Očito se još važu odluke i čini se da pregovori između Teherana i Washingtona negdje vode brže i lakše nego što je to slučaj s ukrajinskim pregovorima", ocijenio je Jakovina.

Jakovina se nedavno vratio iz Paname, zemlje za čiji je kanal Trump također pokazivao interes. "Danas je konačno izvlaštena kineska, odnosno honkonška tvrtka, koja je kontrolirala dio luka na pacifičkoj i karipskoj strani. To je riješeno. Svi, ali doista svi tamo smatraju da je nevjerojatno da bi se kanal vratio Sjedinjenim Američkim Državama", kazao je. "Kao što je rekao jedan panamski Hrvat, bi li Francuzi uzimali natrag Kip slobode koji su dali? Jednom je dano i to je otprilike odgovor za kanal i Panamu", zaključio je Jakovina.