HRVATSKA poljoprivredna komora (HPK) zabrinuta je zbog krize na tržištu umjetnog gnojiva u EU, strahujući da bi se mogla preliti na domaće tržište kroz nestašice i veliki rast cijena.

HPK prenosi podatke Europske komisije o oštrom padu uvoza umjetnih gnojiva u EU, nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Tako je, kako navodi, u siječnju ove godine EU uvezao 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1.183.728 tona prije godinu dana.

"Uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU", upozorava HPK.

Tvrdi da su poljoprivrednici i organizacije poljoprivrednih zadruga upozoravale EU da bi bez tehničkih zaštitnih mjera i tržišne spremnosti, provedba CBAM-a na gnojiva poremetila lanac opskrbe i povećala troškove za europske poljoprivrednike.

Što je CBAM i kako funkcionira?

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama, uveden radi smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnoj trgovini. Primjenjuje se na uvoz robe s visokim emisijama (željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodik, električna energija) iz zemalja izvan EU, izjednačavajući troškove ugljika između uvoznih i europskih proizvoda. Od 1. siječnja 2026. mehanizam postaje potpuno operativan, a uvoznici moraju imati status ovlaštenog CBAM deklaranta i plaćati certifikate.

Europsko udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca više puta je pozivalo na pragmatičan i odgovoran pristup. Tako su među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva, dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu, te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.

Ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju

"Kad uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU", istaknuli su iz HPK navodeći kako je i razina zaliha također zabrinjavajuća.

U prosjeku, trenutne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za ovogodišnju sjetvu, sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske. Ta situacija ne uzima u obzir pripreme za 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU.

Stoga Copa-Cogeca poziva na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva kako bi se spriječili daljnji poremećaji i zaštitila europska poljoprivreda. Nužne su, smatra, i strukturne mjere kako bi se osigurala dugoročna dostupnost i pristupačnost gnojiva unutar EU.

Moguća rješenja

Jedno od rješenja koje se predlaže su nove mjere koje bi ubrzale uvođenje malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe, s posebnim naglaskom na male i regionalne potrebe. Proširenje tih postrojenja prvenstveno namijenjenih proizvodnji biometana i digestata pomoglo bi poljoprivrednicima da izgrade održiviji lanac vrijednosti EU i smanje ovisnost o uvozu plina, ali i gnojiva, navodi se u priopćenju HPK.