KONZUMIRANJE LSD-a kao sredstva koje može pomoći u kreativnosti, imaginativnosti i time napredovanju u karijeri već je godinama vrlo popularno u SAD-u, osobito u Silicijskoj dolini.

Međutim, jedno novo istraživanje pokazalo je da bi se popularni trend mogao temeljiti na običnom umišljaju.

Snažan pritisak kompetitivnosti

Poznato je da je pritisak kompetitivnosti u SAD-u vrlo velik u svim sektorima, uključujući i tehnološki i akademski, no posebno je prisutan u sjedištu najmoćnijih tehnoloških kompanija kao što su Google, Facebook, Apple i Twitter. Osobito ga osjećaju programeri, razvojni inženjeri i tehnološki gurui stariji od 35 godina jer menadžeri kompanija načelno vjeruju da bi među mladima lako mogli pronaći nove, inovativnije i jeftinije talente koji imaju bolji uvid u duh vremena – u svjetska zbivanja i trendove. A očekivanje je da bi njihove tehnološke inovacije i ideje mogle postati sjeme iz kojeg će se razviti neka nova kompanija koja će ulagačima brzo donijeti milijune ili čak milijarde dolara.

Stoga je u Silicijskoj dolini sve što može poboljšati imidž ili povećati kognitivne sposobnosti dobrodošlo - od botoksa preko meditacija do halucinogenih gljiva koje sadrže psilocibin, psihoaktivnu tvar sličnu LSD-u. Poznata je anegdota prema kojoj je Steve Jobs, pokretač Applea, koji je znao konzumirati psihodelike, zadirkivao Billa Gatesa, pokretača Microsofta, da mu nedostaje imaginacije te da bi mu dobro došlo malo LSD-a.

Mikrodoziranje za povećanje kreativnosti

Posljednjih godina u Silicijskoj dolini postalo je jako popularno tzv. mikrodoziranje – konzumiranje LSD-a u tako malim količinama da ne uzrokuje halucinacije i ne smanjuje radne sposobnosti dok istovremeno, prema uvjerenju mnogih, povećava kognitivne sposobnosti i imaginativnost. Ovaj trend, među ostalima, prihvatili su i promovirali Scott Adams, kalifornijski tvorac stripa Dilbert, učitelj na YouTubeu i Periscopeu. On je svojevremeno ustvrdio da je jednom uzeo halucinogene gljive te da je to bio najbolji dan u njegovom životu nakon kojeg više nije osjećao ograničenja u kreativnosti i karijeri. Slično vrijedi i za Joea Rogana, voditelja jednog od najslušanijih podcastova koji je veliki zagovornik mikrodoziranja psilocibina.

Istraživanje pozitivnog utjecaja psihodelika

Američka agencija za lijekove i hranu FDA izdala je odobrenje za znanstvena istraživanja dvaju psihodelika – psilocibina i MDMA-a, poznatijeg kao ecstasy, zbog nekih naznaka da bi se mogli koristiti za liječenje psihičkih bolesti. Neka su istraživanja dala pozitivne rezultate.

Jedna studija pokazala je da droge povećavaju povezanost među ljudima, kreativnost, produktivnost, sreću, usredotočenost i sl.

Istraživanje Imperial Collegea u Londonu pokazalo je da psilocibin ima pozitivne učinke na osobe s kliničkom depresijom rezistentnom na liječenje.  

Međutim, studije su uglavnom utvrdile da ti doživljaji nisu trajne prirode, odnosno da je za održavanje efekta potrebno nastaviti konzumirati droge.

Osim toga, bilo je i istraživanja koja su pokazala da droge pojačavaju razne osjećaje, bili oni dobri ili loši. Drugim riječima, ako se osjećate nesretno i depresivno, droge će pojačati i pogoršati taj doživljaj te, u ekstremnijim slučajevima, uzrokovati trajne posljedice.

Placebo, a ne stvarno poboljšanje

No rezultati novog istraživanja mogli bi poljuljati temelje trenda mikrodoziranja.

Naime, istraživači s Imperial Collegea u Londonu utvrdili su da mikrodoze LSD-a imaju isti učinak kao i placebo.

Znanstvenici su u dosad najvećoj studiji efekta LSD-a angažirali 191 dobrovoljca - ljude koji su već bili iskusni s mikrodoziranjem psihodelika kroz internetski projekt građani-znanstvenici.

Placebo efekt neobičan je fenomen kod kojeg se čini da ljudi imaju medicinsku korist čak i kada uzimaju lažni lijek, poput tablete sa šećerom ili injekcije koja ne sadrži aktivnu medicinsku tvar. O mehanizmima koji daju snagu placebo efektu i mogućnosti njihova korištenja u konvencionalnoj medicini raspravlja se već godinama. Znanstvenici smatraju da je taj fenomen povezan s očekivanjima ljudi: ako ljudi vjeruju da bi nešto na njih moglo utjecati, to vjerovanje može pokrenuti različite fiziološke učinke koji mogu promijeniti njihovo iskustvo. U novoj studiji LSD-a mogao se dogoditi upravo takav fenomen.

Zanimljivi rezultati eksperimenta

U internetskom slijepom eksperimentu sudionici su mogli sami izabrati među kuvertama u kojima su bile kapsule. Neke su sadržavale drogu, a druge placebo, međutim, sudionici nisu mogli znati što su odabrali – to su im na kraju istraživanja priopćili znanstvenici. Polovica sudionika konzumirala je mikrodoze od 13 mikrograma LSD-a, a druga polovica, koja je djelovala kao kontrolna skupina, uzimala je kapsule istog izgleda, no u njima je bio placebo.

Sudionici su tijekom četiri tjedna uzimali svoje kapsule s LSD-om ili s placebom i pritom su obavljali kognitivne testove na internetu i ispunjavali ankete o tome kako su se osjećali.

Rezultati su konačno pokazali da su se oni koji su uzimali mikrodoze LSD-a nakon uzimanja tableta osjećali bolje – prijavljivali su značajna poboljšanja u psihološkim mjerama blagostanja, pažljivosti, zadovoljstva životom i paranoje.

Međutim, isti efekti zabilježeni su i kod ljudi koji su uzimali placebo, bez značajnih razlika između dvije skupine.

"Naši rezultati su mješoviti: s jedne strane, primijetili smo blagodati mikrodoziranja u širokom rasponu psiholoških mjera; s druge strane, jednake su koristi primijećene među sudionicima koji su uzimali placebo", rekao je prvi autor studije Balázs Sziget, znanstveni suradnik iz londonskog Centra za istraživanja psihodelika na Imperial Collegeu.

"Ova otkrića sugeriraju da zabilježene koristi nisu nužno uzrokovane drogom, već mogu biti rezultat učinaka očekivanja sličnih placebu."

"Mnogi sudionici koji su izvijestili da su doživjeli pozitivne učinke uzimajući placebo bili su nakon studije šokirani spoznajom da nisu uzimali pravi lijek", dodao je Sziget.

Ova studija nije prva u kojoj su istraživani učinci psihodelika i placeba, no znanstvenici ističu da je prva u kojoj je provedeno kontrolirano istraživanje kumulativnih učinaka ponovljenih mikrodoziranja.

Na temelju rezultata može se zaključiti da eksperiment potvrđuje uobičajena anegdotalna izvješća o djelotvornosti mikrodoziranja LSD-a, no istovremeno sugerira da ta poboljšanja "nisu posljedica farmakološkog djelovanja mikrodoziranja, već se mogu objasniti placebo efektom".

Problemi i ograničenja studije

Stručnjaci ističu da su među skupinama uočene neke male razlike u psihološkim rezultatima. No one nisu bile dovoljno velike da bi mogle imati kliničku i praktičnu primjenu.

Istraživači naglašavaju da njihov eksperiment ima određena ograničenja, odnosno da su rezultati manje rigorozni od podataka kakvi bi bili dobiveni u konvencionalnom kliničkom ispitivanju. Naime, studija je morala biti dizajnirana kao projekt građanin-znanstvenik tako da uključuje ljude koji su već sami eksperimentirali s LSD-om jer je njegova konzumacija ilegalna i vrlo strogo kontrolirana u Velikoj Britaniji.

Primjerice, jedan od problema studije bilo je to što su u nju bili uključeni ljudi koji su već imali prethodna iskustva s mikrodoziranjem pa su znali kakve efekte mogu očekivati. Drugim riječima, kada su primali placebo, mogli su prijaviti da doživljavaju poboljšanja koja su već navikli doživljavati. Pitanje je kakvi bi efekti placeba bili zabilježeni da su u istraživanju sudjelovali ljudi bez prethodnih iskustava s mikrodoziranjem.

No studija pokazuje kako nema dvojbe da se ne može isključiti mogućnost da placebo efekt utječe na rezultate suvremenih istraživanja psihodelika - i to na prilično zbunjujući način.