HRVATSKI sindikat radnika migranata (HSRM) priopćio je danas da nije zadovoljan radom Poreznih uprava koje im krivo računaju velik broj poreznih rješenja i predlaže svojim članovima da pričekaju s dobrovoljnom prijavom poreza jer su u tijeku pregovori s Ministarstvom financija.

“Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti zakinuti s po 15.000 kuna”, navodi u priopćenju predsjednik sindikata Franjo Lazar.

Također, s obzirom na detaljne i brojne obrade, koje je napravila sindikalna pravna služba, HSRM dolazi do zaključka da Republika Hrvatska krši odredbe međunarodnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju, dodaju iz sindikata.

"Svaka porezna ispostava provodi svoju politiku"

Uoči novog kruga podnošenja poreznih prijava koje počinju novom kalendarskom godinom, iz tog sindikata upozorili su na te i druge probleme radnika migranata, istaknuvši da su u listopadu 2021., na sastanku u središnjici Porezne uprave, stekli dojam kako krovna uprava nema uvid u činjenicu da svaka porezna ispostava provodi drugačiju, „svoju“ politiku oporezivanja i primjene odredbi zakona što se odnose na obračun poreza.

“Na sastanku je dogovoreno da u vrijeme božićno-novogodišnjih praznika Porezna uprava objavi informaciju u medijima namijenjenu radnicima migrantima o njihovoj obvezi da sami, dobrovoljno, naprave prijavu osobnog dohotka i drugih primitaka iz inozemstva”, ističu iz sindikata. 

"Pričekajte s dobrovoljnom prijavom poreza"

No, ipak, iz HSRM-a  predlažu svim svojim članovima da s dobrovoljnom prijavom poreza još malo pričekaju budući da su u tijeku pregovori s Ministarstvom financija o rješavanju konkretnih devet zahtjeva koje je predložio sindikat, a idu u cilju poboljšanja položaja hrvatskih radnika migranata.

Ujedno HSRM poziva sve državljane Republike Hrvatske koji rade u državama Europske unije da prije nego se dragovoljno jave u Poreznu upravu kontaktiraju HSRM zbog savjeta te moguće pravne zaštite.

"Zar je zanemarivo to što nas ima oko 20.000 koji se tjedno ili mjesečno vraćamo u Hrvatsku? Zar je malo to što donosimo do pola milijarde eura i izravno doprinosimo rastu njenog BDP-e kroz naša ulaganja? Prema podacima iz građevinskog sektora, koji je vrlo zorni pokazatelj i akcelerator ekonomske aktivnosti, do 90 posto svih poslova hrvatski građevinski obrtnici rade upravo zahvaljujući našim investicijama", naglašavaju iz sindikata.