OD KOPANJA rovova i izgradnje zidova do učenja vještina preživljavanja, Poljska je sve svjesnija rizika koje predstavljaju njezini istočni susjedi, a osjećaj da je opasnost od rata stvarna i uvijek prisutna sve je rašireniji. U zemlji čiji je geografski položaj u srcu Europe povijesno bio uzrok ranjivosti, invazija na susjednu Ukrajinu 2022. godine, upadi dronova u zračni prostor i val sabotaža povezanih s ruskom obavještajnom službom upalili su sve alarme, piše The Guardian.

Cezary Pruszko još se sjeća obuke civilne obrane iz svojih školskih dana u komunističkoj eri, čitanja karata, vještina preživljavanja i osjećaja da je opasnost od rata stvarna. "Moja generacija odrasla je s tim prijetnjama. Nije trebalo objašnjavati zašto je to važno", rekao je 60-godišnji Pruszko dok je jedne subote ujutro obnavljao te vještine u vojnoj bazi izvan Varšave.

Galerija

Opasna vremena

S desecima drugih poljskih civila, obišao je sklonište, stavio plinsku masku i vježbao paljenje vatre pomoću kremena. Ova obuka, osmišljena za jačanje civilne otpornosti, dio je novog državnog programa koji do 2027. godine ima za cilj obučiti 400.000 građana.

Program je dobrovoljan i otvoren za sve, od školaraca do umirovljenika. "Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata", izjavio je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz. "Svatko od nas mora imati vještine, znanje i praktično umijeće za snalaženje u krizi."

Sve je to dovelo do potpune revizije nacionalne sigurnosti. Vlada je odobrila nacrt proračuna koji izdatke za obranu podiže na 4,8% BDP-a, znatno više od gotovo svih ostalih zemalja NATO-a. Nove zgrade moraju imati skloništa, a započela je i obnova starih. Uz to, počela je i izgradnja "istočnog štita" duž granica s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingradom.

Revizija ratnih planova

U operativnoj bazi nekoliko kilometara od bjeloruske granice, brigadni general Roman Brudło, zapovjednik poljske 9. oklopne konjičke brigade, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno promijenila sigurnosnu sliku. "Mirna vremena su, nažalost, prošla, i živimo u teškom, vrlo dinamičnom vremenu", rekao je.

"Čitam novine, slušam vijesti, vidim analize različitih obavještajnih zajednica, koje govore da ćemo za jednu, dvije, pet godina imati mogućnost suočiti se s potpunom invazijom iz Rusije. Ne znam. Nadam se da nećemo."

Brudło se vojsci pridružio 1996. jer je bio školovani mehaničar i "volio je tenkove". Nakon gotovo tri desetljeća službe, priznaje da bi se u ratu protiv dronova ili sabotaža njegova obuka u tradicionalnom ratovanju morala revidirati.

Vježbe NATO-a

"Nisam vezan za tenk niti ovisim o njemu, a svi smo ovdje prošli obuku koja nas priprema za nove vrste zadataka", rekao je. "Mislim da će Rusija na nas vršiti pritisak hibridnim metodama, ispod praga otvorenog rata, kako bi nas iscrpila, ali bez prelaska granice koja bi nas ujedinila."

Kapetan Karol Frankowski, zadužen za komunikacije u brigadi, ispričao je kako je na ljetnim vježbama NATO-a u Njemačkoj sudjelovao u simulaciji hibridnog napada. "Moj posao bio je uspostaviti kontakt s lokalnim stanovništvom tijekom krize - imali su glumce koji su igrali šefa policije, lokalne novinare, druge građane, i morali smo se ponašati kao da je izvanredno stanje", rekao je.

Jedna od ruskih hibridnih taktika, tvrde Brudło i Frankowski, jest poticanje "ilegalnih migracija". Brigada sada pomaže graničarima u otkrivanju ljudi koji pokušavaju prijeći iz Bjelorusije. Dan prije posjeta novinara, uhićen je muškarac iz Afganistana.

Instrumentalizacija migracija

"Za zaštitu naše zemlje, ovo je nužnost. Ne znamo tko je taj Afganistanac. Možda špijun ili možda neka osoba koja želi uništiti našu zemlju iznutra. Možda je čak i ruski špijun", rekao je Frankowski. Ideju da Moskva i Minsk instrumentaliziraju migracije koristila je i prethodna, nacionalistička vlada.

Zanimljivo, otkako je prije dvije godine vlast preuzela progresivna koalicija Donalda Tuska, malo se toga promijenilo. Fokus na prijetnju iz Rusije naveo je čak i mnoge liberale da podrže oštre vladine politike, kaže Aleksandra Chrzanowska iz saveza aktivista Grupa Granica.

"Drama i tragedija onih koji ovdje dolaze tražiti zaštitu više ne zanimaju ljude", rekla je, nazivajući fokus na migrante kao prijetnju "krajnje desničarskim, rasističkim narativom" koji nije utemeljen na činjenicama.

Spremni za obranu

Osim graničnog zida, novi "istočni štit" uključivat će rovove i utvrde, ali i GPS tornjeve i druge tehnološke instalacije za zaštitu od dronova. No, ako rat i dođe, vjerojatno neće biti tradicionalnog tipa s tenkovima koji prelaze granicu.

U Gołdapu, gradu s oko 15.000 stanovnika, tek nekoliko kilometara od Kalinjingrada, mještani su spokojni. "Prijetnja utječe na način razmišljanja, ali iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški, nas ovdje neće ciljati", rekao je Piotr Bartoszuk, 45-godišnji ravnatelj strukovne škole.

Nekada su, priča, Poljaci redovito prelazili granicu po jeftiniji ruski benzin, a Rusi u kupovinu. Danas je granica zatvorena. "Rusija je definitivno prijetnja, ali ne velika, jer smo u NATO-u, zaštićeni smo, i mislim da nas neće samo tako iznenada napasti, kao što su to učinili s Ukrajinom", rekla je 15-godišnja Kornelia Brzezińska, učenica vojnog smjera koja se nada pridružiti vojsci.

Tečaj preživljavanja

Ipak, ako bi zemlja bila napadnuta, ne bi oklijevala. "Išla bih na frontu. Stvarno volim Poljsku. To nije nešto što olako kažem. Ne bih napustila našu naciju - branila bih je", odlučna je. Na vanjskim zidovima njezine škole još su vidljivi ožiljci od gelera iz Drugog svjetskog rata, namjerno ostavljeni kao podsjetnik.

Malo je preživjelih iz tog doba, ali generacijska sjećanja potiču strahove od novog rata, posebno među starijim Poljacima. Dok se dan obuke u bazi bližio kraju, Cezary Pruszko rekao je da je organizirao isti tečaj preživljavanja i za zaposlenike svoje tvrtke.

"Mnogi mlađi zaposlenici odrasli su u Europskoj uniji, u vremenu mira. Nadam se da nam te vještine nikada neće trebati, ali želim da znaju što učiniti ako taj trenutak ikada dođe", zaključio je Pruszko.